Lifestyle

Komentari 9

Klinci sa Zrmanje: Izvadimo i dva kontejnera smeća po akciji

Klinci sa Zrmanje:  Izvadimo i dva  kontejnera smeća po akciji

Učenici iz Obrovca brinu, recikliraju, čiste i pobjeđuju u ekološkim natjecanjima, a mole nadležne da se 'pokrenu' zbog onečišćenja rijeke mazutom kako bi naša priroda preživjela

Auto gume, traktorske gume, štednjaci, televizija, čak i karoserija automobila - nabrajaju nam klinci Srednje škole Obrovac što su sve u osam godina čišćenja izvukli iz Zrmanje, zelene rijeke dubokog kanjona i nestvarne ljepote.

POGLEDAJTE VIDEO:

- Dala bi se cijelo kućanstvo opremiti – smije se njihov profesor geografije Marko Dobrić (40) koji vodi njihovu školsku ekološku udrugu od 2004. godine i već 16 godina svaki dan putuje na posao u Obrovac iz Biograda i natrag.

Kaže da u jednoj akciji izvade po dva kontejnera krupnog otpada, ali da je svake godine smeća sve manje jer redovito čiste rijeku, s obale i uz pomoć ronioca. Mladi Obrovčani obožavaju svoju rijeku, žive uz nju i s njom.

- Imaju volju i ambiciju i nikad im nije teško dati se u akcije za zaštitu okoliša. Zrmanja je žila kucavica uz koju su odrasli. Tu su im majke i očevi, bake i djedovi, vezani su uz rijeku i uživaju u njoj, kupaju se ljeti na njezinim obalama iako je hladnija od mora, ali ne i za njih, oni su mladi pa im nije ledeno. Ima i ribe, kažu mi, i to one morske, koja je u donjem toku bočata pa se brancini mogu naći u tom dijelu rijeke, skroz do mosta u Obrovcu - kaže profesor.

Prije par godina pisali smo i o dupinu koji je zalazio u rijeku iz Novigradskog mora, na veselje djece i odraslih koji su ga promatrali s obale rijeke u samom gradu. Otada ga nisu vidjeli. Priča se da ga je netko slučajno zakačio propelerom izvanbrodskog motora svojeg čamca, te da se mališa naljutio i nije htio više dolaziti. No ima još jedna stvar koja ga je mogla otjerati.

Ugrozili su rijeku

U krašku ljepoticu za posljednjih jakih kiša izlio se mazut. Ružne, masne i štetne mrlje zagadile su vodu rijeke koju pije dobar dio županije, no na sreću, mazut nije završio u dijelu rijeke iz kojeg se grabi voda za piće. Iznad Zrmanje, a ispod Velebita, nalaze se ostaci promašene i napuštene investicije u tvornicu glinice iz doba socijalizma.

Nekoliko je ogromnih bazena s lužinom, a mazut, kako Obrovčani tvrde, dolazi iz podzemnih pukotina vapnenačkog krša, u kojima je završio nakon što su ga prilikom "sanacije" prije 10-ak godina samo ispustili u zemlju. Zato ga svaka jača kiša, tvrde, ispere iz pukotina, podzemnih kanala i otvora u kojima je "zapeo" te završi u rijeci.

- Bilo je strašno. Bila sam na rijeci kad se to dogodilo, sve sam vidjela. Rijeka je dobila sive fleke, odmah se vidjelo da to nije dio njezine vode. To ulje plutalo je na površini , ostavilo crnilo po riječnoj trski, Bilo je gadljivo, a mislim da je opasno i po zdravlje. Držim da je zaštita okoliša vrlo, vrlo bitna u današnje vrijeme. Nama je priroda sve, da nema nje ne bi bilo ni nas, dišemo njezin zrak i pijemo njezinu vodu. Mislim da je zaštita okoliša primarna stvar i uvjerena sam da ću taj stav zadržati i kad odrastem. Kažu da na mladima svijet ostaje, a nama će priroda ostati primarna i nakon što završimo školovanje – rekla nam je Katarina Brkić (18) iz Kruševa.

Nema sluha za promjene

Možda ima nade da će riješiti i 30-ak godina star problem zagađenja rijeke tekućim otpadom propale tvornice. Jer, kako stvari izgledaju, današnji čelnici Grada i Županije baš i ne gore za rješenjem problema.

- Problem zagađenja je velik, traje već 30-ak godina, a rijeka se zagadi svake godine za svake jače kiše. Taj mazut jednostavno završi u Zrmanji. Nadležni to ne vide i ne čuju ili vide, a ne žele vidjeti ili samo ne znaju kako to riješiti. Moje mišljenje je da svakako trebaju djelovati, i da nema opravdanja ako ne znaju, a nema ni ako ne žele to sanirati. Mladi dečki i cure žele se boriti za svoju rijeku, ali nema sluha. Kao da se sve to događa negdje drugdje, a ne u njihovom gradu i u njihovom dvorištu. Ovo je ekološka tempirana bomba, jedno od najvećih zagađenja Hrvatske, ako ne i Europe: nezbrinuti ostaci famoznog "slučaja Obrovac". Ovi učenici nisu krivi za to, a puno su pridonijeli da se rijeka zaštiti i da ostane drugim generacijama – kaže profesor Marko.

Njegovi učenici sudjeluju u međunarodnim projektima "Clean Up the Med", Unescovom projektu jugoistočnog Sredozemnog mora SEMEP pri kojem čiste plaže od Zrmanje do Rovanjske i Karina, a zbog domaćeg angažmana u suradnji s ekološkim udrugama dobili su najviši, dijamantni status u udruzi Lijepa naša, našoj krovnoj organizaciji za zaštitu prirode.

- U javnosti je ta udruga poznata po dodjeli priznanja Plave zastave koja garantira kvalitetu mora i čiste plaže. Škola je dobitnik Zelene zastave, zbog svojih zelenih aktivnosti poput razvrstavanja otpada, sadnje stabala i štednje struje. Krenuli smo od brončanog statusa preko srebrnog i zlatnog, a od 2018. imamo najviši mogući dijamantni status. Odlazimo na ekološke kvizove, pobjeđujemo na županijskim razinama, a na državnom smo bili treći u konkurenciji 30-ak škola na međunarodnoj razini. S projektom EVES, Ekološki vikend ekstremnih sportova, sudjelujemo u organiziranju raftinga, alpinizma, biciklizma, planinarenja uz nezaobilazno čišćenje prirode. Surađujemo s udrugom Eko Zrmanja Ivana Matića koji svake godine organizira akciju Gdje Zrmanja ljubi more. Dođe po 200-300 ljudi, čisti se i pod vodom i na suhom, a cijeli Obrovac izađe van i "da ruku". Imamo stručna predavanja koja održe stručnjaci na svojem području, kao što su to alpinisti Stipe Božić i Jana Mijoilović koja je osvajala Himalaju. Naglasak je uvijek na ekologiji, a nakon stručnih predavanja gostiju iz prve ruke, učenici se raspodjele prema afinitetima. Dolaze nam učenici iz drugih gradova pa i iz drugih zemalja, poput Makedonije. Organiziran je i tečaj ronjenja na koji se smiju prijaviti punoljetni učenici ili imati pristanak roditelja. Školarcima je to idealno, a uz to dobiju sok i sendvič te ne moraju taj dan na nastavu - kaže profesor u šali te dodaje da bude jednak odaziv i kad je događanje vikendom.

Učenici za angažman znaju dobiti i nagradno putovanje, što ih neizmjerno veseli jer im je to šansa da pobjegnu od učmale svakodnevice gotovo napuštenog grada.

- Sudjelovao sam u školskom projektu "Kulturizacija", slikao sam Zrmanju, a za nagradu smo išli posjetiti Europski parlament u Bruxellesu. Među učenicima koji su sudjelovali sam izabran ja u pratnji devet cura i dvije profesorice – smije se Toni Knežević (18) iz Obrovca, te u puno ozbiljnijem tonu dodaje da ga muči situacija oko osjetljivog eko sustava Zrmanje. Želio bi da se što prije saniraju problemi s mazutom i bazenima lužine.

-To može uništiti ekologiju cijele Zrmanje, ali i osjetljivog eko sustava Karinskog i Novigradskog mora. Ja se godinama s prijateljima kupam baš na mjestu izlijevanja mazuta u rijeku, ali neću se više tamo kupati – kaže mladić koji se bavi i raketarstvom te je dobitnik titule najboljeg raketara Dalmacije, a skupa sa školskom sekcijom raketara ima, kaže, više od stotinu pehara.

Osjetljiv eko sustav rijeke

I njegov kolega Grga Brkić (18) time se bavi još od osnovne škole, inspiriran starijim bratom koji ga je "zarazio" raketarstvom i ljubavlju prema sportu i prirodi.

- Svijet je sve zagađeniji, a priroda se sve manje čuva. Važna je tu i edukacija i aktivizam, najviše među mladima, koje se mora ekološki obrazovati jer će inače postati još veći zagađivači od današnjih. Mi možemo i moramo mijenjati ovaj svijet, a mladi to mogu – kaže Grga koji se bavi planinarenjem i penjanjem, a učlanio se i u kayaking klub te se veseli treningu na brzacima.

Hodamo kraj smaragdne rijeke po kojoj se brčkaju patke, guske i labudovi, a klinci nam kazuju da ima i divljih koza uokolo.

Oživjeti zemlju

- U ruralnoj smo sredini i uvijek smo za to da pomognemo svojem kraju, a usput se i podružimo jer neke zabave za mlade baš i nema. Skupi se cijela ekipa i svi pomažemo oživjeti ovaj dio naše zemlje. Najviše volim saditi stabla. Pošumljavali smo veliko polje stabala bora i graba, nakon velikih požara. Svi se trebamo osvijestiti o tome kako je važan naš planet, hrana, voda i zrak. I u mojoj obitelji obavezno razvrstavamo biootpad, plastiku, papir – kaže Marta Bašić (18) iz Obrovca koja je sve četiri godine u školskoj udruzi.

Njihov profesor Marko Dobrić svjetski je putnik koji upravo u Zrmanji vidi resurs kojeg mogu iskoristiti za turizam i bolji život stanovnika obrovačkog kraja.

Ljepota

- Prošao sam 40-50 zemalja svijeta, imam dvije putovnice ispečatirane štambiljima s granica, ali ovakve prirode nigdje nisam vidio. Imamo četiri nacionalna parka i tri parka prirode u sto kilometara prostora, to nema nigdje! Bio sam u Keniji, oni imaju tri nacionalna parka na sto kilometara, ali svi su isti. Mi imamo kamen, mora, rijeke, planinu, sve blizu. Ovo bi mogla biti mala Švicarska, samo nismo toga svjesni. Mogli bi razvijati eko turizam, adventure turizam, ruralni turizam, gastroturizam, alternativnu poljoprivredu, eko stočarstvo.. Samo da je sluha - kaže profesor zemljopisa.

Najčitaniji članci