Bolesni su na čekanju: 'Strah nas je hoće li nas i kad primiti'

Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Kako izgleda dan u zagrebačkoj hitnoj: "Smjena traje 16 sati"

Sin Zagrepčanke Nadice Bjelčić, Denis (20) ima cerebralnu paralizu, i 22. travnja je kod neurologa na KBC-u Rebro imao zakazan termin na kojeg su čekali četiri mjeseca. S obzirom da Denis ima epileptične napadaje, i da bi mu vjerojatno trebalo regulirati terapiju, otkazivanje pregleda za tog mladića znači niz problema.

Ne mogu ni provjeriti je li Denisu u organizmu optimalna količina anatiepileptika koje trenutačno uzima, jer se takav nalaz radi iz krvi. Na vađenje krvi ih nitko neće primiti, a njega u kući, kroz koju bi medicinska sestra došla uzeti uzorak krvi kod njih doma, obustavljena je.

- Živimo u centru Zagreba, i svaki novi potres za Denisa je neopisiv šok i strah. Kada je zatreslo posljednji put, u četvrtak, počeo se tresti od straha. Još ima traume od prvog potresa. Mi se ne možemo sakriti ispod stola ili pobjeći, jer živimo na četvrtom katu, a Denis je nepokretan. Držali smo se za ruke i tresli se zajedno. Navečer Denis nije mogao zaspati od straha, dobio je lakši epileptični napadaj i morali smo mu dati sredstvo za smirenje. Što će biti ako dobije jaki napadaj? Morat ćemo zvati hitnu i dodatno opterećivati sustav jer do liječnika u bolnici sada ne možemo doći – priča mama Nadica, dodajući da nema aspolutno nikakvih informacija kada će se i kako naručivati za novi termin kod neurologa.

On je samo jedan od brojnih pacijentima koji nisu oboljeli od korona virusa, a zbog epidemije i restrikcija su ostali bez pregleda, dijagnostičkih postupaka i operacija koje su čekali mjesecima. Osim što je kod njih prisutan strah zbog ugroženog zdravlja, tu je i neizvjesnost, jer nitko ne zna kada će moći na pregled, kome se javiti za termin, hoće li ponovno morati proći cijelu proceduru čekanja.

Nadica i Denis tako znaju ni za koliko će doći na red, kada se konačno ponovno naruče, a prema informacijama koje sada ima, moguće je da će višemjesečno čekanje morati proći iz početka, kao da termin u travnju nisu ni imali.

A tko će poštimati inzulinsku pumpu?

Dijabetičarki Ines Avgustinović (38) iz Čazme nedavno je ugrađena inzulinska pumpa koju je čekala godinama. Nakon ugradnje trebala je četiri puta unutar mjesec dana otići dijabetologu na Kliniku Vuk Vrhovac kako bi joj stručnjak regulirao pumpu. No nije uspjela otići niti jednom.

- Kada sam trebala otići dijabetologu da pumpu regulira na optimalan rad koji mi neće ugroziti život, sve je otkazano. Liječnik mi je pomogao telefonski koliko je mogao, a ja se sada sama snalazim s tehnologijom koju ne poznajem - kaže nam Ines koja od dijabetesa tipa 1 boluje punih 27 godina. Zbog toga ima i velike komplikacije s očima, i već je bila na operaciji kojom su joj zaustavljali krvarenje, kako ne bi ostala slijepa. No je li krvarenje posve zaustavljeno, treba li ponovno na operaciju, i kakvo joj je stanje s očima, Ines ne zna, jer joj je otkazan i pregled kod oftalmologa.

Inzulinsku pumpu sam dobila jer sam stalno imala niski šećer, čak 73 puta na tjedan. Sada više nemam te niske šećere, ali imam visoke. A zbog očiju, kako bih zaštitila vid, ne smijem dopustiti da mi šećer prelazi granicu od sedam. No to ne mogu postići, jer ne mogu doći do dijabetologa da napravi ono stručno, fino štimanje moje inzulinske pumpe. Ukratko, pokušavam dobiti uredne razine šećera, ali to ne uspijevam sama jer nemam dovoljno znanja – priča nam Ines, koja nema nikakvu informaciju kada će napokon doći do liječnika i nužnih pregleda.

Na dan operacije poslali ga doma

Na samom kraju 2019. godine, 30. prosinca, Hrvoje Vlahović (44) iz Zagreba dobio je dijagnozu karcinoma prostate. Odmah je krenula sva potrebna medicinska procedura, i Hrvoje je 16. ožujka trebao biti operiran na KBC-u Sestre milosrdnice. Došao je taj dan u bolnicu na zahvat, no poslali su ga doma. To su upravo bili dani kada je kompletan bolnički sustav u državi zaustavio hladni pogon. Sada Hrvoje ima operaciju zakazanu 19. svibnja, i jedino što mu preostaje je nadati se da će toga dana biti operiran.

Lakše bi mi bilo da su operaciju obavili u ožujku, jer sam bio spreman psihički i fizički. No s obzirom na potres, i bolje da nisam tada bio u bolnici. Nije me strah, jer su mi liječnici objasnili da bolujem od karcinoma koji se može razvijati godinama, pa ova odgoda ne bi trebala imati utjecaja na moje zdravlje. Isključio sam bilo kakva negativna razmišljanja, i mislim pozitivno, jer rak prostate spada u bolesti koje se mogu uspješno liječiti – govori nam Hrvoje, koji je nakon otkazivanja operacije zatvorio bolovanje, i sada radi od kuće.

U ovom trenutku Ministarstvo zdravstva, kao ni bolnice, ne izlaze s preciznim informacijama kako će sve funkcionirati kada zdravstvene ustanove ponovno otvore svoja vrata za preglede, operacije i dijagnostiku. Ostaje pitanje hoće li vrijediti oni termini koje su ljudi imali od prije, i kada će se termini omogućiti onima kojima su ih bolnice otkazale. Sustav je ionako bio prekapacitiran, i jednostavno neće moći obrađivati pacijente s redovnim terminima, plus one koji su ih izgubili. Neka selekcija će se zasigurno raditi, ali tko će je provesti, i na koji način, još nitko ne želi reći.

U Hrvatskoj udruzi za promicanje prava pacijenata kažu da im se u posljednja tri tjedna krize s korona virusom javilo više od 70 pacijenata koji su u problemu zbog otkazivanja pregleda i operacija. Taj broj, kažu u Udruzi, rapidno raste na dnevnoj bazi.

- Izgleda da je danas sigurnije reći da imaš simptome Covid-a 19, kako bi dobio zdravstvenu zaštitu za druge probleme, jer ako nemaš simptome Covid-a, onda možeš čekati i ne dočekati.

Koliko pacijenata su kolateralne žrtve korona virusa? Kronični bolesnici zbog svega ne mogu dobiti zdravstvenu zaštitu. Jedino što je izgledno je da će se povećati smrtnost zbog drugih patologija i neadekvatnog odgovara na simptome bolesti, a sve zbog straha kojeg je uzrokovao Covid 19. Realno opravdanje za ovakve propuste ne postoji – kažu nam u Hrvatskoj udruzi za promicanje prava pacijenata, dodajući da će se sljedećih mjeseci po bolnicama formirati toliko duge liste čekanja da ih nitko neće moći riješiti.

Stoga smatraju da je hitno potrebna informatizacija sustava koja bi objedinila sve narudžbe i termine. Udruga to, naime, već godinama predlaže, zajedno s gotovim naputcima kako sve provesti u praksi i smanjiti liste za čak 50 posto, što bi pacijentima omogućilo brzu i efikasnu zdravstvenu zaštitu.

Obiteljski liječnici, koji najbolje poznaju svoje pacijente, izdaju im uputnice i naručuju ih na pregled, kažu nam da u ovom trenutku ne znaju apsolutno ništa, odnosno, nisu dobili niti jedan naputak kako će se dalje regulirati odlasci na bolničke preglede. Ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice, prof.dr. Mario Zovak, rekao nam je da su od Ministarstva zdravstva, kao i ostale bolnice u Hrvatskoj, dobili zahtjev da daju svoje prijedloge, planove i projekcije po pitanju lista čekanja.

- Očekujemo u sljedećih nekoliko dana da će Ministarstvo poslati svojevrsnu kompilaciju u vidu preporuka, no nisam siguran kako će to izgledati. Ja sam svim predstojnicima klinika u našoj bolnici dao zadatak da ažuriraju liste čekanja i kontaktiraju ljude. Pacijenti se, jednako tako, mogu nama javiti. Potrudit ćemo se da liste budu posložene po medicinskim i kronološkim kriterijima – kaže nam prof.dr. Zovak.

Ravnatelj Vinogradske kaže da će se liste čekanja zasigurno povećati, tim više što će KB Dubrava sigurno još jedno vrijeme biti van pogona, a dodatno je tu i problem oštećenja zagrebačkih bolnica u potresu.

- Bit će produljenja listi, ali ćemo kroz prekovremeni rad i stavljanje u pogon maksimalnih kapaciteta učiniti sve da ljudi dobiju zdravstvene usluge koje su čekali – kaže prof.dr. Zovak.

Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: 'Nazvala nas je majka i plakala, nije smjela primiti sina u stan'