Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

Kolekcionar: Bacanje knjiga je civilizacijski genocid, darujte ih

Kad vidim da netko hoće baš tu knjigu pročitati, spustim mu cijenu. Oni su sretni, a ja sam sretan što su tu knjigu spasili, kaže Zoran Ante Jurić (68), vlasnik antikvarijata na zagrebačkoj Trešnjevci

Foto: Željko Hladika/24sata
38 komentara

Gospođo, slušajte, grijeh je bacati knjige. Donesite ih ovdje, mi ćemo ih sačuvati. Oni koji ih bacaju završit će u paklu, ozbiljno objašnjava Zoran Ante Jurić (68), vlasnik jednog od rijetkih zagrebačkih antikvarijata. 

POGLEDAJTE VIDEO:

Žena koja ga je došla upitati što da radi s knjigama nakon muževe smrti spremna ih je donijeti čak iz Varaždina. Kako je Zoranova misija spašavanje knjiga, teško mu pada kad vidi da ih se danas baca u kontejnere. 

- Nijedna knjiga više nema vrijednost. No reći ću vam, to je civilizacijski genocid. Radije ih poklonite nekome, kao i stare časopise, fotografije, razglednice... - dodaje ovaj inženjer agronomije kojeg pozna cijela Trešnjevka. 

Foto: Željko Hladika/24sata

Njegov antikvarijat, koji je simbolično nazvao Trešnja, skriva čak 40 tisuća knjiga. Zoran ih zna sve, čak i gdje koja stoji, iako nijedna nije složena po nekom redu, broju, naslovu ili žanru.

Nakon tri studenta koja uđu u tu stiješnjenu riznicu knjiga više ništa nije na svojemu mjestu, pa daje da se po knjigama slobodno 'kopa'.

Naći će se tu od filozofskih knjiga, 'Ruže' Umberta Eca, Reiki priručnika, do prvog hrvatskog New age magazina Misterije iz 1991., ili pak 'Povratka iz gulaga' i njemačkih knjiga na gotici s početka prošlog stoljeća.

Police duboke metar natrpane su s četiri reda knjiga, na vrhu su ih pune kutije od banana.

- U jednu kutiju od banana stane 50 knjiga. Držim ih na nekoliko mjesta. Imam ih u dvije garaže na Novoj cesti, a u svakoj ima oko 100 tisuća knjiga. Pune su dvije vikendice u Lekeniku i Dubrovčaku, pun je podrum, a kod kuće imam biblioteku s 10 tisuća knjiga. Ukupno imam 500 tisuća knjiga. Ljudi mi donose knjige iz cijele Hrvatske, pa i svijeta, a nekad samo ostavljaju u vrećici pred vratima. Sjete se da mi mogu donijeti pa ih ipak ne bace, kao i gospođa iz Varaždina - kaže Zoran i dodaje da ipak nije mogao pročitati sve.

SMETLARI U ANKARI Skupljali knjige sa smetlišta pa su napravili vlastitu knjižnicu

- Recimo da čovjek živi 80 godina. To je 36 tisuća dana. I da svaki dan pročita jednu, to je 36 tisuća knjiga. Ja čitam od dva do tri sata na dan, i pročitao sam možda desetak tisuća knjiga. Ostalo prelistam dok ih lijepim i slažem - kaže Jurić koji iza sebe ima 23 godine rada u struci. U antikvarijatu radi do 14 sati pa ode na ručak i popodne se opet vrati.

Sve mu je ovo - satisfakcija. Iako, priznaje, više ga stoji održavanje svih tih knjiga nego  što one vrijede.

- Vidite, kad vidim da netko hoće baš tu knjigu pročitati, spustim mu cijenu, pogotovo studentima. Dajem im za 5, 10, 20 kuna i oni su sretni, a ja sam sretan što su tu knjigu spasili - kaže Jurić i dodaje da mu je žao da sve propada. Nekad je bilo 519 knjižara u Hrvatskoj, sad ih je 40. I 17 antikvarijata. Premalo.

- Želja mi je sačuvati ovu zbirku i od Grada tražim da mi udijele prostor za internacionalni Muzej knjiga, no za to treba od dvije do tri tisuće kvadrata. Održali bismo se od donacija. I ostvarili komunikaciju s mnogim zemljama svijeta. A zamislite koliko bi turista dolazilo - govori Jurić koji je spreman cijelu zbirku ostaviti - Zagrebu.

Foto: Željko Hladika/24sata

Od familije je, zbog opsesije knjigama, dobivao 'cjeloživotnu kritiku'. Ima četvero djece, koji su nakon školovanja ostali u Americi, no kaže kako oni po njegovim kriterijima nisu pismeni jer ne znaju pisati rukom, dok je njemu omiljeno pisati im krasopisom pisma na 20 stranica.

- Zabranio sam da se 50 godina poslije moje smrti išta proda, nego želim da se sačuva za buduće generacije - objašnjava. 

Ima knjiga svih tematika i kod njega nema da slučajan prolaznik ne pronađe nešto za sebe. Baš kao i jedan kolega novinar koji je, u vrijeme našeg intervjua, unutra pomolio nos iz puke znatiželje. Nakon kratkog biranja uzeo je 'Povijest pornografije', a s 'ulovom' za neki budući članak ponosno je otišao na sastanak. 

Zoran nam dalje govori da otkupljuje knjige na svim jezicima, a on sam pročitao ih je na više od 120.

Foto: Željko Hladika/24sata

- U svijetu se čita nešto ruskih i njemačkih pisaca, nekoliko Talijana, nekoliko Francuza, Amerikanaca i Engleza. A znate li koliko na svijetu ima zemalja? Ima ih 217! I tri tisuće jezika. A čitamo na tih sedam. U Indoneziji ima 300 milijuna ljudi, od toga milijun književnika. Zato najviše volim nepoznate autore iz nepoznatih zemalja. Pročitao sam tako divnih knjiga. Zato me nemojte pitati koja mi je najdraža knjiga. Volim upoznati povijest i duh nekog naroda, pa, primjerice, pročitam nešto o hrani koja me zanima. Evo, recimo, knjiga 'Don Segundo Sombra' opisuje život gauča na granici Argentine i Brazila oko 1900. godine. Naučim tako da su oni pili mate čaj, a samo posebnih dana zaslađen. I odem u specijalizirani dućan i kupim taj čaj kako bih ga probao - govori Jurić. Maštao je odmalena da ima svoj antikvarijat, tako da je, nakon što ga je otvorio prije 25 godina, zapravo ostvario dječačku želju.

- Knjige skupljam od 13. godine, kad sam kupio prvu od džeparca. Od tada do danas ih skupljam, 55 godina - kaže. 

Ručno je izradio upadljivu reklamu iznad izloga. 

- Prije smo bili u Pavla Hatza, ali već sam tad znao da ćemo preseliti na Trešnjevku i počeo slikati trešnje, ulje na limu. Ima ih 1176 - kaže Jurić. 

U antikvarijat dolaze svi, od sveučilišnih profesora do mladih i svima rado pomogne savjetom. No kaže kako ne voli preporučivati knjige zbog svojeg specifičnog ukusa.

Children Reading Open Books, School Kids Group Eyes behind Blank NOVI POPISI LEKTIRA Što vole čitati mladi kod nas? Najviše knjige koje ruše tabue

- Znate, meni je ovo idealan trening za mozak, kad me nešto traže, moram se prisjetiti. I sjetim se tko je što naručio. Trenutačno se traže knjige na japanskom, kineskom i arapskom, ali i španjolskom, francuskom, pa čak i korejskom i hebrejskom - to su postali treći i četvrti jezik koji se uči - kaže Zoran Jurić.

U rukama je držao knjigu iz 1492. godine, no nije htio otkriti koja je najskuplja knjiga koju je prodao, jer radije bi da to ostane knjižničarska tajna...

- Jedna od najskupljih bila je enciklopedija iz NDH koju sam dao za tisuću eura. No svaka knjiga skuplja od 200 kuna je danas skupa - zaključuje uz misao da će u budućnosti samo poezija biti u papirnatom obliku jer se - mora čitati s papira.

POGLEDAJTE NOVI SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message