Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
1 komentara

Što vole čitati mladi kod nas? Najviše knjige koje ruše tabue

Čitateljska pismenost opada, u Hrvatskoj gotovo polovica učenika čita isključivo lektiru, iako je mnogo novih i dobrih djela dječje književnosti. Zašto je tako, pitali smo nagrađivanu književnicu Silviju Šesto

Children Reading Open Books, School Kids Group Eyes behind Blank
Foto: Inara Prusakova
1 komentara

Čitateljska pismenost jedna je od najvažnijih vještina u suvremenom dobu, no prema čitanju i knjigama mladi su, barem prema statistici, sve ravnodušniji.

Primjerice, učenicima u osnovnim školama u Hrvatskoj najdosadniji predmet je Hrvatski jezik, a gotovo polovica učenika u slobodno vrijeme ne čita ništa osim obavezne lektire.

Pokazalo je to dvogodišnje istraživanje Instituta za društvena istraživanja koje se bavilo obrazovnim aspiracijama učenika, nastavnika i roditelja, čiji su rezultati objavljeni početkom ove godine.

Istraživanje je provedeno među 2000 učenika petih i osmih razreda u 28 zagrebačkih škola, a problema su itekako odavno svjesni i u školama.

Čitateljska pismenost opada, no s druge strane, mnogi su primjeri sve većeg interesa za knjigama, baš među mladima.

Kakve teme danas interesiraju mlade, pitali smo nagrađivanu književnicu za djecu i predsjednicu Hrvatskog društva književnosti za djecu i mlade Silviju Šesto.

Foto: Privatni album

- Mladi, kao i oni koji su nekad bili mladi, vole čitati inteligentne i zanimljive knjige, tekst koji ih ne podcjenjuje, teme koje ih intrigiraju. Mladi vole tekstove u kojima se ruše tabui ili dodiruju teme o kojima mogu raspravljati više sa svojim vršnjacima, teme koje su preosjetljive za jaz generacija. Stoga su neki naslovi idealan medij pomoću kojega komuniciraju, a da nije mobitel. Nažalost, ono što nije prije deset godina bilo tabu sad se pojavljuje kao nešto o čemu se šuška, priča po kuloarima - ističe ona.

Koliko će u tome pomoći novi popisi preporučenih lektira, tek treba vidjeti. Iako je Ministarstvo znanosti i obrazovanja ove godine dalo 50 milijuna kuna za opremanje knjižnica, i dalje im nedostaju suvremeni naslovi.

Novu školsku godinu obilježava i novi popis lektira, koji daje nastavnicima veće slobode da biraju učenicima naslove koji su im bliži.

Ipak, opet se većina tog izbora svodi na knjige kojih ima u knjižnicama, a one često nisu opremljene suvremenim naslovima. Potvrđuje to i Silvija Šesto.

- Na terenu stvari su vrlo jednostavne, no država se trudi zakomplicirati ih. Krenimo već od nesustavne nabave literature u vrtićima. Nastavimo s biznisom prodaje lektire i završimo s nemogućnošću nastavnika da se orijentiraju u toj šumi ponude. Ažuriranje novih i vrijednih djela je nikakvo i često biva učinjeno pod pritiskom izdavača. Kako se može dogoditi da autor s dvadesetak djela, a od toga je pet nagrađeno, ne bude ni na kojem popisu?

Neke stvari mora odrediti struka no, ističe ona, kod izrade ovog lektirnog popisa upravo struka nije konzultirana. Stoga je, dodaje “obvezna lektira ostala ista od stoljeća sedmog, a izborna se pretvorila u papazjaniju koječega”.

- Mladi više znaju o književnosti preko afera, takozvanih skandala i pokušaja zabranjivanja nekih naslova kao u srednjem vijeku, nego li se bave štivom onako kako bi trebali.

Foto: 24 sata

Jedno čitanje vrijedne knjige na satu i otvaranje teme može utjecati na mlade da posvete život čitanju ili da budu odgovorni roditelji koji će u kući na policama imati knjige, a ne tek bešteke i suvenire s dalekih putovanja. Jer daleka putovanja događaju se baš u knjigama, pa bila ona i daleka putovanja u sebe same - kaže Šesto, inače višestruko nagrađivana za svoje naslove.

Iako brojni primjeri, poput serijala “Harry Potter” pokazuju kako dječja književnost itekako može biti privlačna mladima, te okrenuti pogled na knjige cijelim generacijama, s našom literaturom, posebno desetak zadnjih godina, to se ne događa. Jedan od razloga za to Šesto vidi u izuzetno lošoj medijskoj prezentaciji suvremene dječje književnosti, ali i lošoj društvenoj klimi:

- Čitanje oplemenjuje i obrazuje čovjeka i čine ga svjesnim, kritičkim i kompletnim bićem.

No, u ovom društvu vladavine ambicioznih mediokriteta ispada da je knjiga opasna, pa se toliki prijepori oko tema i događaju da se čitanje ne promovira već ogadi svima. Mladi su u Hrvatskoj najugroženiji, a odrasli preko njih rade biznis i manipuliraju s njima - kaže Šesto istaknuvši kako mladi nisu glupi, no nečitanje potiče agresiju, neznanje tjeskobu, a nepravda bijeg.

Stoga mlade treba što više upućivati na literaturu u kojoj će prepoznavati sebe, pronalaziti odgovore koji im trebaju i razvijati se. Tome doprinose brojni projekti, radionice, kvizovi i drugi programi koje organiziraju u školama i knjižnicama.

- Moderne varijante čitanja su uvijek dobro došle, no papirnata knjiga ne može zamijeniti ništa. Osjećaj u kojem se ulijeće u neke druge svjetove listajući papir nenadomjestiv je. To je posebna vrsta meditacije i odrasli imaju tu odgovornost da uz mnoge dobre stvari pouče djecu i mlade i toj vještini - zaključuje spisateljica.

Tema: Hrvatska

Možda vas zanima i ovo:
Message