Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
69 komentara

Kruh naš svagdašnji: Svježe i toplo, a smrznut u inozemstvu

Svaki peti kruh je strani i stigao je do nas zamrznut. Otkad smo ušli u EU, poduplao se uvoz pekarskih proizvoda. Obišli smo velike trgovačke i uvjerili se da bok uz bok stoje uvozni i domaći pekarski proizvodi

Foto: dreamstime
69 komentara

Francuski baquet i “turski” kruh iz Češke, kruh sa sjemenkama iz Austrije, burek sa sirom iz BiH. I tako redom... 

POGLEDAJTE VIDEO:

U velikim trgovačkim lancima pod svježe i toplo iz pekarnice prodaju se kruhovi koji su stigli iz uvoza zamrznuti. Obišli smo velike trgovačke lance u Zagrebu i uvjerili se da bok uz bok stoje uvozni i domaći pekarski proizvodi. Samo neki jasno ističu ako je neki proizvod domaći pa je u Kauflandu hrvatski proizvod označen zastavom Hrvatske u iscrtanom srcu.

Kupovati domaće odavno se promovira kao dio osjećaja da se time pomaže domaće gospodarstvo, a to poručuje i Nada Barišić (na slici dolje), direktorica Žitozajednice, interesnog udruženja u pekarsko-mlinarskoj industriji, koja upozorava da je svaki peti kruh na tržištu iz uvoza. 

- Daleko smo odmakli od bijelog, crnog i polubijelog kruha, kao i od kifle, te sad na tržištu imamo 20 ili 30 različitih vrsta pekarskih proizvoda. Sve što domaći pekari proizvedu se proda, ali ipak - od ulaska Hrvatske u EU uvoz zamrznutih pekarskih proizvoda se udvostručio i to nije dobro - kaže Barišić. 

RECEPT Pizza od starog kruha: Odlična ideja za brzinsku finu večeru

Da se uvoz poduplao potvrđuju i u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Dali su podatke o uvoznim proizvodima koji se prodaju u trgovačkim lancima. Ne uvozimo samo kruh, nego i slastice, kekse, kolače...

Tijekom 2018. uvezli smo čak 300 tona medenjaka, a do srpnja prošle godine uvezli smo ih već 360 tona. Ako pogledamo zbirno koliko smo uvezli kruha, peciva i kolača, to je lani bilo 43.072 tone u prvih sedam mjeseci. Usporedbe radi, u istom razdoblju 2018. izvana nam je stiglo 38.199 tona tih proizvoda ili gotovo 5000 tona manje!

Foto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL

Potrošnja mlinarskih proizvoda raste, ali domaći proizvođači vide u tome opasnost. 

- I naša proizvodnja raste. Brine nas što proizvodimo dovoljno pšenice za domaću pekarsku industriju i ne bismo morali uvoziti. No svoju pšenicu izvozimo i postali smo velika sirovinska baza za druge zemlje. A onda nama stižu pekarski proizvodi za čiju sirovinu ne znamo otkud dolazi - kaže Barišić. 

Iako pekarski proizvodi dolaze zamrznuti, naša sugovornica kaže kako to nije ništa neobično te da to često koriste i naši proizvođači.

- Zapravo, zahvaljujući tehnici brzog zamrzavanja maknuli smo se od polubijelog kruha i kifle, koji su dominirali 90-ih godina prošlog stoljeća. Sad cijeli dan možemo jesti topla i svježa peciva, a pekarska industrija ne mora više ovisiti o noćnom radu kao nekad kad se kruh pekao noću, ujutro razvozio do dućana, pa bi do poslijepodneva bio isušen i hladan - kaže naša sugovornica. 

Rijeka: U pekarnici Arena cijena kruha snižena je na dvije kune VIDEO: AKCIJA U PEKARNICI Skromni riječki pekar: 'Snizio sam cijenu kruha na 2 kune'

Tijesto se inače zamrzava u svega nekoliko sekundi na vrlo niskim temperaturama i tako se praktički u cijelosti čuva kvaliteta proizvoda. Za razliku od mesa, tijesto tijekom zamrzavanja ne gubi svoja svojstva niti kvalitetu. 
Da Hrvati vole pekarske proizvode potvrđuje i to što su pekarnice na svakom koraku, lijepo su uređene i više nisu neugledne kao nekad.

Drastičan porast uvoza

- I kupci znaju da je kruh naših proizvođača od domaćeg brašna. Kod uvoznih ne znamo odakle je sirovina koju su proizvođači koristili. Kad kupujemo domaće, pomažemo vlastitu poljoprivredu i našeg poljoprivrednika - kaže Barišić. Na to su nedavno upozorili i iz Hrvatske gospodarske komore. Uvozimo uglavnom iz zemalja EU - Poljske, Njemačke, Slovenije i Italije, ali nam nešto stiže i iz Srbije te Bosne i Hercegovine. 

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Pitali smo domaće trgovačke lance koliki je udio uvoza u njihovoj mlinarskoj ponudi i iz Konzuma su odgovorili kako su lani u svojim trgovinama prodali više od 20.000 tona pekarskih proizvoda, od čega je 15.000 tona bio kruh. 

- Pritom Konzum naglasak stavlja na suradnju s domaćim dobavljačima pa je tako udio uvoznih artikala u ukupnom asortimanu manji od jedan posto. Naime, u ponudi na našim odjelima mlinarsko-pekarskih proizvoda imamo proizvode više od 80 hrvatskih dobavljača - odgovorili su iz Konzuma. 

RECEPTI Stari kruh možete pretvoriti u slastan i brz desert ili složenac

Iz Kauflanda su odgovorili kako je više od 60 posto njihovih proizvoda u pekarnici domaće, iz Hrvatske. 

U pekarstvu radi 16.800 ljudi

- Ostali proizvodi uvoze se zamrznuti iz različitih zemalja EU. Kako bismo osigurali najveću svježinu i kvalitetu, naši se proizvodi u poslovnicama peku više puta dnevno. Kupcima, osim toga, nudimo i svježi kruh lokalnih proizvođača pekarskih proizvoda koji nam svoj svježe pečeni i zapakirani kruh dostavljaju svakog dana - odgovorili su. A da volimo jesti pekarske proizvode govori i podatak da svatko od nas u prosjeku pojede čak 62 kilograma pekarskih proizvoda. 

Istina je i ta da baš svaki dan bacimo 160 tona kruha (podaci iz 2017.) koji vrijedi 600 milijuna kuna. Prema podacima Žitozajednice, broj pekarskih trgovačkih društava narastao je s 322 u 2005. godini na gotovo 880 tvrtki koje se bave ovim poslom. Uz to, tu je i 2500 pekarskih obrta. Sveukupno, pekarstvo zapošljava 16.800 radnika. Najveći prihod u domaćoj pekarskoj industriji ima Mlinar, a slijedi ga Pan Pek. 

  • 152 tona kruha lani su proizveli domaći pekari. Iz Žitozajednice kažu da proizvodnja kruha neprestano raste.
  • 20% kruha dolazi iz uvoza. Lani smo uvezli 68.872 tone pekarskih proizvoda. Najviše uvozimo iz Poljske, Njemačke, Češke, Italije...
  • 160 tona kruha baci se svaki dan jer se ne uspije prodati. Podaci su to iz 2017. Vrijednost tog kruha je oko 600 milijuna kuna.
  • 360 tona medenjaka uvezli smo lani u prvih sedam mjeseci. Tijekom cijele 2018. uvezli smo ih 300 tona. Podaci su to Hrvatske gospodarske komore.
  • 62 kilograma mlinarskih proizvoda svake godine pojede svatko od nas. Po tome smo pri vrhu Europe po količini pekarskih proizvoda koje pojedemo.
  • 75,7 milijuna eura bila je vrijednost uvoza kruha i pekarskih proizvoda u 2018., dok je prije ulaska Hrvatske u EU vrijednost uvoza bila 33,5 milijuna eura
  • 50% fini proizvodi Polovica uvezenih pekarskih proizvoda su fini proizvodi, čija je dodana vrijednost veća od vrijednosti kruhova.
  • 2500 pekarskih obrta bavi se pekarskim poslom. Uz to, tu je i 880 tvrtki. U mlinarskoj industriji zaposleno je 16.800 radnika.

POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message