Jadran je pun smeća koje se često ne vidi na površini mora

Goran Čolak, najpoznatiji ronilac na dah u Hrvatskoj i u svijetu, ispričao je da su ga u našem dijelu Jadrana najviše šokirale ogromne količine plutajućeg smeća, koje s vjetrovima i morskim strujama stiže iz Albanije. To su, kaže, 'velike prljave krpe koje plutaju morem i talože se u uvalama'. Vidio je to dok je ronio na Mljetu.

- Slika onoga što svakodnevno viđam u Jadranu skroz je drugačija od ljepota koje se prezentiraju na promotivnim fotografijama. To je bajkovit prikaz površine, sa skrivenim problemom u dubinama. Nema točke na kojoj sam na našoj obali zaronio, a da na njoj nisam našao odbačeno smeće - rekao je Goran Čolak.

Kaže da su to gomile krupnog otpada, plastičnih boca, limenki... Smeća je posvuda uzduž cijele naše obale, oko otoka.

- Ono što najviše zabrinjava je mikroplastika, koja ulazi u sve što se nalazi pod morem. A kada uđu u ribe, školjke, onda ulaze i u nas. Nemam što kriti, dolje je loše. Jako loše. I prijeti nam. Svaki dan je sve gore. Mislim da ne postoji više ni jedan organizam u moru koji mikroplastika nije dotakla - kazao je Goran u videu koji je snimio zajedno sa splitskom organizacijom 'Green Sail'.

Videom pokušavaju podignuti svijest javnosti o ogromnom globalnom problemu mikroplastike i kako uništava svijet u kojemu živimo. Rekao je da ga to jako zabrinjava.

UGODNO NESVJESNI' Uzgoj stoke uništio je čak 70 posto svih svjetskih prašuma

Globalna analiza s temom ljudske konzumacije mikroplastike

'Bez plastike u prirodi: procjena ljudske konzumacije plastike iz prirode' prva je globalna analiza koja koristi podatke iz više od 50 istraživanja s temom ljudske konzumacije mikroplastike.

Analiza provedena na australskom Sveučilištu u Newcastleu navodi da svaka osoba tjedno unese oko 2000 komadića plastike, na mjesečnoj razini to doseže 21 gram, a godišnje konzumacija plastike iznosi čak 250 grama.

Generalni direktor WWF Internationala Marco Lambertini naglašava da to otkriće treba probuditi vlade i potaknuti ih na djelovanje jer plastika devastira oceane, vodene tokove i mora, što pogubno djeluje na cijeli ekosustav.

Rezultati su važni za shvaćanje utjecaja plastičnog zagađenja te potvrđuju hitnost djelovanja u svrhu smanjenja negativnih utjecaja na ekosustave, ističe WWF.

U priopćenju se navodi da je voda najveći izvor plastike koja se unosi u tijelo, kako flaširana tako i ona iz slavine - pri čemu su vidljive ogromne regionalne razlike, s dvostruko više plastičnih čestica u vodi SAD-a i Indije nego Europe i Indonezije.

Najviše mikroplastike u školjkama, soli i u pivu 

Neki od prehrambenih proizvoda s najvišom stopom plastičnih čestica su školjke, sol i pivo, ističe se.

Ako ne želimo svakodnevno konzumirati plastiku, ne smijemo proizvoditi milijune tona plastičnih proizvoda koji završavaju u okolišu. Moramo potaknuti vlade, korporacije i potrošače na hitno i konkretno djelovanje, te postići globalni sporazum o borbi protiv plastičnog zagađenja, ističe WWF.

Raniji podaci pokazuju da se zbog onečišćenja više od 270 vrsta divljih životinja zapliće u plastični otpad u svojim staništima, dok više od 240 vrsta unosi plastiku u svoje organizme.

Očekuje se povećanje ukupne emisije ugljičnog dioksida iz životnog ciklusa plastike za 50 posto, što će se do 2030. utrostručiti zbog spaljivanja plastike kao često korištene, ali pogrešne metode gospodarenja otpadom.

Osam milijuna tona plastike svake godine završi u morima i oceanima, a moguće je da će dodatnih 104 milijuna metričkih tona plastike dospjeti u ekosustave. Od 2002. godine proizvedeno je plastike koliko u svim prethodnim godinama, a od toga je trećina završila u prirodi, upozorava se u priopćenju.

POZNATA LJEPOTICA U ŠOKU: Njezin muž prevario svoju trudnu djevojku s njom