Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
11 komentara

Jadran je pun smeća koje se često ne vidi na površini mora

Mikroplastika je ogroman problem! WWF u priopćenju navodi da je voda najveći izvor plastike koja se unosi u tijelo. Tjedno ljudi unesu 2000 komadića plastike, što je mjesečno 21 gram

11 komentara

Goran Čolak, najpoznatiji ronilac na dah u Hrvatskoj i u svijetu, ispričao je da su ga u našem dijelu Jadrana najviše šokirale ogromne količine plutajućeg smeća, koje s vjetrovima i morskim strujama stiže iz Albanije. To su, kaže, 'velike prljave krpe koje plutaju morem i talože se u uvalama'. Vidio je to dok je ronio na Mljetu.

Modro jezero | Autor: Vanja Zubcic/PIXSELL Foto: Vanja Zubcic/PIXSELL

- Slika onoga što svakodnevno viđam u Jadranu skroz je drugačija od ljepota koje se prezentiraju na promotivnim fotografijama. To je bajkovit prikaz površine, sa skrivenim problemom u dubinama. Nema točke na kojoj sam na našoj obali zaronio, a da na njoj nisam našao odbačeno smeće - rekao je Goran Čolak.

Mikroplastika/Microplastics

Ususret Svjetskom danu oceana koji se obilježava 8. lipnja, višestruki svjetski prvak i rekorder u ronjenju na dah Goran Colak u suradnji s organizacijom Green Sail snimio je video o rastućem problemu mikroplastike u morskom okolišu. Mikroplastika danas, uglavnom zbog ljudskog nemara, predstavlja gotovo nevidljiv, ali opasan oblik zagađenja koji naposljetku dolazi i do ljudi. Poslušajte Goranovu poruku u videu! 🗣🎥🌊 In order to celebrate World Oceans Day on 8 June, Goran Colak, multiple free-diving world champion and world record holder, has filmed a video about the increasing problem of microplastics in our marine environment. Today, microplastics, mainly due to human negligence, represent an invisible, but a dangerous form of pollution that ultimately affects even humans. More on Goran's message in the video! 🗣🎥🌊

Objavljuje Green Sail u Srijeda, 5. lipnja 2019.

Kaže da su to gomile krupnog otpada, plastičnih boca, limenki... Smeća je posvuda uzduž cijele naše obale, oko otoka.

- Ono što najviše zabrinjava je mikroplastika, koja ulazi u sve što se nalazi pod morem. A kada uđu u ribe, školjke, onda ulaze i u nas. Nemam što kriti, dolje je loše. Jako loše. I prijeti nam. Svaki dan je sve gore. Mislim da ne postoji više ni jedan organizam u moru koji mikroplastika nije dotakla - kazao je Goran u videu koji je snimio zajedno sa splitskom organizacijom 'Green Sail'.

Videom pokušavaju podignuti svijest javnosti o ogromnom globalnom problemu mikroplastike i kako uništava svijet u kojemu živimo. Rekao je da ga to jako zabrinjava.

UGODNO NESVJESNI' Uzgoj stoke uništio je čak 70 posto svih svjetskih prašuma

Globalna analiza s temom ljudske konzumacije mikroplastike

'Bez plastike u prirodi: procjena ljudske konzumacije plastike iz prirode' prva je globalna analiza koja koristi podatke iz više od 50 istraživanja s temom ljudske konzumacije mikroplastike.

Analiza provedena na australskom Sveučilištu u Newcastleu navodi da svaka osoba tjedno unese oko 2000 komadića plastike, na mjesečnoj razini to doseže 21 gram, a godišnje konzumacija plastike iznosi čak 250 grama.

Generalni direktor WWF Internationala Marco Lambertini naglašava da to otkriće treba probuditi vlade i potaknuti ih na djelovanje jer plastika devastira oceane, vodene tokove i mora, što pogubno djeluje na cijeli ekosustav.

Steven Guerrisi/Flickr | Autor: Steven Guerrisi/Flickr Foto: Steven Guerrisi/Flickr

Rezultati su važni za shvaćanje utjecaja plastičnog zagađenja te potvrđuju hitnost djelovanja u svrhu smanjenja negativnih utjecaja na ekosustave, ističe WWF.

U priopćenju se navodi da je voda najveći izvor plastike koja se unosi u tijelo, kako flaširana tako i ona iz slavine - pri čemu su vidljive ogromne regionalne razlike, s dvostruko više plastičnih čestica u vodi SAD-a i Indije nego Europe i Indonezije.

Najviše mikroplastike u školjkama, soli i u pivu 

Fotolia | Autor: Fotolia Foto: Fotolia

Neki od prehrambenih proizvoda s najvišom stopom plastičnih čestica su školjke, sol i pivo, ističe se.

Ako ne želimo svakodnevno konzumirati plastiku, ne smijemo proizvoditi milijune tona plastičnih proizvoda koji završavaju u okolišu. Moramo potaknuti vlade, korporacije i potrošače na hitno i konkretno djelovanje, te postići globalni sporazum o borbi protiv plastičnog zagađenja, ističe WWF.

Raniji podaci pokazuju da se zbog onečišćenja više od 270 vrsta divljih životinja zapliće u plastični otpad u svojim staništima, dok više od 240 vrsta unosi plastiku u svoje organizme.

Sea Turtle eat plastic bag ocean pollution concept | Autor: Dreamstime Foto: Dreamstime

Očekuje se povećanje ukupne emisije ugljičnog dioksida iz životnog ciklusa plastike za 50 posto, što će se do 2030. utrostručiti zbog spaljivanja plastike kao često korištene, ali pogrešne metode gospodarenja otpadom.

Osam milijuna tona plastike svake godine završi u morima i oceanima, a moguće je da će dodatnih 104 milijuna metričkih tona plastike dospjeti u ekosustave. Od 2002. godine proizvedeno je plastike koliko u svim prethodnim godinama, a od toga je trećina završila u prirodi, upozorava se u priopćenju.

POZNATA LJEPOTICA U ŠOKU: Njezin muž prevario svoju trudnu djevojku s njom

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message