Obavijesti

Lifestyle

Komentari 1

Mikroplastika u tijelu: Evo koju hranu treba svesti na minimum

Mikroplastika u tijelu: Evo koju hranu treba svesti na minimum

Velik izvor mikroplastike može biti i industrijski prerađena hrana. Takvi proizvodi prolaze kroz više faza obrade i dolaze u kontakt s plastikom, a najčešće su i pakirani u plastičnu ambalažu

Admiral

Sićušne čestice plastike, nevidljive golim okom, nalaze se posvuda oko nas - u zraku koji dišemo, vodi koju pijemo i hrani koju jedemo. Godinama se smatralo da uglavnom bezopasno prolaze kroz naš organizam, no sve veći broj istraživanja pali alarm i ukazuje na to da bi mogle biti povezane s nizom ozbiljnih zdravstvenih problema, od neplodnosti do razvoja karcinoma pluća i debelog crijeva.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

Rak pluća 01:23

Mikroplastika su komadići plastike manji od pet milimetara, često sitniji od zrna riže. Nastaju raspadanjem većih plastičnih predmeta poput boca, vrećica i smeća na odlagalištima, ali dolaze i iz izvora kao što su automobilske gume koje se troše trenjem o cestu ili sintetička odjeća koja otpušta vlakna tijekom pranja.

Ovih 10 namirnica pune su mikroplastike - Mnoge od njih konzumiramo svaki dan
Ovih 10 namirnica pune su mikroplastike - Mnoge od njih konzumiramo svaki dan

Zbog svoje veličine, ove čestice lako dospijevaju u okoliš, zagađujući tlo, rijeke i oceane, a na kraju i naš prehrambeni lanac. Znanstvenici su ih pronašli doslovno posvuda u ljudskom tijelu: u plućima, krvi, majčinu mlijeku, pa čak i u posteljici i mozgu. Procjenjuje se da prosječna osoba tijekom godine može unijeti i do 52.000 čestica mikroplastike, a da toga nije ni svjesna.

Rastuća zabrinutost znanstvenika: Postoji li veza s rakom?

Pregledom gotovo tri tisuće studija, istraživači sa Sveučilišta California u San Franciscu (UCSF) povezali su izloženost ovim česticama s nizom zdravstvenih rizika, uključujući mušku i žensku neplodnost, rak debelog crijeva i lošu funkciju pluća. Smatraju da čestice mogu doprinijeti kroničnoj upali pluća, što može povećati rizik od raka.

​- Ova mikroplastika u osnovi je onečišćenje zraka česticama, a znamo da je ta vrsta zagađenja štetna - rekla je dr. Tracey J. Woodruff, profesorica na UCSF-u i glavna autorica studije.

Posebno zabrinjava trend porasta raka debelog crijeva kod osoba mlađih od 50 godina. Neki znanstvenici sumnjaju da bi to moglo biti povezano s okolišnim čimbenicima, a mikroplastika je jedan od glavnih sumnjivaca, s obzirom na to da je masovna proizvodnja i potrošnja plastike započela pedesetih godina prošlog stoljeća, otprilike u vrijeme kada su rođene generacije kod kojih se danas bilježi porast. Iako izravna uzročna veza još nije dokazana, korelacije su sve očitije.

Nova metoda otkrila da u sebi imamo i 100 puta više plastike nego se prije mislilo
Nova metoda otkrila da u sebi imamo i 100 puta više plastike nego se prije mislilo

​- Vidimo epidemiološke poveznice. Vidimo rastuću incidenciju raka, posebno kod mlađih pojedinaca, što se poklapa s nakupljanjem plastike u ljudskom tijelu. A tu su i laboratorijske studije koje pokazuju da plastika može imati kancerogene učinke - pojasnio je dr. Thejus Jayakrishnan, onkolog s Instituta za rak Dana-Farber.

Kako točno plastika šteti našem tijelu?

Znanstvenici istražuju nekoliko mogućih mehanizama. Jedna od vodećih teorija je da mikroplastika uzrokuje kroničnu upalu i oštećenje tkiva. U probavnom sustavu, na primjer, čestice mogu narušiti zaštitnu sluznicu crijeva. Dr. Frank Frizelle s Novog Zelanda to uspoređuje s "pravljenjem sitnih uboda u kondomu".

Jednom kada nastanu te rupe, toksini iz probave mogu lakše prodrijeti do crijevne stijenke i uzrokovati oštećenja koja s vremenom mogu dovesti do raka.

Drugi je problem što mikroplastika može poremetiti ravnotežu dobrih i loših bakterija u našim crijevima, stanje poznato kao disbioza, koje je također povezano s upalama i povećanim rizikom od karcinoma.

Dramatično raste broj čestica mikroplastike u Jadranu: 'Nema uzorka koji nema bar jednu'
Dramatično raste broj čestica mikroplastike u Jadranu: 'Nema uzorka koji nema bar jednu'

Konačno, sama plastika nije jedina prijetnja. Djeluje kao spužva koja na sebe veže i u tijelo unosi druge štetne kemikalije, poput PFAS-a, takozvanih "vječnih kemikalija", za koje je već dokazano da su kancerogene. Studije na životinjama već su pokazale dosljedne dokaze o oštećenju i fibrozi plućnog tkiva te značajnom padu kvalitete i broja spermija nakon izloženosti mikroplastici.

Izloženost je nemoguće izbjeći, ali je moguće smanjiti

Potpuno izbjeći mikroplastiku u današnjem svijetu je nemoguće, što ujedno otežava i istraživanja jer je teško pronaći kontrolnu skupinu ljudi koji joj nisu izloženi.

Microplastic in food, Environment and health concept, Person put

Ipak, postoje koraci kojima svatko od nas može značajno smanjiti svoj unos. Stručnjaci savjetuju ograničavanje upotrebe jednokratne plastike i plastične ambalaže. Umjesto kupnje vode u plastičnim bocama, preporučuje se korištenje filtera za vodu iz slavine i višekratnih boca od nehrđajućeg čelika ili stakla.

Ključno je izbjegavati zagrijavanje hrane u plastičnim posudama, jer visoke temperature oslobađaju znatno više čestica. Umjesto toga, koristite stakleno, keramičko ili metalno posuđe.

vrt teta

Slično vrijedi i za kuhinjski pribor - drvene daske za rezanje i metalni pribor bolja su opcija od plastičnih. Manje prerađena hrana, poput svježeg voća i povrća, općenito sadrži manje mikroplastike od ultraprerađenih proizvoda koji prolaze kroz brojne industrijske procese i pakiraju se u plastiku. Također, birajte odjeću od prirodnih materijala poput pamuka, lana i vune umjesto sintetike poput poliestera, koja otpušta plastična vlakna pri svakom pranju.

Namirnice koje valja izbjegavati

Među namirnicama koje nose veći rizik ističu se riba i morski plodovi, osobito školjke i sitna riba poput srdela i inćuna. Budući da se često konzumiraju cijeli, uključuju i sadržaj probavnog sustava, gdje se mikroplastika može zadržavati. To ne znači da ih treba potpuno izbaciti iz prehrane, ali preporučuje se umjerenost i biranje provjerenih izvora.

Velik izvor mikroplastike može biti i industrijski prerađena hrana. Takvi proizvodi prolaze kroz više faza obrade i dolaze u kontakt s plastikom, a najčešće su i pakirani u plastičnu ambalažu. Upravo ambalaža predstavlja dodatni problem - voda u plastičnim bocama, gotova jela u posudama i dostava hrane mogu sadržavati sitne plastične čestice, osobito ako se hrana zagrijava u plastici.

Manje očit, ali također prisutan izvor je sol, posebice morska, u kojoj su istraživanja pronašla tragove mikroplastike. Slična situacija je i s čajem u vrećicama - neke vrste vrećica izrađene su od materijala koji u kontaktu s vrućom vodom mogu otpuštati mikročestice. Zbog toga se sve više preporučuje konzumacija čaja u rinfuzi.

*uz korištenje AI-ja

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+

Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 1