Velik izvor mikroplastike može biti i industrijski prerađena hrana. Takvi proizvodi prolaze kroz više faza obrade i dolaze u kontakt s plastikom, a najčešće su i pakirani u plastičnu ambalažu
Lifestyle
Komentari 1
Velik izvor mikroplastike može biti i industrijski prerađena hrana. Takvi proizvodi prolaze kroz više faza obrade i dolaze u kontakt s plastikom, a najčešće su i pakirani u plastičnu ambalažu
Sićušne čestice plastike, nevidljive golim okom, nalaze se posvuda oko nas - u zraku koji dišemo, vodi koju pijemo i hrani koju jedemo. Godinama se smatralo da uglavnom bezopasno prolaze kroz naš organizam, no sve veći broj istraživanja pali alarm i ukazuje na to da bi mogle biti povezane s nizom ozbiljnih zdravstvenih problema, od neplodnosti do razvoja karcinoma pluća i debelog crijeva.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:23
Mikroplastika su komadići plastike manji od pet milimetara, često sitniji od zrna riže. Nastaju raspadanjem većih plastičnih predmeta poput boca, vrećica i smeća na odlagalištima, ali dolaze i iz izvora kao što su automobilske gume koje se troše trenjem o cestu ili sintetička odjeća koja otpušta vlakna tijekom pranja.
Zbog svoje veličine, ove čestice lako dospijevaju u okoliš, zagađujući tlo, rijeke i oceane, a na kraju i naš prehrambeni lanac. Znanstvenici su ih pronašli doslovno posvuda u ljudskom tijelu: u plućima, krvi, majčinu mlijeku, pa čak i u posteljici i mozgu. Procjenjuje se da prosječna osoba tijekom godine može unijeti i do 52.000 čestica mikroplastike, a da toga nije ni svjesna.
Pregledom gotovo tri tisuće studija, istraživači sa Sveučilišta California u San Franciscu (UCSF) povezali su izloženost ovim česticama s nizom zdravstvenih rizika, uključujući mušku i žensku neplodnost, rak debelog crijeva i lošu funkciju pluća. Smatraju da čestice mogu doprinijeti kroničnoj upali pluća, što može povećati rizik od raka.
​- Ova mikroplastika u osnovi je onečišćenje zraka česticama, a znamo da je ta vrsta zagađenja štetna - rekla je dr. Tracey J. Woodruff, profesorica na UCSF-u i glavna autorica studije.
Posebno zabrinjava trend porasta raka debelog crijeva kod osoba mlađih od 50 godina. Neki znanstvenici sumnjaju da bi to moglo biti povezano s okolišnim čimbenicima, a mikroplastika je jedan od glavnih sumnjivaca, s obzirom na to da je masovna proizvodnja i potrošnja plastike započela pedesetih godina prošlog stoljeća, otprilike u vrijeme kada su rođene generacije kod kojih se danas bilježi porast. Iako izravna uzročna veza još nije dokazana, korelacije su sve očitije.
​- Vidimo epidemiološke poveznice. Vidimo rastuću incidenciju raka, posebno kod mlađih pojedinaca, što se poklapa s nakupljanjem plastike u ljudskom tijelu. A tu su i laboratorijske studije koje pokazuju da plastika može imati kancerogene učinke - pojasnio je dr. Thejus Jayakrishnan, onkolog s Instituta za rak Dana-Farber.
Znanstvenici istražuju nekoliko mogućih mehanizama. Jedna od vodećih teorija je da mikroplastika uzrokuje kroničnu upalu i oštećenje tkiva. U probavnom sustavu, na primjer, čestice mogu narušiti zaštitnu sluznicu crijeva. Dr. Frank Frizelle s Novog Zelanda to uspoređuje s "pravljenjem sitnih uboda u kondomu".
Jednom kada nastanu te rupe, toksini iz probave mogu lakše prodrijeti do crijevne stijenke i uzrokovati oštećenja koja s vremenom mogu dovesti do raka.
Drugi je problem što mikroplastika može poremetiti ravnotežu dobrih i loših bakterija u našim crijevima, stanje poznato kao disbioza, koje je također povezano s upalama i povećanim rizikom od karcinoma.
Konačno, sama plastika nije jedina prijetnja. Djeluje kao spužva koja na sebe veže i u tijelo unosi druge štetne kemikalije, poput PFAS-a, takozvanih "vječnih kemikalija", za koje je već dokazano da su kancerogene. Studije na životinjama već su pokazale dosljedne dokaze o oštećenju i fibrozi plućnog tkiva te značajnom padu kvalitete i broja spermija nakon izloženosti mikroplastici.
Potpuno izbjeći mikroplastiku u današnjem svijetu je nemoguće, što ujedno otežava i istraživanja jer je teško pronaći kontrolnu skupinu ljudi koji joj nisu izloženi.
Ipak, postoje koraci kojima svatko od nas može značajno smanjiti svoj unos. Stručnjaci savjetuju ograničavanje upotrebe jednokratne plastike i plastične ambalaže. Umjesto kupnje vode u plastičnim bocama, preporučuje se korištenje filtera za vodu iz slavine i višekratnih boca od nehrđajućeg čelika ili stakla.
Ključno je izbjegavati zagrijavanje hrane u plastičnim posudama, jer visoke temperature oslobađaju znatno više čestica. Umjesto toga, koristite stakleno, keramičko ili metalno posuđe.
Slično vrijedi i za kuhinjski pribor - drvene daske za rezanje i metalni pribor bolja su opcija od plastičnih. Manje prerađena hrana, poput svježeg voća i povrća, općenito sadrži manje mikroplastike od ultraprerađenih proizvoda koji prolaze kroz brojne industrijske procese i pakiraju se u plastiku. Također, birajte odjeću od prirodnih materijala poput pamuka, lana i vune umjesto sintetike poput poliestera, koja otpušta plastična vlakna pri svakom pranju.
Među namirnicama koje nose veći rizik ističu se riba i morski plodovi, osobito školjke i sitna riba poput srdela i inćuna. Budući da se često konzumiraju cijeli, uključuju i sadržaj probavnog sustava, gdje se mikroplastika može zadržavati. To ne znači da ih treba potpuno izbaciti iz prehrane, ali preporučuje se umjerenost i biranje provjerenih izvora.
Velik izvor mikroplastike može biti i industrijski prerađena hrana. Takvi proizvodi prolaze kroz više faza obrade i dolaze u kontakt s plastikom, a najčešće su i pakirani u plastičnu ambalažu. Upravo ambalaža predstavlja dodatni problem - voda u plastičnim bocama, gotova jela u posudama i dostava hrane mogu sadržavati sitne plastične čestice, osobito ako se hrana zagrijava u plastici.
Manje očit, ali također prisutan izvor je sol, posebice morska, u kojoj su istraživanja pronašla tragove mikroplastike. Slična situacija je i s čajem u vrećicama - neke vrste vrećica izrađene su od materijala koji u kontaktu s vrućom vodom mogu otpuštati mikročestice. Zbog toga se sve više preporučuje konzumacija čaja u rinfuzi.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+