Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Postoje različite metode utvrđivanja darovitosti kod djece. Ako se darovitost definira strogo (npr. IQ > 130), prevalencija će biti niska (oko 2–3%). Ako se koriste širi kriteriji, udio je znatno veći
Darovita djeca imaju u nekim odgojno-obrazovnim područjima znatno razvijenije sposobnosti od svojih vršnjaka. Mogu postići znatno bolje rezultate u kreativnom, intelektualnom, umjetničkom, socio-emocionalnom ili motoričkom području djelovanja. Kako bi se njihovi potencijali iskoristili, važno je da se njihova darovitost što prije prepozna te da im se pruži podrška i uvjeti školovanja koji su im potrebni da se razviju njihovi potencijali.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:19
Na pitanje što je darovitost i kako se ona manifestira kod djece, odgovor je dao novi Pravilnik o odgoju i obrazovanju darovite djece koji je izašao u travnju 2025. Ističe se da je darovitost sklop osobina, visoko iznadprosječnih općih intelektualnih i/ili specifičnih sposobnosti, visokoga stupnja kreativnosti i motivacije koji darovitima omogućuje razvijanje izvrsnih kompetencija i dosljedno postizanje izrazito iznadprosječnih postignuća i/ili radova u jednome ili više područja: jezično-komunikacijskom, matematičkom, prirodoslovnom, tehničkom i informatičkom, društveno-humanističkom, umjetničkom te tjelesnom i zdravstvenom.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja je u listopadu 2022. objavilo Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima u kojemu je navelo neke osobine darovite djece i učenika:
Darovita djeca mogu biti kreativni pokretači svoje grupe u vrtiću, razredu ili roditeljskom domu. To je dar koji se treba prepoznati i kojeg treba njegovati, stvoriti uvijete u kojima dijete može ostvariti svoje potencijale. U protivnom, darovitost bi se mogla zatomiti i nikada se ne razviti.
Postoje različite metode utvrđivanja darovitosti kod djece. Ako se darovitost definira strogo (npr. IQ > 130), prevalencija će biti niska (oko 2–3%). Ako se koriste širi kriteriji (višedimenzionalni modeli, talent za specifična područja, školski uspjeh, kreativnost), udio je znatno veći, ovisno o metodologiji kojom se ispitivači koriste. Iako se u medijima spominje brojka od 7.000 do 10.000 darovite djece u RH, za vjerovati je da se radi o većem broju darovite djece.
Premalo pažnje i vođenja brige o razvoju potencijala darovite djece, kreiranja i vođenja politika koje sustavno prate njihove potrebe, nije samo problem našeg društva. Tako se primjerice ističe da je teško procijeniti broj darovitih i talentiranih učenika u Sjedinjenim Američkim Državama. Nacionalni centar za statistiku obrazovanja izvijestio je 2014. da je otprilike 7% učenika javnih škola identificirano kao uključeno u obrazovne programe za darovite i talentirane (NCES, 2018.). Nedostatak općeprihvaćene definicije „darovitih i talentiranih“ utječe na integritet prikupljanja povezanih podataka. Podaci rutinski pokazuju da su neke skupine učenika nedovoljno zastupljene u programima za darovite i talentirane, uključujući djevojčice, učenike s invaliditetom te kulturno, jezično i rasno raznolike učenike (Smiley, L. R., Richards, S.B., & Taylor, R. (2022), Exceptional students: Preparing teachers for the 21st century 4th ed. McGraw Hill). Ističu kako je ključno da države i škole razmotre pitanja jednakog pristupa, posebno kada je riječ o identifikaciji darovitih učenika.
Daroviti učenici nisu homogena skupina. Štoviše, ograničene procjene mogu dovesti do nedovoljne zastupljenosti i marginalizacije skupina koje se ne uklapaju u norme onih koji se smatraju darovitima. Tako primjerice postoje djeca s teškoćama u razvoju koja su i darovita. Iako su učenici s teškoćama u razvoju općenito nedovoljno zastupljeni u programima za darovite, to je tema koja se sve više istražuje u literaturi, a prepoznata je i vidljiva u novom Pravilniku o odgoju i obrazovanju darovite djece koji je izašao u travnju 2025.
Darovitost ili talent najčešće prvo uoče roditelji pa odgojitelji, učitelji, pedagozi ili psiholozi. Međutim to što su djeca kreativna, znatiželjna i talentirana ne znači da je njihov odgoj ili školovanje jednostavno, dapače, može biti zahtjevno i izazovno.
Važno je istaknuti da je razumijevanje njihovih potreba i sposobnosti izuzetno važno jer darovitost ne znači samo pozitivan aspekt razvoja i funkcioniranja djeteta, već se često u neadekvatnim uvjetima uočavaju negativni aspekti koji se mogu očitovati kao nezainteresiranost za nastavni sadržaj (jer je prelagan i premalo izazovan), nestrpljivost, nepoštivanje autoriteta, perfekcionizam, ometanje rada grupe i slično. Takvo ponašanje može zamaskirati djetetove talente i smanjiti akademske uspjehe te samim time prigušiti sve djetetove potencijale. Darovitost ne podrazumijeva očekivanje savršenih rezultata na svim područjima djetetovog života, to je dar kojeg dijete može razviti tako da uživa u njemu, da svoje školovanje i profesionalni razvoj temelji na njemu. Taj dar u neadekvatnim uvjetima može postati izvorom velike frustracije i nezadovoljstva. Daroviti učenici će vjerojatno podbaciti i izgubiti motivaciju kada škola ne odgovori na njihove potrebe. Postoje brojni daroviti učenici koji „kontinuirano doživljavaju neuspjeh u školi, dok kod kuće uspješno uče i stvaraju jer mogu uložiti dodatni trud u svoje hobije i interese. Razvijanje suradničkog odnosa između roditelja i učitelja također će olakšati uspješne strategije intervencije“ (Williams King, E. (2005), “Addressing the Social and Emotional Needs of Twice-Exceptional Students”, Teaching Exceptional Children, Vol. 38/21, pp. 16-20).
Obrazovanje darovite djece podrazumijeva obraćanje pažnje ne samo na akademska postignuća učenika, već i na njihovu dobrobit, uključujući osjećaj pripadnosti i samopoštovanja. Dok s jedne strane istraživanja pokazuju da darovita djeca pokazuju karakteristike koje ih čine otpornijima i da veće sposobnosti mogu dovesti do pozitivnih ishoda kasnije u životu, s druge strane, razni stručnjaci smatraju da mogu imati i posebne potrebe koje ih čine ranjivijima na socio-emocionalne probleme u ranoj dobi. Posebno se spominje neujednačena priroda njihovog razvoja koja učenike čini posebno ranjivima. Prema Greeneu (Greene, M. (2005), “Teacher as Counselor: Enhancing the Social, Emotional, and Career Development of Gifted and Talented Students in the Classroom”, Gifted Education International, Vol. 19/3, pp. 226235), za razliku od svojih vršnjaka, vjerojatnije je da će se daroviti učenici suočiti s osobnim sukobima ranije u svom razvoju, posebno u školi, zbog nesklada u njihovim rastućim sposobnostima, interesima, okolini i društvenim očekivanjima.
U određenim okolnostima, darovita djeca mogu biti izložena određenom psihološkom riziku, posebno kada stručnjaci s neadekvatnom edukacijom pogrešno tumače karakteristike ponašanja kao što su na primjer nestrpljivosti, visoke motoričke aktivnosti i pretjeranu maštu i slično (Beljan, P. et al. (2006), “Misdiagnosis and Dual Diagnoses of Gifted Children and Adults: ADHD, Bipolar, OCD, Asperger’s, Depression and Other Disorders”, Gifted and Talented International, Vol. 21/2, pp. 83-86).
Iako je školovanje darovite djece relativno novija tema u donošenju obrazovnih politika, razne zemlje razvile su okvire i inicijative usmjerene na podršku darovitim učenicima u ostvarenju njihovog potencijala. Rano prepoznavanje darovite i talentirane djece, stvaranje uvjeta za njihov odgoj i obrazovanje, educiranje odgojitelja i učitelja, razvijanje zajedničkih aktivnosti roditelja i škole ili vrtića, te šire prepoznavanje razvijanje potencijala darovite djece kao društvenog potencijala, bit će predmetom budućih politika odgojno-obrazovnog sustava. Na to nas obvezuje i Konvencija o pravima djeteta koja nalaže da moramo postupati u najboljem interesu djeteta i osigurati svakom djetetu razvoj njegovih punih potencijala.
1. Darovita djeca su često perfekcionisti i teško podnose neuspjehe u poljima gdje njihov talent ne može doći do izražaja. Potaknite dijete da se iskuša i u tim aktivnostima gdje nisu uvijek najbolji i gdje im treba malo više truda da ostvare cilj. Na taj način čete ih ojačati i naučiti da je dobro biti uspješan, ali da nije nikakva drama ako se ne uspije u ostvarivanju cilja. Za dijete je dobro znati da se možete zabaviti u nečemu čak i ako nikada nećete biti najbolji u tome, a to može biti poruka koju darovita djeca propuštaju.
2. Ostvarite uvjete i dajte djeci alate koji su im potrebni za uspjeh – iako je to važno za svako dijete jer su djeca različita i imaju različite sposobnosti i potrebe, za darovitu djecu su izuzetno bitna. To primjerice za neke obitelji znači svakodnevno vođenje djece na treninge, putovanje s njima na natjecanja ili pak ostaviti im slobodu da čitaju ili rade na onim sadržajima koji ih zanimaju a koji nisu u vezi s odgojno-obrazovnim sadržajima. To bi moglo značiti i rad s učiteljima ili nastavnicima izvan škole koji će im pružiti znanja i vještine koje u školi ne bi stekli…i slično.
3. Potražite pomoć stručnjak ako vam je potrebna - darovita djeca su djeca s posebnim obrazovnim potrebama. Katkad članovi obitelji ne mogu procijeniti koje su potrebe njihovog djeteta. Podršku stručnjak možete dobiti u školi ili u udrugama kojima je predmet interesa podrška darovitoj djeci.
4. Nemojte pretpostavljati da će darovito dijete biti uvijek uspješno – darovitost će biti uvijek prisutna, ali se interesi i potrebe djece s odrastanjem mijenjaju. Vaše dijete bi moglo imati nagli rast u području u kojem je darovito, ali to neće nužno značiti da će biti akademski izvanredno do kraja školovanja.
5. Pružanje izazova - možete im pružiti intelektualne, umjetničke, sportske ili neke druge izazove koji su stimulirajući na različite načine. To bi moglo biti nešto poput učenja jezika koji se ne uči u školi ili pohađanje neke dodatne sportske aktivnost, vođenje u glazbene, dramske ili likovne radionice i slično. Pri tome pazite da djetetu ostavite dovoljno vremena za odmor, igru i razbibrigu.
6. Izbjegavajte usporedbe s drugom djecom kao i potrebu da se stalno natječe s drugima i dokazuje da su bolji od drugih (što objektivno i jesu). Važnije od bilo kojeg uspjeha je da se dijete osjeća prihvaćeno, voljeno od strane prijatelja. U školskoj dobi je taj segment djeci izuzetno važan. Jedna od stvari koje mogu biti najteže kod odrastanja darovitog djeteta je izolacija od vršnjaka. Mogli biste primijetiti da se lakše sprijateljuju sa starijim ljudima nego s ljudima svojih godina, moguće je da će osjećati da s njima imaju više zajedničkog. To može biti prilično alarmantno, pogotovo ako ste dobro svjesni da je emocionalna zrelost vašeg djeteta više u skladu s njegovom dobi nego s njegovim intelektom.
7. Organizacija vremena je jako važna za vaš obiteljski život – dobro organizirajte vrijeme aktivnosti, učenja, igre i odmora s potrebama druge djece i članova obitelji. Koristite tjedni raspored da vam nešto ne promakne ili da ne dođe do kolizije. Na primjer, organizirajte vrijeme na način da u isto vrijeme kada vodite svoje talentirano ili darovito dijete na aktivnosti, obavite neke svoje poslove ili s drugim djetetom odete u park, na druženje i slično.
8. Učite dijete upornosti - darovitost ne zamjenjuje trud. Razvijajte djetetove radne navike i pohvalite ga za trud a ne samo za rezultate.
9. Surađujte sa školom - razgovarajte s učiteljima, pitajte o mogućnostima dodatnog rada, projekata, natjecanja, sudjelujte u planiranju podrške djetetu.
24sata © 2026
