Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
40 komentara

More nije smetlište: Za većinu otpada u Jadranu smo mi krivi

Svake godine Hrvati organiziraju oko 100 akcija čišćenja podmorja. Gdje god ima cesta do rijeke ili jezera, naći ćete smeće, u moru ga ima do 30 metara od obale, za što smo sami krivi

Foto: MARJAN RADOVIC
40 komentara

Kad ljudi ne znaju što napraviti sa svojim smećem, kad ne žele platiti odvoz otpada, razdvajati ga i reciklirati, ono završi u najvećoj besplatnoj kanti za smeće. U moru.

Razvojem industrije, ljudskih naselja i turizma tog je smeća sve više, a sanacija postaje sve teža i skuplja. Sitne komade plastike jedu i ribe koje kasnije završe na tanjuru i truju one koji su zagađivali i one koji nisu.

Inicijative pojedinaca, volontera i ronilačkih klubova kako bi očistili Jadran, ali i rijeke, jezera te izvore pitke vode, sve su češće, no bit će ih potrebno puno više kako bi se jednom okupali u čistome moru.

Foto: MARJAN RADOVIC

- Svojim akcijama želimo pokazati da more nije kanta za smeće, da je to opasno, zagađuje okoliš i pogotovo ružno izgleda ako si turistička zemlja - kaže nam Rene Cipovec, ronilački instruktor kluba Nemo-Adriatic i voditelj Specijalističkog ronilačkog tima za spašavanje iz vode pri Uredu za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba. Iza njega je organizacija na desetine ekoloških akcija, kao i povezivanje mladih te edukacija o ekologiji i čišćenju mora.

- U Hrvatskoj su najviše onečišćene trajektne luke i marine. Godinama se nije vodila briga o njima, a to je i područje u kojem zbog prometa ne smijete roniti. Najviše je tu starih guma koje su ljudima služile kao bokobrani. Neke su bacili, a neke su same otpale s konopaca - kaže Cipovec.

Najveća zabluda s kojom smo se susreli je da bi netko trebao biti ronilac kako bi čistio podmorje. Mi organiziramo i probna ronjenja s opremom gdje ljudi čiste ono na metar ili dva dubine. Smeća je ionako najviše od 20 do 30 metara od obale, kaže Cipovec.

24 EKOLOŠKA SAVJETA Ovako se čuva okoliš: Kišnicom se pere automobil i zalijeva vrt

Kako bi se uopće organizirala akcija čišćenja potrebno je puno pripreme. One obično traju od četiri do šest mjeseci, a veličina akcije ovisi o donacijama i potpori ministarstava i lokalne samouprave.

- Prvo što morate napraviti je tražiti sve dozvole za mjesta. Njih izdaju lučke kapetanije, policija, općine i gradovi. Svim institucijama šalju se pozivi, a potom uključuju i prijatelji ronioci. Naravno, morate svima koji dolaze osigurati smještaj i hranu te brinuti o sigurnosti. 

Po jednom čistaču to iznosi oko 500 kuna - pojašnjava. Ljudi koji to rade za svoj posao ne primaju plaću niti od toga netko može zaraditi. Dapače, kaže Cipovec, na raspolaganje za opće dobro stavljaju svoju opremu koja se često oštećuje i nije jeftina.

- Oprema stoji oko 10.000 kuna te je ronioci donose sa sobom. Sve što oštetimo moramo sami platiti, a sve zato da bi nam Jadran bio čist - pojašnjava nam Cipovec. 

STANJE JE SVE KRITIČNIJE Topi se led: Polarni medvjedi bit će nam susjedi, ako prežive

Zbog visokih troškova ekoloških akcija, one se uglavnom organiziraju tijekom predsezone i postsezone, kad su cijene na obali niže i prihvatljivije.

- Našu zadnju akciju ‘Čišćenje bez granica’, u kojoj su sudjelovali Hrvati i Slovenci, pripremali smo pola godine. Cilj nam je bio zbližiti susjede iz Pirana s onima iz Savudrije i Umaga, ali i educirati djecu o problemu otpada u moru tijekom IV. međunarodne dječje ronilačke eko patrole. Čistili smo 30 četvornih kilometara mora i izvukli više od 50 kubnih metara smeća - kaže Cipovec i dodaje kako, nažalost, područje nije do kraja očišćeno.

Za to bi im trebali godine te promjena ponašanja i navika ljudi.

- Na kopnu je situacija jednaka. Gdje god imate cestu do rijeke ili jezera, naći ćete smeće. Ako pođete u divljinu, gdje ljudi nema, nećete naći taj otpad. Jasno je tko je krivac - kaže.

Foto: Pixell

Tijekom lipnja ronioci i volonteri čistili su obalu otoka Visa u organizaciji ronilačkog kluba Roniti se mora. Akciju su nazvali Think Green. Iz podmorja u uvali Rukavac izvadili su gotovo 20 različitih guma, akumulator, stotinjak metara čeličnih sajli i 40 vreća sitnog otpada, koje su kasnije zbrinuli radnici komunalnog poduzeća Gradina.

Za teže stvari, kao što su manji motocikli, bicikl, bagerske gume, ali i željezničke tračnice trebali su im ronilački padobrani, kuke, ali i viličar. Više od 20 vreća otpada iz mora su izvadili i članovi Udruge podvodnih aktivnosti Rostrum iz Splita.

Čistili su plažu Žnjan podijeljeni u tri ekipe i na kraju, nažalost, zaključili kako se morsko dno teško razlikuje od odlagališta otpada na kopnu. Našli su plastične žličice, otpatke od lijekova, pelene, dječje igračke, bezbroj upaljača, plastičnih boca i čaša, kemijskih olovki, češljeva i gumica za kosu. Zbog toga se ta udruga zalaže i za uporabu ekološki prihvatljivijih zamjena.

S.O.S. HRVATSKA Guše se u smeću: Crnoj jami ne prilazimo, bojimo se za zdravlje

- Najviše ima jednokratnih predmeta za upotrebu, kao što su vlažne maramice, plastika, opušci, plastične kutijice... - rekla je za RTL Ana Rukavina, koja je čistila more.

- Osamdeset posto otpada u moru dolazi s kopna, a osamdeset posto tog otpada u biti je plastika. Sva plastika iz otpada kad-tad postaje mikroplastika koja ulazi u hranidbeni lanac organizama u moru, pa i onih na kopnu. Nužna je edukacija mladih kako bi se smanjila količina otpada u Jadranskome moru - rekao je nedavno Mario Šiljeg, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike. 

Nažalost, zbog smeća svakodnevno ugibaju sve životinjske vrste na i u Jadranu. Plastične vrećice kornjače mijenjaju za meduze, komadi plastike zapinju u utrobama riba, ptica, ali i kitova, koji se svako malo nasukavaju na talijansku obalu.

Toj zemlji problem stvaraju i morske struje koje, kad ulaze u Jadran, idu uz hrvatsku obalu i sve na što naiđu nose uz njihovu. Tu se pribraja onečišćenje zbog industrije koje im je uništilo obalu i zato dolaze ljetovati u Dalmaciju.

Foto: Pixell

- Najgore što ljudi bacaju su akumulatori, kojih su luke prepune. Kiselina iz njih je smrt za ribe i sve u blizini. Vadimo i puno guma, ali nađu se tu i zahodske školjke, kućanski aparati, željezne šipke te rezervni dijelovi. Zato smatram da bi država trebala pisati veće kazne za bacanje otpada u prirodu od onih koje ljudi dobiju za brzu vožnju - kaže Cipovec. 

Veseli ga što mjesta na obali sve više brinu o okolišu i ubacuju to u strategije. Kao turističkim mjestima bitno im je da budu čisti jer će u protivnom ostati bez turista i nekad jedine zarade tijekom godine.

- Ministarstva i agencije moraju se više potruditi i jedini su koji imaju dovoljno velike budžete kako bi podržali ekološke akcije - kaže Cipovec.

Zahvaljuje i medijima kroz čije oči ljudi mogu saznati više, ali i naučiti kako se brinuti o okolišu. Najavio je i kako neće odustati od akcija te već za 2020. spremaju novu dječju eko patrolu na kojoj bi se trebalo okupiti 300 sudionika. O ekologiji mora bit će riječi i na 1. hrvatskom ronilačkom kongresu, koji će se održati 25. i 26. listopada u Rovinju. 

INVAZIJA NA JADRAN Nestaju vrste koje su kod nas oduvijek, a pristižu one opasne

Luke su nam pune starog željeza

Dozvolu za čišćenje luke, kao što je ova na otoku braču, trebaju dati lučka kapetanija, policija, lokalna samouprava... 

Foto: NEMO ADRIATIC

Plastika se teško raspada na dnu

Sve što se izvuče, kao prikazano smeće iz savudrije, u dogovoru s komunalcima ide na recikliranje i obradu u pogone.

Foto: NEMO ADRIATIC

Kante u more baca i vjetar

Olujni vjetar zna odvući smeće, ali i kante u more kraj obale. ljudi ih rijetko vade.

Foto: NEMO ADRIATIC

Plaže nam se sve više guše

Obični kupači sve teže dolaze na mjesta za odmor kraj velikih nakupina otpada. donose ih morske struje, a dio njih se vraća nakon što ‘padnu’ s brodova i čamaca u more. za dio smeća zaslužne su i susjedne zemlje.

Foto: NEMO ADRIATIC

Morski psi ugibaju od ostataka

U čišćenju mora na sjeveru jadrana ronioci su zatekli pet uginulih morskih pasa. kraj njih je bilo puno plastike.

Foto: NEMO ADRIATIC

Plastika se nekad mrvi pod rukama i teško ju je skupiti

Članovi udruge podvodnih aktivnosti rostrum iz splita čistili su splitsku plažu žnjan i njezino podmorje. bili su zaprepašteni količinom jednokratne plastike koju je teško skupiti. iz mora su izvukli 20 vreća, u kojima je bilo dječjih pelena, maramica, opušaka, plastičnih kutijica, češljeva, upaljača, kemijskih olovki i drugih ‘sitnica’.

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message