Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
5 komentara

Nestaju vrste koje su kod nas oduvijek, a pristižu one opasne

Posljednjih godina, kako nas sve više pogađaju klimatske promjene i rast temperature, tako se mijenjaju ocean i mora. Jadransko more spada u relativno plitka mora pa je zbog toga i puno podložnije zagrijavanju

Foto: Dreamstime
5 komentara

Promjene su još prije zahvatile Mediteran, obale Španjolske, Francuske i Italije. Posljednjih godina sve više zahvaćaju i nas. Ribe mogu pobjeći u dublje i hladne dijelove, ali koralji i spužve počinju ugibati. Kaže nam to prof. dr. Jakov Dulčić, voditelj Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.

Vrući ljetni tjedni, pa čak i mjeseci koji su znali proći bez daška vjetra, iza sebe su ostavili posljedice. Temperature mora zadnjih nekoliko godina penjale su se čak i do 28 Celzijevih stupnjeva, a drugačije nije bilo ni ove godine.

Ivana Ivanović/Pixsell | Autor: Ivana Ivanović/Pixsell Foto: Ivana Ivanović/Pixsell

Zbog toga najviše, kako je to objasnio Dulčić na početku, trpe najviše vrste koje su pričvršćene za morske stijene te ne mogu jednostavno otići u dublje i hladnije dijelove mora.

- Zagrijavanje same površine mora nije ono što nas treba brinuti, nego je to zagrijavanje dubljih slojeva mora. Svakog kasnog proljeća i ljeta u moru se javlja termoklina. To je sloj koji odvaja gornji, topliji dio mora od donjeg, hladnijeg dijela. Ona se prije 20-ak godina razvijala na 20-ak metara dubine, a danas se zbog klimatskih promjena spušta i do 50 metara - objašnjava Dulčić.

Zbog toga koralji i spužve budu mjesecima izloženi u toplijem sloju mora pa se kod njih pojavljuje tzv. bleaching fenomen, tj. izbjeljivanje.
Pixsell | Autor: Pixsell/pierpaolomariani.it/instagram Foto: Pixsell/pierpaolomariani.it/instagram

- Ribe poput palamida i skuša zbog topline se više ne zadržavaju blizu površine, nego bježe u veće dubine. Papalina bi mogla imati poremećaje u svojim migracijama u sjevernom Jadranu, kao i kod mriješćenja. Bleaching je opasan za koralje. On bi u budućnosti mogao u potpunosti dokrajčiti i znameniti Veliki koraljni greben u Australiji - kaže Dulčić te dodaje kako su ugrožene i alge koje žive u simbiozi s polipom koralja.

Prije nekoliko godina još se spominjalo kako ima sve manje nekih vrsta u Jadranu, a ove godine početkom svibnja zabilježen je i pomor zakonom strogo zaštićene vrste školjkaša - plemenite periske. Posljednjih tjedana kod Istre stručnjaci su uočili i pomor morskih ježinaca.

EKOLOŠKI ALARM! Svaki tjedan pojedemo plastike težine jedne kreditne kartice

Stručnjaci su na zapadnoj obali Istre uočili morsko dno koje je doslovno prekriveno kućicama mrtvih ježinaca bez bodlji. Nije poznato što je uzrokovalo njihov pomor, ali pretpostavlja se da je to posljedica cvjetanja mora, tj. pojave cijanobakterija koje su praktički 'ugušile' ježince.

Dulčić kaže kako takvo cvjetanje povećano troši kisik i može biti uzrok masovnom trovanju riba, ptica, pa čak i ljudi. Dodaje i kako povećanje temperature dubljih slojeva mora ugrožava cijeli podmorski svijet te da se zbog toga u Jadran doseljavaju i mnoge invazivne vrste koje su se prije deset godina pojavile u Jadranu. Tad su uočili jedinku ili dvije, a danas ih je sve više.

- Na temelju provedenih studija i istraživanja zabilježeno je ukupno 113 invazivnih vrsta. Od toga su 64 unesene namjerno ili djelovanjem čovjeka, dok su 52 posljedica klimatskih promjena. Neće sve uspostaviti svoje populacije, ali ako neke uspiju, posljedice po ekosustav mogu biti goleme, pa čak i kobne - ističe ihtiolog Dulčić.

Foto: Dreamstime

U Jadranu se tako sve više pojavljuje riba papigača koja se hrani koraljima, tamna mramornica koja je izrazito invazivna vrsta. Njezine bodlje su naime otrovne i ubod može izazvati jaču bol. Pojavile su se i ribe čizmar, žutulja koja također ima otrovnu bodlju, bobuljak i plavi rak.

Strijelka je riba koja se pojavila relativno nedavno, a često napada već postojeće ribe. Naime, često napada orade i brancine te ih ubija. Stručnjaci kažu kako iza sebe često ostavlja samo krvavo poprište jer ribe ne ubija zbog hrane, nego da ih ubije, a često ih zna i teško ozlijediti pa im tako odgrize rep ili komad tijela.

Demonstrators hold a puppet depicting Brazil's President, Jair Bolsonaro, during a protest outside the 54th Summit of Heads of State of Mercosur and Associated States, in Santa Fe S.O.S. ZA ZEMLJU Dobri za biznis, loši za planet: Ekologija im smeta radi zarade

Dulčić dodaje kako je to sve posljedica klimatskih promjena, ali i sve češći pomorski promet pa mnoge vrste dolaze u naše more u balastnim vodama brodova.

ŠOKANTAN RAZLOG: Evo zašto Meghan Markle uvijek ima istu pozu u javnosti

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message