Mozak koji ne ’doručkuje’ teže pamti i brže se umara

Djeca koja zdravo doručkuju, u školi mnogo brže napreduju, bolje se ponašaju i općenito su zdravija od one koja ovaj obrok preskaču, pokazala je studija Medicinskog fakulteta Harvardskog sveučilišta i državne bolnice u Massachusettsu. Glukoza, šećer u krvi, troši se noću čineći tijelo ujutro gladnim. Doručak nadoknađuje izgubljenu glukozu pripremajući mozak i tijelo na novi radni dan. No nije dovoljno samo doručkovati. Važno je odabrati zdrave i kvalitetne namirnice, ističu stručnjaci. Zdrav doručak, navode nutricionisti, uključuje ugljikohidrate poput zobenih pahuljica i drugih žitarica te kruha od cjelovita zrnja. Tu mora biti voća, povrća, no i proteina (jaja, pureća i pileća prsa, malomasno mlijeko). Bijeli kruh, zaslađene žitarice, grickalice i slatkiše nastojte isključiti ili barem uglavnom izbjegavati. Na zdrave bi navike djecu trebalo uravnoteženo privikavati od najranije dobi. Ne sviđaju li im se žitarice, pokušajte ih kamuflirati u jogurt, kojem ćete dodati komade svježega voća.  Ako nisu ljubitelji voća, napravite im “veselo voćno lice”. Na tanjur stavite dva kolutića banane (oči), pola jagode (nos) i pola koluta ananasa (usta). Što je obrok kreativniji i maštovitiji, djeca će biti veselija, a odmah i trbuščići sitiji.   
IDEALAN DORUČAK
Tvrdo kuhano jaje, naranča, kruh sa sjemenkama i malomasno mlijeka preporučuje nutricionistkinja Marić

RIJEČ STRUČNJAKA:
Sandra Marić, dipl. nutricionist, Nutrix d.o.o.
NAJBOLJA JE KOMBINACIJA PROTEINA I VLAKANA
Preskakanje doručka organizam prepoznaje kao vrstu gladovanja. Dijete tako u idućem obroku pojede mnogo više hrane nego što mu treba. Uz to, češće poseže za masnim, visokokaloričnim namirnicama koje zatomljuju glad, a debljaju i stvaraju masne naslage. Zdravi bi doručak trebao biti uravnotežen. Mora sadržavati dovoljno tekućine (topli čaj s limunom i medom, prirodni voćni sok). Važni su ugljikohidrati niskoga glikemijskog indeksa, a najvažnija je kombinacija proteina i vlakana. Proteini se dobivaju iz malomasnih narezaka (pureća prsa), jaja i žitarica. Vlakna su u cjelovitim žitaricama (zobene pahuljice, kruh s cjelovitim žitaricama), voću i povrću. Svakako izbjegavajte bijeli kruh i zaslađene žitarice jer one većinom sadrže čak 50 posto šećera. Ove se namirnice vrlo brzo probavljaju, a brzo nakon jela potiču glad. Preporučuje se kombinacija proteina i vlakana koji daju dovoljno energije i dugotrajan osjećaj sitosti.

POČETAK DANA ZA ZDRAV ŽIVOT
Zdrave se navike doručka poslije očituju u fizičkom i intelektualnom razvoju djeteta. Djeca od malena stvaraju moć kontrole nad vlastitim unosom kalorija. A mnoge su studije pokazale kako djeca koja doručkuju u svakodnevnoj prehrani jedu mnogo manje zasićenih masnoća, a mnogo više hrane bogate vlaknima, kaže Sandra Marić. Uz kontrolu tjelesne težine, doručkom upravljamo cijelim zdravljem našeg organizma.

UZ ZDRAV DORUČAK NI MATEMATIKA NIJE BAUK
Školarci koji redovito doručkuju dobri su u rješavanju matematičkih i jezičnih zadataka, bolje se koncentriraju, uglađenije se ponašaju i rjeđe posjećuju liječnika, pokazala je trogodišnja studija o doručku u američkoj državi Minnesoti kojom je obuhvaćeno šest američkih škola.
MANJAK ENERGIJE
Djeca koja ne doručkuju gube 1/4 ili 1/3 za radni dan potrebne energije i hranjivih sastojaka