U svakom uzorku stolice ispitanika austrijski znanstvenici pronašli su komadiće plastike. Identificirali su devet različitih vrsta, a najčešće dvije vrste u koje se pakiraju hrana i piće
STRUČNJACI DOKAZALI
Naša tijela prepuna su plastike: Jedemo je, pijemo, udišemo...
Naša tijela su sve zagađenija mikroplastikom, potvrdili su znanstvenici. Sićušne tragove plastike pronašli su u svakom uzorku, kod svakog ispitanika tijekom pokusa kojime su željeli odgovoriti na pitanje - koliko plastike pojedemo na dan?
Do sada se većina istraživanja orijentirala na prirodni svijet, no ovaj put su se posvetili izloženosti ljudi plastici. Znanstvenici upozoravaju da plastika u naša tijela može ući na razne načine, na primjer, od jedenja ribe, ispijanja sokova iz plastičnih boca, udisanjem zraka...
- Ovo je prva studija te vrste i potvrđuje ono na što smo dugo sumnjali, da plastika iz okoliša u konačnici završi u ljudskom probavnom traktu. Ta informacija je izuzetno važna, posebno za bolesnike sa s gastrointestinalnim bolestima. Najmanje čestice plastike sposobne su ulaziti u krvotok i limfni sustav, a mogu doći i do jetre. Sada imamo prve dokaze za postojanje mikroplastike u ljudima, no potrebna su daljnja istraživanja da bi razumjeli što to znači za ljudsko zdravlje - kazao je voditelj istraživanja dr. Philipp Schwabl sa Medicinskog sveučilišta u Beču.
Dodao je kako su u uzorcima stolice ispitanika pronašli na stotine sitnih komadića plastike.
Istraživači sa Medicinskog sveučilišta u Beču i iz austrijske Agencije za zaštitu okoliša pratili su sudionike istraživanja iz Velike Britanije, Finske, Italije, Japana, Nizozemske, Poljske, Rusije i Austrije.
Rezultati su pokazali da svaki uzorak ima pozitivan učinak na prisutnost mikroplastike. Identificirali su devet različitih vrsta plastike, a najčešće su bile polipropilen i polietilen-tereftalat (PET). Obje vrste obično se nalaze u pakiranjima hrane i pića, prenosi Daily Mail.
Ovo istraživanje je bila pilot studija koja uključila osam sudionika. Tjedan dana su vodili dnevnik o tome što su pili i jeli, a nakon toga su im analizirali uzorke stolice u laboratoriju.
Njihovi dnevnici kasnije su pokazali kako su baš svi jeli hranu iz plastične ambalaže i pili napitke iz plastičnih boca. Niti jedan od sudionika nije bio vegetarijanac, a šestero njih je jelo morsku ribu. Pronađena mikroplastika u njihovim tijelima bila je veličine veličine između 50 i 500 mikrometara. Za usporedbu, ljudska vlas je debljine 17 do 181 mikrometara.
Velika količina plastike završi u moru
Kako veliki dio plastike završi u moru, a znanstvenici predviđaju, nastavimo li ovim tempom zagađivati planet, da će uskoro u moru biti plastike više nego riba. Prema studiji Ujedinjenih naroda, u svijetu se na godinu potroši oko pet bilijuna plastičnih vrećica, a velika većina toga završi u moru.
Ribe su već danas prepune mikroplastike, a kada ih pojedemo, te štetne čestice završe u našem tijelu. Značajne količine plastike otkrivene su u tuni, jastozima, škampima i dagnjama.
I odjeća od sintetike je problem
Sintetičke tkanine su veliki izvor mikroplastike u okolišu jer vlakna iz takve odjeće završavaju u moru kroz tretirane i netretirane otpadne vode koje se ispuštaju u rijeke. Završavaju i u zraku nakon, recimo, sušenja rublja u sušilici ili u vodi nakon pranja rublja u perilici. Prema jednom istraživanju, tijekom jednog ciklusa pranja rublja u odvodu završi oko 700.000 plastičnih vlakana
- Plastika je prožeta kroz naš svakodnevni život, a ljudi su joj izloženi na razne načine. Nisam očekivao da će svaki uzorak tijekom našeg istraživanja biti pozitivan, no moramo biti svjesni da se tu radi o vrlo maloj studiji - rekao je dr. Schwabl.
Na globalnoj razini proizvodnja plastike i plastična onečišćenja snažno su povezana. Stoga je vjerojatno da bi kontaminacija plastikom mogla i dalje rasti ako čovječanstvo nešto ne poduzme.
Također, neka istraživanja pokazuju da mikroplastika ne završava u našem organizmu samo kroz hranu i piće, već i kroz zrak koji udišemo.
Plastika je zapravo u gotovo svemu
U današnje vrijeme je postalo gotovo nemoguće izbjeći plastiku. Mikroplastika je pronađena u svim oblicima morskog života, u soli, šećeru, medu, pivu, organskim gnojivima, u prašini koja nam se nakuplja u kućama, u uzorcima flaširane vode i vode iz slavine, u odjeći, tepisima...
Više od 80 posto vode na svijetu kontaminirano je mikroplastikom.
Kemikalije koje se koriste u proizvodnji plastike ometaju razvoj spolnih hormona kod životinja i riba.
Stručnjaci strahuju da plastika ispušta otrovne kemikalije, poput toksičnih metala, i hormone koji ometaju normalan seksualni razvoj, a svakodnevno ulaze u naša tijela. Najopasnije su one najsitnije čestice plastike koje mogu ući u gotovi svaki djelić našeg organizma i tamo napraviti štetu.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
