Obavijesti

Lifestyle

Komentari 36

Ne stresiraj se, čovječe, jer riskiraš infarkt, dijabetes i čir

Ne stresiraj se, čovječe, jer riskiraš infarkt, dijabetes i čir
1

Zbog neuspješne borbe sa stresom mozak je ‘sluđen’ lučenjem zaštitnih hormona te uzrokuje funkcionalne teškoće u radu cijelog organizma - naučite se opustiti

Stres i tjeskoba, bilo da ih izaziva nešto izvana ili naše misli i osjećaji, ubijaju stanice mozga te sprečavaju rast novih onemogućavajući tako razvoj cijelog mozga. Stres zapravo dovodi do poremećaja hormona i neuroprijenosnika (neurotransmitera) u mozgu, koji zatim uzrokuju smetnje drugih organa ako stres traje dugo i nema prijeko potrebnog opuštanja organizma. 

Prema istraživanju Sveučilišta Yale, uz stres je u tijelu prisutan protein koji isključuje sposobnost mozga da stvara nove sinapse (živčane spojeve kojima se razmjenjuju informacije) što dovodi do gubitka mase, odnosno smanjenja prefrontalnoga korteksa - dijela mozga koji je ključan za odlučivanje. 

Zato odlučivanje pod stresom i nije najbolja opcija. Skupljanje mozga dovodi se i u vezu s Alzheimerovom bolesti.

- Stres može biti akutan ili stalan. Ako je akutan, tada je najčešće i vrlo intenzivan, ali ne znači da mora biti dugotrajan. Tijekom stresa dolazi do pojačanog lučenja nekih zaštitnih hormona koji uzrokuju, primjerice, hiperglikemiju (povišenu koncentraciju glukoze u krvi) koja je potrebna mozgu, srcu i mišićima da nastave raditi, a koja ne bi smjela biti zakočena stresom. Kod kroničnog stresa problem je dugotrajan pa u mozgu dolazi do promjena koje uzrokuju funkcionalne poremećaje u radu organizma, no u toj fazi više nije moguće kompenzirati stres. Tako osoba pod stresom može dobiti ulkus na želucu (čir), dijabetes, poremećaj srčane akcije ili anksizno-depresivno oboljeti - objašnjava neurolog doc. dr. sc. Hrvoje Hećimović. 

No to nije sve jer su popratna pojava stresa i snažne glavobolje, bol u vratu, a povećani rizik od razvoja osteoporoze, bol u ramenima i leđima neke su od posljedica koje stres ostavlja na mišićno-koštani sustav.

- Najlakše je prepoznati simptome stresa poput poremećaja menstrualnog ciklusa, promjena na koži - pogoršanje alergijskih promjena, seboreje, psorijaze, povišenoga krvnog tlaka, raznih blažih psihičkih simptoma. Tu su još i opadanje kose u obliku kruga te napadaji panike. Grčkom šahistu je tako prije svake partije šaha počeo curiti nos i neprestano je kihao. Neki ljudi idu češće mokriti. Možda je jedna od najneugodnijih posljedica stresa proljev jer onemogućava ljude u normalnom radu - kaže dr. Tanja Pekez Pavliško. 

- Mišići se grče kod kroničnog stresa, što nije dobro jer je to odraz posebno napete psihe, no fizički se to primijeti kao bol u mišićima koji nastaje zbog hipoksije u njima. Tada dolazi do grčenja mišića i krvih žila u tim mišićima, a smanjeni dotok krvi i kisika uzrokuje njihovu bolnost i nelagodu - objašnjava neurolog Hećimović.

Stručnjaci govore da je velik dio rješenja protiv stresa u načinu razmišljanja. Kao što postoje poticajne misli, tako postoje i destruktivne, a na vama je da se trudite da one većinom budu pozitivne. Neka one postanu vaš primarni način razmišljanja. A kako se najbolje opustiti?

- Svatko ima svoj način. Svakako se savjetuje da se izbjegnu stresne situacije koliko je to moguće. Potrebno je redovito jesti i piti dovoljno tekućine. Bitna je šetnja na svježem zraku te biti okružen obitelji i prijateljima s kojima se stresna situacija može podijeliti. A uvijek se možete obratiti i liječniku - zaključuje dr. Hećimović. 

Važna životna lekcija: nauči kako da te situacija ne ‘pojede’ i dulje ćeš živjeti 

Način na koji percipirate stres utječe na vaše zdravlje. Ljudi koji su u stresnim situacijama pronašli šansu za napredak i rast obično izbjegavaju stresne simptome i tada stres postaje korisna aktivnost. Neki istraživači čak tvrde kako blagi stres produljuje život.

Povremeni i trenutačni stres ima i dobre strane: Smanjuje rizik od nekih bolesti 

Blag i kratkotrajan stres nekad nije loš jer ubrzava proces oporavka, pa je logično pretpostaviti kako ujedno usporava starenje, objašnjava profesor Edward Masoro iz Teksasa. Akutni kratkotrajni stres povezuje se i sa smanjenim rizikom od dijabetesa, bolesti srca, raka i Alzheimerove bolesti.

Kad stresirani mozak poludi, aktivira i centar za svrbež

U stresnim stanjima odrasli muškarci češće gube sluh ili im zvoni u ušima jer se zbog stresa luče hormoni koji štetno djeluju na kohlearne receptore u uhu. Isto tako, radite li “kao magarac” bez odmora, u mozgu se može aktivirati centar za svrbež, pa učestalo češkanje po tijelu ili vlasištu može izazvati osipe i druge kožne bolesti. 

Riskirate slabiji imunitet pa i kronične bolesti

Predug je popis fizičkih simptoma kojima je uzrok stres. On može imati presudan utjecaj na ishod borbe protiv kancerogenih oboljenja, kontinuirano oslabljivati imunološki sustav i srčani mišić, povećati rizik od moždanog udara te rizik od ostalih kroničnih oboljenja. Djeca koja prožive neku stresnu situaciju, znanstveno je dokazano, brže stare.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 36