BLISKA BUDUĆNOST
Neke od ovih namirnica mogle bi izumrijeti do 2050. godine
Globalno zatopljenje, velike suše, nedostatak vode i povremene poplave, kao i prorjeđivanje prirodnih oprašivača, već sada značajno utječu na smanjenje prinosa nekih vrsta namirnica
Globalno zatopljenje, zagađenje okoliša, genetske modifikacije sjemenja i druge promjene mogle bi utjecati na izumiranje pojedinih namirnica. Neke od njih možda će samo promijeniti vrijeme dozrijevanja, možda i okus, no činjenica je da prehrana za 20-ak ili 30 godina neće biti ista.
Globalno zatopljenje, zagađenje okoliša, genetske modifikacije sjemenja i druge promjene mogle bi utjecati na izumiranje pojedinih namirnica. Neke od njih možda će samo promijeniti vrijeme dozrijevanja, možda i okus, no činjenica je da prehrana za 20-ak ili 30 godina neće biti ista.
Možda ne možete zamisliti svijet bez čipsa ili ličkih pola, no jedna od temeljnih prehrambenih kultura u svijetu trpi zbog porasta temperatura. Pomalo se smanjuje broj vrsta krumpira koji mogu opstati u novim uvjetima.
Riječ je o još jednoj namirnici koja čini temelj prehrane, no na njen uzgoj loše utječu velike suše na područjima gdje raste, a voda je iznimno važna za njen uzgoj. Drugi veliki problem su česte poplave ogromnih razmjera, zbog kojih polja riže predugo ostaju pod vodom i ona propada.
U zadnje vrijeme već je ugrožen urod pšenice i sličnih kultura, važnih za proizvodnju kruha, tjestenine, kolača i slično, a klimatske promjene dodatno će ga ugrožavati. Dakle, i kruh bi mogao postati jedna od skupljih i traženijih namirnica.
Klimatski ekstremi značajno utječu na smanjenje uroda i durum pšenice, što znači da ćemo se suočiti i s manjkom tjestenine, tijesta i proizvoda od te vrste brašna.
Prema procjenama Međunarodnog centra za tropsku poljoprivredu, već oko 2030. godine svijet bi se mogao suočiti s velikim problemima u nabavi kakaovca, neophodnog za proizvodnju čokolade. Njegova je proizvodnja vrlo osjetljiva na promjene temperatura koje pogađaju zapadnu Afriku, a visoke temperature pogoduju nizu bolesti koje napadaju kakaovac.
Jagode jako teško podnose velike promjene temperatura, a u zadnje vrijeme svjedoci smo ogromnih oscilacija temperatura zraka čak tijekom 24 sata. Česti mrazevi uništavaju njihove nasade, jednako kao i visoke temperature. Dodatni je problem i velika ugroza kojoj su zbog klimatskih promjena izložene pčele i drugi oprašivači.
Najpopularnija sorta banana Cavendish iznimno je osjetljiva na novu vrstu panamske bolesti. Osim toga, na njen uzgoj loše utječu klimatske promjene, posebno nestašica vode.
Naranče su voće koje je iznimno osjetljivo u rano proljeće, veći mrazevi mogu značajno utjecati na slabiju proizvodnju. Ne odgovaraju im ni velike suše.
Porast temperature zraka i promjene vezane uz količinu padalina mogle bi dovesti do manjeg uroda, a onda i nestašice te porasta cijene kave. Te promjene pogoduju i jačanju bolesti kave, poput hrđe kave, te jačanju otpornosti štetnika, pa bi to mogla postati luksuzna i rijetka roba.
Velike suše praćene obilnim kišama dovode do brzog propadanja bundeva, koje se mogu osušiti ili istrunuti prije sazrijevanja. Promjene temperature dovode i do jačanja niza štetnika koji ih mogu uništiti i bez obzira na vremenske prilike.
Opadanje populacije pčela, koje će se sigurno i nastaviti zbog sve većeg zagađenja okoliša i korištenja pesticida i kemije u zaštiti poljoprivrednih vrsta vjerojatno će značajno utjecati na smanjenje proizvodnje meda, možda i na njegovo izumiranje.
Ječam i hmelj iznimno su osjetljivi na klimatske uvjete pa je proizvodnja piva u svijetu već u padu. Osim toga, zbog drugačijih uvjeta proizvodnje pada kvaliteta tih biljaka, pa bi se ubuduće od njih moglo dobivati i manje piva. Time bi i cijena piva mogla rasti.
Zbog klimatskih promjena i obilnih kiša dolazi do sve manje proizvodnje maslina, a time i maslinova ulja. Istodobno, štetnici koji napadaju masline sve su otporniji, pa proizvodnja pada i cijena ulja sve više raste.
Prema procjenama oceanologa i drugih stručnjaka u zaštiti prirode, sushi, kvalitetna riba i drugi plodovi mora mogli bi postati rijetkost već oko 2048. godine. Naime, zbog pojačanog izlova ribe, klimatskih promjena i promjene temperature mora te rasta raznovrsnih štetnih algi, u moru je sve manje života na koji smo navikli u tanjurima. Mnoge vrste u međuvremenu će preseliti na nova staništa, ako se budu mogle prilagoditi, ili jednostavno nestati.
Trećina vrsta kokoši koje smo poznavali već je izumrla, ili je pred umiranjem, a vrućine tijekom ljeta već su utjecale na smanjenje prinosa jaja. Osim toga, zbog klimatskih uvjeta i štetnika smanjuju se prinosi hrane koju kokoši jedu, tako da bi njihov uzgoj mogao biti otežam.
Proizvodnja javorovog sirupa jako je ovisna o stabilnim klimatskim uvjetima i temperaturama koje pogoduju stvaranju i istjecanju sirupa. Klimatske promjene već su dovele do velikih promjena u količini sirupa koji se prikuplja.
Cijeli usjevi kikirikija ugroženi su zbog velikih toplinskih valova i suše. Znanstvenici su zato uvjereni da će ova namirnica izumrijeti među prvima, puno prije nego što možemo pretpostaviti.
Prema nekim procjenama, proizvodnja vina u idućih 50 godina značajno bi mogla pasti. Među ostalim, neke poznate vinske regije postale su prevruće za proizvodnju vina, uz sve obilnije padaline koje ispiru tlo i uništavaju sve ono vrijedno što je grožđe iz njega crpilo. Tako bismo kroz idućih 50 godina mogli izgubiti oko 85 posto proizvodnje vina.
Klimatske promjene već sad ugrožavaju oko 25 posto proizvodnje graha. Narušava se kvaliteta tla i povećava broj štetnika koji ga napadaju, što će sigurno utjecati i na dodatno smanjenje prinosa graha.
Za proizvodnju oko 200 grama slanutka potrebno je oko 600 galona vode. Suše diljem svijeta već su utjecale na smanjenje njegove proizvodnje za 50 do 60 posto.
Suše i nestašice vode predstavljaju veliku prijetnju proizvodnji avokada, koji se zapravo sve više traži zbog spoznaja o vrijednim ljekovitim svojstvima. Uglavnom se uzgaja u Kaliforniji i Meksiku, gdje se već bilježi pad proizvodnje.
Porast temperatura utjecao je na cijele usjeve trešanja u SAD-u. Visoke temperature i suša oštećuju plodove i umanjuju im kvalitetu. Osim toga, narušen im je prirodni tijek cvatnje i zrenja plodova, što dodatno otežava proizvodnju.
Porast temperature zraka za samo 1 stupanj može smanjiti proizvodnju kukuruza za oko 7 posto. Klimatske promjene već su naštetile proizvodnji kukuruza diljem svijeta - smanjena je za oko 4 posto.
Mrazevi u rano proljeće uništavaju cvijet i plod, a velike suše i visoka temperatura kasnije mu umanjuju kvalitetu. Dodatno, ugrožava ih i smanjeni broj oprašivača - pčela i drugih kukaca - što sve može značajno utjecati na proizvodnju.
Prorjeđivanje populacije pčela i drugih kukaca značajno utječe na slabije oprašivanje, a onda i slabiji urod brusnica.
Breskve su jako osjetljive na oscilacije temperature, posebno na rani proljetni mraz koji im uništava cvjetove i plodove te tako smanjuje urod. Dodatno, smetaju im i visoke temperature i suša. Zboog toga se već na granama događa da breskve počnu truliti.
