Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Depresiju nije uvijek lako prepoznati, pogotovo ako osoba koja pati od ovog ozbiljnog stanja potiskuje problem. Dok su neki znaci očiti, pogotovo ako traju duže vrijeme, drugi su suptilni, ali su i prvi znak za uzbunu
Koliko dugo osoba može biti depresivna prije nego shvati da nije riječ samo o prolaznom stanju? Depresija neće proći sama od sebe te nikako nije riječ samo o neraspoloženju, već se radi o ozbiljnoj bolesti koju treba liječiti. Ona utječe na cjelokupnu kvalitetu života te odnos s okolinom.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:54
Osim očitih znakova, postoje i oni suptilni na koje možda ne obraćamo pozornost. Što prije osoba shvati da ima ozbiljan problem, prije se može uhvatiti u koštac s njime. Ovo su četiri neočekivana znaka depresije koji, izolirani, uopće ne liče na depresiju.
Normalno je ponekad nemati mišljenje o tome što radite ili kamo idete, ali nemati mišljenje većinu vremena jedan je suptilni znak depresije. Riječ "depresirati" doslovno znači potiskivati, no razmislite zašto dolazi do toga. Veliki razlog je strah od odbijanja. Možda se bojimo da ako izrazimo svoja mišljenja, drugi ljudi u našem životu se neće slagati pa negdje u sebi odlučujemo da je najbolje držati usta zatvorena.
Studija iz 2024. u Australian & New Zealand Journal of Psychology otkrila je da je 'samoutišavanje' povezano s depresijom u različitim kulturama i spolovima, pri čemu jedno s vremenom pojačava drugo. Što se više suzdržavate, to je ljudima oko vas teže znati tko ste zapravo. Postaje ugodnije ne izražavati svoja mišljenja nego se potencijalno ne slagati jer je sukob neugodan. Tada postajemo tip osobe koja govori stvari poput: "Volio bih da me razumije." Ali ono što ne shvaćamo jest da netko ne može razumjeti ako se mi ne izrazimo. Mi čak ni ne razumijemo, ne prihvaćamo i ne volimo sebe.
Reći "ne zanima me" slično je kao nemati mišljenje, osim što je ovo potiskivanje izražavanja našeg unutarnjeg ja. Ponekad iskreno nemamo preferencije; međutim, kada ih imamo, ali kažemo da nas ne zanima, lažemo o svojim osjećajima i pokušavamo pronaći izgovor da se osjećamo bolje. Na ovaj način komuniciramo da nismo važni i da ono što želimo nije važno. Možemo odlučiti reći "ne zanima me" kako bismo bili ugodniji. Međutim, izbjegavanje vanjskog sukoba zbog imanja mišljenja dovodi do unutarnjeg sukoba.
Kada ova izjava postane uobičajena, obično se događa nešto dublje. Prema kliničkoj socijalnoj radnici Carol Freund, ljudi koji doživljavaju depresiju često su potpuno izgubili kontakt sa svojim unutarnjim glasom, opisujući ga kao jaz između onoga što vam govore vaše tijelo i osjećaji i onoga što je vaša svjesna misao spremna čuti.
Ova izjava može se činiti vrlo istinitom, ali to je još jedna laž. Nedostatak jasnoće oko onoga što želimo proizlazi iz naše nemogućnosti da izrazimo svoje misli i osjećaje drugoj osobi ili sebi. Unutarnji sukob oko onoga što želimo počinje vrlo rano u djetinjstvu kada nas uče razlici između "dobrih" i "loših" ljudi. Nažalost, neke stvari koje želimo u životu mogu dovesti u pitanje uvjerenja koja smo naučili o tome što znači biti dobar. Stoga se bojimo da će nas drugi doživljavati kao "loše" i te želje toliko potiskujemo u sebe da ih više ne možemo čuti.
Studija Stanford Medicine iz 2023. godine otkrila je da je otprilike 27% ljudi s depresijom obilježeno smanjenom aktivnošću u područjima mozga odgovornim za odabir ciljeva, planiranje i donošenje odluka, funkcijama koje su bitne za poznavanje onoga što želite i kretanje za tim. Kada moždani krugovi planiranja rade tiho, želja za stvarima može se činiti istinski nedostižnom.
Osjećaj da nemamo svrhu još je jedan suptilan znak depresije. Bez snažnih mišljenja, emocija i želja, vjerujemo da ne znamo svoju svrhu u svijetu. Čini se zbrkano, ali jasnoća je tu - samo smo toliko duboko potisnuti u depresiju da je ne možemo vidjeti ili osjetiti. Svi smo ovdje iz snažnih razloga na svijetu. A ako znate da ste ovdje s razlogom, ali ne znate koji je taj razlog, ne živite svoj puni potencijal. Nastavak tog obrasca mogao bi vas dovesti u dublji očaj. Istraživači koji su intervjuirali adolescente s depresijom otkrili su da su mnogi opisali upravo taj osjećaj vlastitim riječima, koristeći fraze poput "prolaziti kroz pokrete" ili biti na "autopilotu", kao da iz daljine promatraju vlastiti život.
24sata © 2026
