Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Blaže zime i dulja topla razdoblja produljuju sezonu cvjetanja alergogenih biljaka, upozorava prof. dr. sc. Milas-Ahić iz KBC-a Osijek
Ovi su dani alergičarima posebno teški, a nakon što smo pisali da je koncentracija peludi ambrozije u zraku najveća na istoku Hrvatske, što je potvrdio Zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", doznajemo kako je u KBC-u Osijek sve više pacijenata koji imaju problema s alergijom. Uz to je sve više onih koji alergije razvijaju tek u odrasloj dobi. Neki od njih kao djeca nisu imali nikakve alergijske tegobe, a onda u 30-im ili 40-im godinama prvi put razviju alergiju, primjerice na ambroziju ili neku drugu pelud, što je za 24sata otkrila prof. dr. sc. Jasminka Milas-Ahić, dr. med., pročelnica Zavoda za reumatologiju, kliničku imunologiju i alergologiju KBC-a Osijek.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
VIDEO
- Uistinu se sad suočavamo s tim da osobe koje u djetinjstvu nisu uopće bile alergičari, sad u zrelijoj dobi, s 30-40 godina, odjednom razviju alergiju na ambroziju ili neke druge alergene ili peludi - istaknula je u razgovoru za 24sata prof. dr. sc. Jasminka Milas-Ahić.
Zanimalo nas je zašto se to događa, a ona navodi kako u igri mogu biti mnogi okolišni čimbenici, stres, ali i promjene kojima smo, kaže, svakodnevno izloženi.
- Jedan od fenomena koji se sve više istražuju je i utjecaj suvremenog okoliša na imunološki sustav. Sad se puno spominje nesretna mikroplastika, koja je svugdje. U biti se kod alergičara pogrešno aktivira imunološki odgovor. U normalnom slučaju imunološki odgovor štiti od parazita, ali iz iskustva vidimo da su alergije uvijek češće u civiliziranim, recimo to tako, industrijskim zemljama. S druge strane, u Africi, gdje vladaju razne infekcije, paraziti, kod njih su alergije mnogo rjeđe - ističe prof. dr. sc. Milas-Ahić.
Objašnjava kako se ta pojava povezuje s tzv. higijenskom hipotezom, odnosno idejom da pretjerano zaštićen život i manja izloženost mikroorganizmima tijekom odrastanja mogu utjecati na razvoj imunološkog sustava.
- Problem je život pod staklenim zvonom jer naš imunološki dio sustava koji treba rješavati parazite nema se čime baviti i onda se pogrešno prekopča i prepoznaje upravo taj alergen iz okoliša kao strani i reagira alergijom - navodi.
U razvijenim zemljama učestalost alergijskih bolesti posljednjih desetljeća raste, a liječnica upozorava da se kod pojedinih pacijenata teško može izdvojiti samo jedan uzrok.
Dodaje kako se promjene vide i u sezoni peludi. Blaže zime, dulja razdoblja toplog vremena i drukčiji raspored oborina mogu, kaže, utjecati na cvjetanje biljaka i trajanje peludne sezone.
- Definitivno sad imamo dulji period blažih zima i duljeg toplijeg vremena, što pogoduje produljenju sezone cvjetanja potencijalno alergogenih biljaka, pogotovo ambrozije - dodaje.
Ove godine, međutim, početak jače sezone ambrozije bio je malo pomaknut. I aktualna mjerenja u Osijeku pokazuju da je pelud ambrozije krajem kolovoza i početkom rujna bila visoka.
Sušno razdoblje također je utjecalo na ambroziju, no liječnica upozorava da to ne znači kako će se korov dugoročno povući.
- Malo je sad ovo sušno razdoblje naštetilo i ambroziji, ali to ne znači da će to dugoročno nešto značiti, jer su korovi ambrozije najrezistentniji, najotporniji - navodi.
Zbog toga je alergičarima, ističe, korisno pratiti koncentraciju peludi, a ne samo kalendarski datum. Liječnica posebno preporučuje stranicu alergija.hr, na kojoj se mogu pratiti podaci s mjernih postaja.
- Osoba koja je alergičar može se registrirati na toj stranici i onda svaki dan dobije mail o koncentraciji peludi u zraku. Na stranici je i interaktivna mapa sa stvarnim vremenom, gdje pojedine stanice po Hrvatskoj točno broje zrnca peludi. Na koncentraciju peludi posebno utječe vjetar, koji pelud može širiti na velike udaljenosti. Zbog toga alergičari u danima s visokim koncentracijama i vjetrovitim vremenom trebaju biti oprezniji. Pelud ambrozije jedan je od najjačih prirodnih alergena, pa osobe koje su alergičari ipak ne bi trebale izlaziti - ističe.
Ipak, postoji i zanimljiva mogućnost da se kod nekih alergičara s vremenom simptomi ublaže.
Prema riječima prof. dr. sc. Milas-Ahić, razlog može biti promjena imunološkog odgovora nakon ponavljane izloženosti alergenu.
- Vidim kod nekih pacijenata da s vremenom slabe simptomi alergije. Naime, kad se svake godine izlažemo istim alergenima, onda naš imunološki sustav može stvoriti blokirajuća protutijela i s vremenom smanjiti taj odgovor na alergiju - ističe liječnica.
No to nikako, kaže, ne znači da bi alergičar trebao namjerno otići među ambroziju i izlagati se velikim količinama peludi.
- Neće vas spasiti to što ćete otići u polje ambrozije u punoj sezoni, ali kad se izlažete malim količinama alergena, to je princip te specifične imunoterapije - objašnjava.
Sličan princip, objašnjava liječnica, može se primjenjivati i kod određenih alergija na hranu u dječjoj dobi, kad se namirnice uvode postupno i u malim količinama, uz odgovarajući medicinski nadzor, i onda se organizam ipak istrenira, odnosno, kako objašnjava naša sugovornica, blokira pretjerani odgovor organizma te stvori blokirajuće imunoglobuline.
Zaključak liječnice je kako to što netko u djetinjstvu nije imao alergije ne znači da ih neće razviti poslije.
- Ali definitivno je dobro djecu izlagati okolini, da se imunološki sustav ipak na neki način bolje istrenira tijekom djetinjstva i stvori zdravi imunološki odgovor te da u odrasloj dobi nema alergijskog odgovora - zaključuje.
24sata © 2026
