Nitko se ne rađa s pjegicama, a uši rastu isto svake godine...

Stručnjaci još uvijek ne znaju zašto plačemo dok se smijemo, no sigurni su da su i smijeh i plakanje psihološka reakcija na stanje pojačanog emocionalnog uzbuđenja. 

- Iako povezujemo plakanje s tugom, suze su puno kompleksniji tjelesni mehanizam, a pokreću ih razne emocije, od boli i tuge do ekstremnog veselja. To je samo jedan od načina na koji je tijelo evoluiralo - kaže Robert Provine, psiholog sa Sveučilišta Maryland.

Zašto plačemo dok režemo luk?

Tijekom rezanja luka pucaju njegove stanice i izlaze enzimi koje proizvodi plin propanetial sulfoksid. Nakon što plin dosegne oči, reagira sa sluznicom i proizvodi blagu sumpornu kiselinu. Mozak tada signalizira očima da suzne žlijezde proizvedu više suza kako bi se isprali plinovi i zaštitile oči. Što se bolje usitni, luk proizvodi više iritirajući plinova. Dobra obrana je držanje luka u hladnjaku prije rezanja, jer se pri niskim temperaturama enzimi sporije oslobađaju, a najveća koncentracija enzima je na dnu luka, pa će biti manje suza ako se taj dio reže na kraju.

Zašto zglobovi pucketaju?

U našem tijelu većina zglobova je diartrozno, tj. oni su pokretni koštani spojevi. U njima dvije kosti dolaze zajedno u kapsuli, a unutar te zglobne čahure je mazivo - sinovijalna tekućina s otopljenim plinovima. Kod protezanja zgloba tekućina se sabija u njemu, zbog čega se dušikovi plinovi i zrak oslobađaju unutar čahure i zatim čuje zvuk pucketanja. Nakon što se plin ispusti, zglob postaje malo fleksibilniji. Ipak, isti zglob ne može pucati nekoliko puta, jer se plinovi moraju ponovno nakupiti da bi došlo do zvuka.

Što uzrokuje žmarce?

Znanstveno ime žmaraca je piloerection, a javljaju se zbog hladnoće ili straha. Prije nekoliko milijuna one su imale svoj evolucijski smisao - tada su naši preci imali više dlaka te bi se njihovim podizanjem zarobio zrak između, pa bi ljudima bilo toplije. Također, podignute dlake uslijed straha djelovale su kao obrambeni štit od predatora, dok danas žmarci zapravo više nemaju svrhu. 

Od čega oči titraju?

Titranje kapaka službeno se naziva miokimijam, a znatno je češće kod donjeg nego kod gornjeg kapka. Iako znanstvenici ne znaju točan uzrok titranja, ono se povezuje sa stresom, naprezanjem oka, slabom prehranom, prekomjernom količinom alkohola i alergijama. Titranje kapaka najčešće je benigno, a kao prva pomoć navodi se smanjenje unosa kava, cigareta i alkohola te više sna.

Rastu li uši cijeli život?

Vanjski dio uha raste cijeli život, počevši od rođenja, objašnjavaju znanstvenici. Njihov je rast najveći do desete godine života, a tada se usporava i svake godine uši se povećavaju za 0,22 mm, pokazala je studija britanskog Kraljevskog koledža. I sama se ušna hrskavica povećava, a ne samo koža koja visi s uha. No veličina ušnog kanala ipak ostaje ista cijeli život.

Nitko se ne rađa s pjegicama

Pjegice nastaju kao posljedica previše pigmenta u koži, a iako se djeca mogu roditi s madežima i nekim oblicima mrlja, niti jedna beba nema pjegice. One nastaju tek nakon izlaganja suncu, osobito kod beba svijetle puti i plavih očiju. Iako pjegice djeluju slatko, one su zapravo jasan znak oštećenja kože na suncu, pa je djecu sklonu njima potrebno redovito mazati kremom sa zaštitnim faktorima i po zimi.

Zašto oko svjetla vidimo aureole?

Svjetlucavi krugovi koji nam se priviđaju oko svjetla nakon iznenadnog dolaska iz mraka demonstriraju koliko je ljudsko oko nesavršeno. Uslijed nagle promjene veličine zjenica kao i prilagodbe očne leće dolazi do fenomena sferične aberacije. Gotovo svi ljudi vide svjetleće obruče oko svjetla, što ne znači da s njihovim vidom nešto nije u redu, objašnjavaju znanstvenici.