Lifestyle

Komentari 2

Nova studija: Vjernici i ateisti imaju sličan moralni kompas

Nova studija:  Vjernici i ateisti imaju sličan moralni kompas

Diljem svijeta i u različitim kulturama često se pretpostavlja da ateisti nemaju iste moralne ideje vodilje poput onih koji vjeruju u Boga, međutim, novo istraživanje otkrilo je neke sličnosti

Prošlogodišnje je međunarodno istraživanje na šest kontinenata pokazalo da 45 posto ljudi misli kako je nužno vjerovati u Boga da bi se netko smatrao moralnom osobom, piše portal ScienceAlert. Ali novo istraživanje pokazuje da u tom stereotipu ima malo istine. 

POGLEDAJTE VIDEO:

I dok se moralne vrijednosti vjernika i onih koji to nisu donekle razlikuju, psiholog Tomas Stahl ustanovio je da obje skupine imaju moralan kompas. 

- I nevjernici ga imaju - objašnjava Stahl, socijalni psiholog na Sveučilištu Illinois u Chicagu. Samo je drugačije 'podešen' u nekim segmentima.

Stahl je proveo četiri ankete u dvjema državama. U Sjedinjenim Državama, gdje je vjerovanje norma i u Švedskoj, jednoj od najsekularnijih zemalja u svijetu. U njima je sudjelovalo više od četiri tisuće ljudi, a odgovarali su na pitanja o vjerovanju, vrijednostima i političkoj orijentaciji. 

Na kraju, obje su skupine pokazale vrlo malo amoralnih sklonosti kad su ih pitali slažu li se ili ne s izjavama poput 'spreman sam biti neetičan ako će me to učiniti uspješnim'.

Obje su skupine jednako i vrlo visoko ocijenile moral koji štiti pojedinca poput poštenja, slobode i zaštite od ugnjetavanja. Neovisno o religiji, većina sudionika suglasila se s izjavom da "društvo najbolje funkcionira kada dopusti da pojedinac preuzme odgovornost za svoj život i ne govori mu što da čini". 

Zanimljivo, i vjernici i ateisti racionalnu misao smatraju važnom vrijednošću, premda je vjerojatnije da će ateisti biti skeptičniji i analitičniji mislioci. 

Jedina veća razlika uočena je kada je posrijedi moral koji štiti grupu. Vjernici, primjerice, puno češće vrednuju lojalnost skupini i poštivanje autoriteta.

- Ateisti su puno rjeđe skloni smatrati moralno relevantnima vrijednosti koje promoviraju grupnu koheziju - rekao je Stahl.

Oni su fokusirani na individualno i manje će misliti je li neko djelo suštinski ispravno ili pogrešno. Umjesto toga, upustit će se u konzekvencijalističko moralno rezoniranje, odnosno vjerojatnije je da će od slučaja do slučaja procjenjivati djelo na temelju štete koje donosi. 

- U svjetlu takvih rezultata čini se da je ispravno zaključiti kako je sklonost ateista da se oslanjaju na konzekvencijalističke principe pridonijela njihovoj reputaciji nedovoljno moralnih ljudi - rekao je Stahl.

Istraživanje je objavljeno u časopisu PLoS One. 

Najčitaniji članci