Projekt NECCTON planira pružiti cjelovitiju sliku stanja okoliša ovih voda prikupljanjem podataka o ribama, onečišćenju i uvjetima morskog dna za život u moru
SLIKA STANJA OKOLIŠA
Oceani i skromni ribnjaci igraju ključnu ulogu u bioraznolikosti
U siječnju se pojavila vijest da su znanstvenici otkrili novu koloniju pingvina na Antarktici koristeći slike s vodeće europske satelitske mreže Copernicus. Igrom slučaja, isti je mjesec označio početak inicijative koja će se oslanjati na isti sustav za promatranje Zemlje u različite svrhe.
Projekt NECCTON, kojega financira EU, sprema se pomoći Europi u zaštiti ugroženih riba i kitova. Iskoristit će Europsku pomorsku službu Copernicus, ili CMEMS, za prikupljanje detaljnijih podataka o vrstama kojima prijeti gubitak staništa, neodrživi ribolov i industrijsko onečišćenje.
POGLEDAJTE VIDEO o zagađenosti mora plastikom:
Pokretanje videa...
01:23
Od satelita do morskog dna
„Ovo će biti osobito korisno donositeljima politika, upraviteljima mora i ribarstvu”, rekao je Stefano Ciavatta, koordinator projekta koji traje do 2026. „Želimo pružiti bolje simulacije i projekcije stanja morskih ekosustava i njihove sposobnosti da podrže različite zajednice riba.”
Dok se sateliti za promatranje Zemlje, uključujući vodeći europski Copernicus, broje u stotinama, često se tvrdi da znamo manje o dnu oceana nego o površini Mjeseca.
Zaštita biološke raznolikosti dobila je novi poticaj kao rezultat sastanka na vrhu Ujedinjenih naroda u Kanadi u prosincu 2022. i značajnog sporazuma UN-a u ožujku ove godine o Ugovoru o otvorenom moru za zaštitu oceana. Sa 68 000 kilometara obale – više od SAD-a i Rusije zajedno – EU pojačava napore za poboljšanje zdravlja mora.
CMEMS, jedna od šest Copernicus usluga, pruža analize i prognoze morskog okoliša za sve vrste korisnika, od ljubitelja ribolova do mornarica država članica EU-a. Vodi ga Mercator Ocean International sa sjedištem u Francuskoj, neprofitni subjekt koji je u procesu postanka međuvladinom organizacijom.
Pomorska služba Copernicus nadzire sva europska regionalna mora i svjetske oceane. Njezini modeli predviđaju situacije poput temperature mora, plime i strujanja, što olakšava predviđanje razvoja događaja poput obrazaca migracije riba.
Projekt NECCTON planira pružiti cjelovitiju sliku stanja okoliša ovih voda prikupljanjem podataka o ribama, onečišćenju i uvjetima morskog dna za život u moru.
„Razvit ćemo nove alate za dijeljenje mogućnosti modeliranja pomorske službe Copernicus u različitim centrima u Europi, optimizirati znanstvene napore i potaknuti suradnju”, rekao je Ciavatta, oceanograf u Mercator Ocean International.
Jasniji pregled situacije
Konačni je cilj pomoći korisnicima usluge da donesu bolje informirane odluke o održivom korištenju morskih resursa.
Pomorska služba Copernicus mogla bi, na primjer, dostaviti informacije o tome gdje se nalaze populacije tuna ili imaju li morska staništa odgovarajuće uvjete za dupine.
Kako bi donijeli ispravne političke odluke, znanstvenici i vlasti trebaju projekcije o tome kako bi promjene koje proizlaze iz globalnog zatopljenja, onečišćenja i pretjeranog izlova mogle utjecati na morski sustav u cjelini.
Projekt NECCTON planira simulirati promjene u organizmima unutar hranidbene mreže koristeći klimatske scenarije. Ova bi aktivnost mogla, primjerice, omogućiti istraživačima da dobiju jasniju sliku o utjecaju smanjenja ribljeg fonda na morski sustav u nadolazećim desetljećima.
Ribnjačko blago
Kada je riječ o zaštiti bioraznolikosti, nisu samo moćni oceani ti koji privlače pažnju istraživača. Već i skromni ribnjaci s patkama.
Projekt PONDERFUL, kojega financira EU, ispituje odnos između ribnjaka i okoline koja ih okružuje. Inicijativa je usmjerena na širok raspon živih organizama kojima su ribnjaci dom.
Ribe, krastače, puževi, vretenci i pijavice samo su neka od stvorenja koja čine ogromnu, uravnoteženu mrežu koja bi, ako se poremeti, mogla dovesti do kolapsa ekosustava.
„Kolektivno su ribnjaci najbogatija slatkovodna staništa”, rekla je koordinatorica projekta Sandra Brucet, biologinja i istraživačica vodene ekologije na Sveučilištu Vic u Španjolskoj. „Brojniji su od jezera, rijeka i močvara.”
Istraživanja sugeriraju da ribnjaci daju veći doprinos bioraznolikosti od mnogih većih vodenih tijela jer podržavaju više biljaka i životinja, od kojih su mnoge ugrožene.
Bez obzira na to, donositelji politika do sada su ribnjake uglavnom zanemarivali. Na primjer, veliki dio zakonodavstva EU-a iz 2000. godine o čišćenju vodenih tijela većinom isključuje one manje od 50 hektara. Također, istraživanja o ribnjacima dugo su bila zanemarena.
„Prije dva desetljeća istraživači su se uglavnom fokusirali na jezera i rijeke”, kaže Brucet, koja je i došla na ideju za projekt PONDERFUL.
Pred samim krajem
Sada se stvari mijenjaju jer projekt, koji je započeo krajem 2020., ulazi u posljednje dvije godine.
S više od 80 istraživača iz 11 zemalja; Belgije, Danske, Francuske, Njemačke, Portugala, Španjolske, Švedske, Švicarske, Turske, Ujedinjenog Kraljevstva i Urugvaja; inicijativa produbljuje znanje o tome kako najbolje upravljati i obnoviti ribnjake u klimatskim promjenama.
Projekt PONDERFUL procjenjuje buduće ‚pejzaže ribnjaka‘ na osam demonstracijskih lokacija koje uključuju ukupno više od 500 ribnjaka. Testiranje će pomoći u razvoju vodiča za smanjenje onečišćenja u ribnjacima, stvaranju novih i pomaganju da služe širim ekološkim ciljevima kao što je očuvanje bioraznolikosti.
Otjecanje s poljoprivrednih polja jedna je od glavnih prijetnji zdravlju ribnjaka. Hranjive tvari u takvom otjecanju mogu uzrokovati štetno cvjetanje algi, nedostatak kisika i mrtve zone jer riba umire.
Ključne lekcije
Brucet i njezin tim već su izvukli neke važne lekcije.
Akumulacija otpada i povećanje količine sedimenta, koji su uglavnom rezultat erozije poljoprivrednih polja i obično su bogati hranjivim tvarima zbog otjecanja gnojiva, mogu imati štetan učinak na cjelokupno stanje ribnjaka.
Povećanje sedimenta ubrzava erozija rubova ribnjaka i sezonsko nakupljanje organskog materijala poput primjerice mrtvih biljaka i lišća s drveća. Hranjive tvari u ovom materijalu zauzvrat često hrane cvjetanje algi koje mogu proizvesti toksine i ubiti ribe, sisavce i ptice.
Jaružanje i uklanjanje sedimenata pomaže spriječiti takvo nakupljanje.
Zasebno, preoblikovanje rubova ribnjaka koji su umjetno isušeni za poljoprivredu može spriječiti istjecanje previše vode.
Kada se ulože napori da se poboljša životinjski svijet ribnjaka u cjelini, istraživači su otkrili da ne samo da se povećava populacija ugroženih žaba, krastača i daždevnjaka, nego od toga ima koristi i flora.
„Bioraznolikost vodenih biljaka značajno se povećava nakon čišćenja ribnjaka”, kaže Brucet.
Zdravi ribnjaci igraju važnu ulogu na još jednom planu zaštite okoliša: borbi protiv klimatskih promjena. To je zato što djeluju kao ‚ponori ugljika‘ koji pohranjuju stakleničke plinove uključujući ugljični dioksid.
Projekt biologinje Brucet traje do studenog 2024. i signalizira da se ribnjaci, nakon što su dugo zanemarivani od strane istraživača i donositelja politika, konačno pridružuju oceanima i morima kao žarište zelenih ambicija Europe.
Autorica SOFIA STRODT
Istraživanja u ovom članku financira EU. Članak je izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Više informacija
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
