Kako Europa prelazi na obnovljive izvore energije da bi ispunila svoje ambiciozne klimatske ciljeve, istraživači smišljaju inovativne načine za obnovu zemljišta pogođenog rudarenjem ugljena
EKO PROJEKT
Od rudnika do cvjetnih livada: Evo kako znanost oživljava zaboravljene europske krajolike
Čitanje članka:
4
min
Istraživači koje financira EU pretvaraju bivša rudarska mjesta diljem Europe u područja puna života koja pružaju trajne koristi za okoliš i društvo.
Kada je profesorica Alicja Krzemień odlučila pretvoriti jedno od najvećih poljskih odlagališta rudarskog otpada u revitaliziranu livadu, suočila se s velikim preprekama.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:47
Zajedno s kolegama istraživačima u suradnji koju financira EU pod nazivom RECOVERY, njezin je tim revitalizirao ogoljeni teren rudnika Janina u Libiążu na jugu Poljske.
Primijenili su supstrate za tlo, s ciljem da postignu odgovarajuću strukturu, pH vrijednost, hranjive tvari i organsku tvar potrebnu za život. Među prvim kulturama posijali su bijelu gorušicu, u sklopu kontroliranih testova kojima su provjeravali učinkovitost novih mješavina tla.
- Najprije smo čekali da bijela gorušica izraste, da vidimo hoće li uopće proklijati. A onda smo vidjeli da se neke biljke jako dobro osjećaju u našim supstratima, rastu i cvjetaju - prisjetila se Krzemień.
Nakon što su preoblikovali tlo, život se počeo vraćati. Kunići su dolazili grickati mlade izdanke, zujali su manji kukci i na kraju su se pojavile pčele – nepogrešivi znakovi da se život vratio oko Janine, a sve u samo dvije godine.
Krzemień je rekla da ništa od ovog ne bi bilo moguće bez potpore Istraživačkog fonda za ugljen i čelik (RFCS). Iako ulaganje u rudarska istraživanja možda nije popularno, vjeruje da je ono i dalje ključno za razvoj praktičnih rješenja za energetsku tranziciju.
- U ovom trenutku, RFCS je jedina shema financiranja koja podržava naš rad u pronalaženju konkretnih rješenja koja bi zaista mogla imati dugoročni utjecaj na društvo - rekla je.
Pogled u budućnost
Kako Europa prelazi na obnovljive izvore energije da bi ispunila svoje ambiciozne klimatske ciljeve, istraživači smišljaju inovativne načine za obnovu zemljišta pogođenog rudarenjem ugljena.
Nakon što se tlo obnovi, postavlja se sljedeće pitanje: kako ga najbolje iskoristiti. Treba li postati šuma ili livada? Prostor za zajednicu ili solarna elektrana?
Kako bi odgovorili na ta pitanja, tim projekta RECOVERY razvio je metodologiju koja pomaže stručnjacima i zajednicama donositi ekološki održive i financijski opravdane odluke.
- Mora postojati dobro obrazloženje zašto se planira određeno rješenje nakon zatvaranja rudnika - rekla je Krzemień, koja je koordinirala rad istraživača. 'Pitanje je bilo: koji ekosustav donosi najveću vrijednost?'
Vrijednost prirode
Da bi to utvrdili, okrenuli su se konceptu usluga ekosustava, koji povezuje okoliš s društvom i gospodarstvom kvantificirajući kako priroda pruža ljudima vrijednost.
To uključuje konkretne proizvode kao što su drvo, voda i usjevi – koji se nazivaju uslugama opskrbe – ali i manje vidljive prednosti kao što su čisti zrak, skladištenje ugljika i prostor za rekreaciju.
Profesor Pedro Riesgo Fernández sa Sveučilišta Oviedo u Španjolskoj objasnio je da je tim osmislio način određivanja cijene tih neizravnih usluga. Kao referentnu točku koristili su sekvestraciju ugljika – proces hvatanja i skladištenja CO2 iz atmosfere.
Cijena se temelji na sustavu EU-a za trgovanje emisijama, gdje tvrtke moraju kupovati ili dobivati dozvole za emisiju stakleničkih plinova, pri čemu se ukupna gornja granica emisija svake godine smanjuje. Ovaj sustav određuje cijenu ugljika, koja se zatim može upotrijebiti za mjerenje vrijednosti radova na obnovi.
Sa šest studija slučaja i partnera iz Njemačke, Španjolske, Poljske i Češke, istraživači su pokazali kako njihov pristup uzima u obzir lokalne razlike i omogućuje sustavnu procjenu ekosustava.
- Lokacija svakog rudnika je različita, tako da isti pristup ima različite ishode u različitim kontekstima - rekla je Krzemień.
Rješenja specifična za lokaciju
U rudniku Figaredo u sjevernoj Španjolskoj razmotreno je šest scenarija nakon savjetovanja s lokalnim udrugama susjedstava, rudarskim stručnjacima, sindikatima i nevladinim organizacijama za zaštitu okoliša. Scenariji su se kretali od sadnje borova i uzgoja goveda do solarnih panela i rekreacijskog prostora.
Nakon procjene usluga ekosustava, lokalnih uvjeta i troškova, tim je utvrdio da pretvaranje područja u pašnjak za krave nudi najbolju ravnotežu.
- Danas tamo uzgajaju krave, kao i konje. Naša metodologija omogućuje nam da savršeno odredimo najzanimljiviji scenarij za određeno mjesto, uzimajući u obzir njegove karakteristike i koristeći se vrijednošću emisije jedne tone CO2 kao referencom - rekao je Riesgo Fernández.
Novi temelji
No, prije nego odluke o tome koji bi ekosustav bio najbolji na određenoj lokaciji, Krzemień je objasnila da degradirano zemljište treba obnoviti.
Njezin tim pronašao je način da tvrda, kisela odlagališta otpada – uobičajena u europskim područjima u kojima se nekada rudario ugljen – ponovno učine pogodnima za biljke. To su postigli miješanjem ostataka materijala iz drugih industrija, kao što su obrađeni otpad, drobljeni kamen ili vapno kako bi se smanjila kiselost i prirodni kompost od gljiva.
Ti su sastojci pretvorili neplodan teren u tlo na kojem biljke opet mogu rasti.
Ovaj pristup obnovi tla sada se primjenjuje u rudniku Velenje u Sloveniji, u sklopu novog projekta GreenJOBS koji financira EU, a kojim koordinira Riesgo Fernández i koji traje do kraja 2025. Istraživači su sve zaključke objavili na internetskoj stranici projekta, uključujući detaljne smjernice za najbolju praksu.
Njihov pristup sada se može proširiti izvan područja rudarenja ugljena, nudeći rješenja gdje god je potrebna obnova zemljišta.
- Naša metodologija nije samo za područja na kojima se nekada rudarilo. Vrijedi za svako područje koje treba obnovu, bez obzira na razlog - rekao je Riesgo Fernández.
Inicijative poput projekta RECOVERY označavaju pomak u načinu na koji se Europa nosi s nasljeđem rudarenja ugljena. Pokazuju da inovativna obnova prirode može donijeti društvene i ekološke koristi za lokalne zajednice i šire.
Kako kontinent napreduje prema klimatskoj neutralnosti, ove nove metode pomažu u postavljanju temelja za zeleniju i otporniju budućnost.
Istraživanje u ovom članku financirao je Istraživački fond EU-a za ugljen i čelik (RFCS). Stavovi sugovornika ne odražavaju nužno stavove Europske komisije.
Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Autorica: Kaja Šeruga
Više informacija:
· RECOVERY
· Internetska stranica projekta RECOVERY
· Europski zeleni plan
· Europski istraživački fond za ugljen i čelik
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:47
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
