IZBJEGAVAJTE IH
Ovih 14 životnih navika mogu povećati rizik od demencije
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), oko 55 milijuna ljudi bori se s demencijom, a brojka će se samo povećavati. Iako se neki čimbenici ne mogu promijeniti, navike mogu
Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Pogledajte koje navike su veliki faktori rizika za razvoj demencije.
NEDOSTATAK SMISLA ILI SVRHE U ŽIVOTU Imati snažan osjećaj svrhe - na primjer, razlog za jutarnje ustajanje, znati da ljudi ovise o vama, osjećati da dajete važan doprinos i možda čak činiti razliku u ovom svijetu - moglo bi pridonijeti zdravom starenju
PREVIŠE SPAVANJA Prirodno je da se obrasci spavanja mijenjaju kako starite. Na primjer, roditelji koji se brinu o novorođenčetu mogli bi u prosjeku provesti tri do četiri sata, dok bi 60-godišnjak koji je nedavno otišao u mirovinu mogao izdržati devet sati dnevno. U istoj studiji na 7500 žena u časopisu Alzheimer's & Dementia, istraživači su otkrili da spavanje više od osam sati povećava rizik od demencije za 35%.
NEDOVOLJNO SPAVANJE Nedavna studija procjenjuje da se 15% slučajeva Alzheimerove bolesti može pripisati problemima sa spavanjem. Drugo istraživanje objavljeno u časopisu Alzheimer's & Dementia u kojem je sudjelovalo gotovo 7500 žena otkrilo je da spavanje manje od šest sati dnevno povećava rizik od demencije za 36%.
BITI SAMOTNJAK Istraživanje objavljeno u The Journals of Gerontology 2018. otkrilo je povezanost usamljenosti i društvene izolacije te većeg rizika od demencije.
NEDOSTATAK MENTALNE STIMULACIJE Baš kao što je važno vježbati svoje tijelo, jednako je važno vježbati i svoj um. Provođenje previše vremena zalijepljeni za kauč, pasivno kruženje kroz red čekanja za Netflix umjesto aktivnog uključivanja mozga može povećati rizik od demencije. Ispunite slagalicu ili križaljku, igrajte igrice koje zahtijevaju strateško razmišljanje poput šaha.
SJEDILAČKI NAČIN ŽIVOTA Istraživanja su otkrila vezu između Alzheimerove bolesti i neaktivnosti, prema Aging and Disease. Snažna istraživanja pokazuju da vježbanje koristi mozgu i može smanjiti rizik od padova, bolesti povezanih sa starenjem, pa čak i smrti. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da odrasli imaju najmanje 150 minuta aerobne vježbe umjerenog intenziteta
PUŠENJE Cigarete i dim cigarete sadrže više od 4700 kemijskih spojeva, uključujući i neke koji su vrlo otrovni. Osim toga, studije su pokazale da su ljudi koji puše izloženi većem riziku od razvoja svih vrsta demencije
PRETJERANO KONZUMIRANJE ALKOHOLA Može povećati rizik od mnogih zdravstvenih problema, uključujući visoki krvni tlak, moždani udar i bolesti jetre, uz demenciju. Više studija pokazalo je korelaciju između produljene konzumacije alkohola i kognitivnih tegoba.
NELIJEČENJE KRONIČNIH BOLESTI Neliječena hipertenzija i dijabetes dva su najveća čimbenika rizika za demenciju kao što je Alzheimerova bolest. Dijabetičari imaju do 73% veći rizik od demencije i još veći rizik od razvoja vaskularne demencije nego nedijabetičari. Hipertenzija u srednjim godinama također povećava rizik od Alzheimerove bolesti i vaskularne demencije.
JEDENJE PREVIŠE ŠEĆERA Popis razloga zašto biste trebali smanjiti unos šećera nastavlja se povećavati, a jedan od najnovijih je da prehrana s visokim udjelom šećera može izazvati demenciju. Istraživači sa Sveučilišta u Bathu i King's Collegea u Londonu testirali su uzorke mozga 30 osoba sa i bez Alzheimerove bolesti na glikaciju, odnosno stanje prisutnosti molekula šećera u nečijem sustavu. Otkrili su da oni s Alzheimerovom bolešću imaju veću vjerojatnost da će imati problema s vitalnim enzimom zvanim MIF kao rezultat glikacije. To je značilo da su po prvi put uspjeli povezati visoki šećer u krvi s Alzheimerovom bolešću.
PREHRANA S VISOKIM UDJELOM ZASIĆENIH MASTI Već znate da je nutritivna, dobro uravnotežena prehrana ključna za vaše srce i težinu. Ali dobrobiti hrane za um ponekad se zanemaruju. Mozgu su potrebne zdrave masti, nemasne bjelančevine, vitamini i minerali kako bi pravilno funkcionirao. Pregled istraživanja objavljenog u časopisu Neurobiology of Aging otkrio je vezu između unosa zasićenih masti i većeg rizika od kognitivnih problema—uključujući demenciju.
