Cvrčci, muhe i crvi koji se smatraju izvrsnim izvorom proteina, masti i vlakana još nisu na jelovnicima domaćih restorana i ne može ih se kupiti za konzumaciju
I HRVATI IH VOLE
Ovih pet hrskavih kukaca mogli bi nam se uskoro naći u tanjuru: 'Neki crvi su slasni kao odojak!'
Cvrčci, muhe i crvi koji se smatraju izvrsnim izvorom proteina, masti i vlakana još nisu na jelovnicima domaćih restorana i ne može ih se kupiti za konzumaciju. No to bi se uskoro moglo promijeniti. Naime, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) nakon gotovo dvije godine postupka utvrdila je da sušene ličinke velikog brašnara nisu štetne za ljudsku konzumaciju.
POGLEDAJTE VIDEO: Novinari 24sata kušali hranu s kukcima
Pokretanje videa...
05:35
Procedura je dugo trajala jer je trebalo utvrditi sigurnost takve hrane, mikrobiološki s jedne strane, toksikološki s druge i alergijski potencijal s treće strane. EFSA daje preporuke Europskoj komisiji, a kad komisija donese odluku i propiše sastav te naziv tog proizvoda, on će se naći na Unijinom popisu. Taj popis se stalno ažurira kako se odobravaju nove sastavnice hrane, a time ona postaje dostupna u zemljama EU. Kad se pojavi na tom tržištu, vrlo brzo će se pojaviti i kod nas - kaže prof.dr.sc. Suzana Rimac Brnčić sa Prehrambeno - biotehnološkog fakulteta u Zagrebu ističući kako se pitanje kukaca u ljudskoj prehrani tematizira već godinama.
- Postoji oko 2000 kukaca koji su jestivi, a EK je prije pet godina navela 12 onih koji bi se mogli koristiti za konzumaciju. Međutim, istraživanja su se trenutačno fokusirala na pet vrsta, a kućni zrikavac je trenutačno u proceduri. Kad govorimo o nutritivnom sastavu kukaca, globalna istraživanja pokazuju da on ovisi o vrsti kukca, spolu, stadiju razvoja, prehrani i načinu prerade. Vrlo je važno kakav je proces prerade. Oni se razlikuju i po energetskoj vrijednosti, a pojedine vrste sadrže više proteina dok drugi imaju veći udio masti koji može biti od četiri do 60 posto ili prehrambenih vlakana od pet do 20 posto. Usto, bogati su mikronutrijentima poput željeza, cinka i magnezija - pojasnila je prof. Rimac Brnčić dodajući kako kukci sadrže i vitamine A, D i B skupine kao i niz bioaktivnih tvari.
- Među njima je hitin, polisaharid u vanjskom dijelu kukca koji potiče ljudsku probavu. S druge strane, kvaliteta svih životinjskih tkiva ovisi o načinu kako ih ljudi uzgajaju i hrane. Insekti su jako zanimljivi jer je ta manipulacija hranom dodatno olakšana. Recimo, ako hranite perad određenom hranom, ona je konzumira i ugrađuje u svoje tkivo s pitanjem koliko će to biti iskoristivo na kraju. No kukac živi u svojoj hrani, njega hranimo hranidbenom podlogom i sve prenosi u svoja tkiva, zato je jednostavnije i lakše manipulirati sastavom nego kod ostalih životinja - kaže prof. dr. sc. Tomislav Mašek sa Zavoda za prehranu i dijetetiku životinja pri Veterinarskom fakultetu u Zagrebu.
Objašnjava kako upravo u tome leži bojazan oko zdravstvene ispravnosti jestivih insekata te su brojna istraživanja promatrala mogućnost apsorpcije toksičnih tvari iz hranidbene podloge.
- Crna vojnička muha živi na relativno otpadnoj tvari te su se znanstvenici zapitali prenosi li ona iz te podloge u sebe i štetne tvari poput antibiotika ili teških metala. Zanimljivi rezultati tih istraživanja pokazuju da insekti u sebe prenose vrlo malo štetnih tvari s hranjive podloge što je vrlo optimistično kad je riječ o ljudskoj prehrani i to će u slučaju ozbiljnije primjene sigurno rezultirati i dodatnim zamahom u takvim istraživanjima - kaže prof. Mašek koji je vodio više istraživanja na temu iskorištavanja insekata u prehrani životinja.
- U Hrvatskoj kupujemo gotovi prah mljevenih kukaca s tržišta poput Belgije ili Švicarske te Ujedinjenog kraljevstva u kojima je dopušteno prodavati jestive kukce. Kilogram cvrčkovog proteina stoji oko 630 kuna, a može vam jako dugo potrajati jer se dodaje brašnu ili mesu - pojašnjava Pikl.
Kaže kako se osim praha može kupiti i sušene cijele kukce, no ne i svježe.
- Sa svježim kukcima je kao s ribom, jako su skloni kvarenju i mora proći jako kratko vrijeme od uspavljivanja do konzumacije, no koliko znam u Europi to još nije postalo praksa. No možete kupiti brašno, zatim brašno pomiješano sa običnim pšeničnim brašnom, cijeel i suhe kukce u čokoladicama ili energy barovima, snackvima i slično - pojasnio je Pikl.
Kaže kako je kušao mnogo jestivih kukaca, a među najukusnijima mu je afrički mopane worm, vrsta jestivog crva koji se ne nalazi na popisu potencijalno jestivih u Europi.
- Bio je dehidriran i ima okus po pečenoj korici odojka, nitko ne bi uočio razliku. Od ostalih volim skakavce ili cvrčke, osobito sa čokoladom - kaže Pikl.
Prof. Rimac Brnčić kaže kako je u proceduri EFSA-e trenutačno pet podnesenih zahtjeva za kukce, a osim crva brašnara to su Gryllodes sigillatus tj. sušeni cvrčci, Alphitobius diaperinus te Locusta migratoria i Acheta domesticus.
- Kukci su probavljivi 77-98%, a sadrže sve esencijalne aminokiseline s relativno velikim količinama lizina, treonina i metionina-aminokiselinama koje su ograničene u prehrani bogatoj žitaricama i leguminozama. Izvan EU proizvodi od kukaca se mogu kupiti u obliku cijelih kukaca, proteina, hidrolizata proteina, masti te hitina i derivata. Prije stavljanja na tržište oni se blanširaju, hlade, suše i melju - ističe prof. Rimac Brnčić.
Tjestenina, namaz ili druga namirnica od insekata na hrvatskim policama još se neće pojaviti, iako je bilo pokušaja.
- Nedavno je jedan trgovački lanac ponudio proizvode od kukaca iako su znali da je to zabranjeno, pa ih je inspekcija upozorila i te su proizvode povukli. Međutim, time su nam naštetili jer smo dobili dosta negativnih komentara pratitelja na društvenim mrežama. Isto tako, Znali smo od 2015. godine organizirati promotivne akcije gdje smo ljudima ponudili različitu hranu baziranu na insektima, no to više ne radimo jer nema smisla navikavati ih na nešto što ne znate kada ćete moći ozbiljno ponuditi na tržištu - ističe Gavrilović čiji se Insektarij bavi isključivo prodajom živih insekata za prehranu akvarijskih ljubimaca. Kaže da ne smiju prodavati nikakve prerađevine nego isključivo žive insekte jer je sve drugo zabranjeno, iako ljudi konzumiraju kukce ni ne znajući da su ih pojeli.
- Recimo, kod piva je prihvatljiva granica zaraze insektima u hmelju je 2500 lisnih uši na 10 grama, na 25 grama curry praha dopušteno je do 100 fragmenata insekata, a to su glave, tijela i noge - kaže Gavrilović, a prof. Rimac Brnčić pojašnjava da od djetinjstva jedemo različite bube, prema nekim procjenama svake godine čak pola kilograma. Crvi su normalna stvar u trešnjama, a i crvenu boju nekih prehrambenih proizvoda dobiva se od insekta koji živi na kaktusima u Peruu i na Kanarima.
- Što se tiče psihološke barijere, vjerujem da je situacija kao i s drugim novim prehrambenim inicijativama. Ljudi se s vremenom naviknu. Kad je tek došao kod nas, sushiju su također predskazivali propast, pa smo se do danas navikli i on je postao uobičajeno jelo - optimističan je Gavrilović. Svi naši sugovornici ističu kako će Hrvatska slijediti politiku i zaključke Europe, pa ukoliko namirnice nastale od kukaca postanu dostupne na njihovim policama, vrlo će se brzo legalno nabaviti i u hrvatskim dućanima.
1. Tenebrio molitor, crv brašnar
Nutritivnu vrijednost ličinki kukca brašnara uspoređuju s govedinom, pa tako sirova larva žutog brašnara ima 206 kcal na 100 grama svježe mase. Sadrži 46,44 grama proteina od čega 22 grama otpada na aminokiseline i 13,4 grama na masti. Usto, imaju visok udio omega 3 masnih kiselina, oko 0,14 grama na 100 grama. Od minerala obiluju kalijem kojeg sadrže 9,4 grama, fosforom 7,6 grama te u manjim količinama natrijem, magnezijem, cinkom, željezom i bakrom.
Proteini ili bjelančevine izvor su aminokiselina, građevnih komponenti svih naših stanica te služe za rast i razvoj tkiva. Organizam ih ne skladišti nego ih svakodnevno moramo unositi prehranom, pa je zato važno birati namirnice koje sadrže proteine. Crve brašnare tradicionalno već stoljećima konzumiraju u zemljama jugoistočne Azije gdje se može kupiti na tržnicama, a pripremaju ih pečene ili pržene kao zdrave grickalice.
2. Gryllodes sigillatus, cvrčak
Svježi cvrčak u 100 grama sadrži 171 kcal, 19 grama proteina, 8,6 grama masti i 0,12 grama omega 3 masnih kiselina. Dobar je izvor željeza pa ga tako u 100 grama sadrži gotovo 13 miligrama. Sadrži sve esencijalne aminokiseline te prebiotička vlakna koja potiču probavu i rast dobrih bakterija u crijevima, osobito zbog polisaharida hitina.
Također, izvor je vitamina B skupine. Tradicionalno ga jedu na Tajlandu te u Kambodži i Laosu, najčešće prženog u ulju. Na zapadnom tržištu najčešće ga kupuju u obliku proteinskog praha kojeg dodaju brašnu ili proteinskim pločicama ili pak smoothiejima.
3. Alphitobius diaperinus, manji brašnar
S ovim rođakom crva brašnara najčešće se bore u proizvodnji peradi jer ga smatraju štetočinom koja uništava skladištene žitarice, no stručnjaci larve smatraju pogodnima za ljudsku prehranu. Najčešće se na tržištu može naći u obliku brašna koje na 100 grama ima 505 kcal i 60 grama proteina, 27,6 grama masti te 2,9 grama ugljikohidrata.
Sadrži i 3,3 grama vlakana, a iznimno je bogato željezom, bakrom, cinkom i magnezijem. Lako je probavljivo, a u usporedbi sa brašnom crva brašnara smatra se boljim izvorom proteina. Za preradu u brašno uzgajaju ih u SAD-u, Britaniji i u Nizozemskoj.
4. Locusta migratoria, skakavac selac
Za neke biblijska napast, za druge poslastica. Skakavci imaju 490 kcal u 100 grama, a na istu količinu sadrže 50,42 grama proteina, 19,62 grama masti i 4,78 grama ugljikohidrata. Udio minerala, osim fosfora, iznimno je nizak, dok je udio vitamina A, B i C vrlo visok.
Najradije ih jedu u Meksiku, no i u Africi, Aziji te Južnoj Americi spremaju delicije od skakavaca. Jedu ih pržene, kuhane, pečene ili pohane. Na zapadnjačkom tržištu najčešće je u obliku brašna koje se dodaje čipsu, tjestenini ili čokoladicama.
5. Acheta domesticus, kućni zrikavac
Konzumacija ovog kukca osobito je popularna u azijskim zemljama gdje ga smatraju delicijom zbog teksture i okusa, a u 100 grama sadrži 140,2 kcal, 20,5 grama proteina i 6,8 grama masti. Bogat je izvor željeza kojeg u 100 grama ima 1,93 miligrama, a sadrži i omega 3 masne kiseline.
Pripremaju ga i na sjeveru Amerike te u dijelovima Europe, a najhranjiviji način pripreme je pečenjem iako ga na azijskim tržnicama često prodaju i prženog u dubokoj masnoći. Najčešći način obrade je mljevenjem u brašno, a od 2017. godine službeno su ga za prehranu ljudi odobrili u Švicarskoj.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
