Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Naručite proizvode naših ljudi: Dostavljaju povrće, meso, ribu
Ratovi, revolucije i propala carstva značajno su mijenjali izgled karte svijeta u 20. stoljeću, a od svega je proizašla i neka korist, a to su glavni gradovi. Kako piše profesor David Gordon u uvodu svoje knjige 'Planiranje prijestolnica dvadesetog stoljeća', samo je oko 40 nacija imalo glavne gradove 1900. godine. Do 2000. godine taj je broj porastao na njih oko 200, jer su nove države proizašle iz raspada Britanskog i Francuskog carstva, Sovjetskog Saveza i Jugoslavije. Većina je država odabrala jedan grad kao svoj glavni grad.
- To je mjesto na kojem se političari okupljaju kako bi donijeli zakone, gdje se uglavnom nalazi središnji administrativni aparat zemlje - kaže Gordon, inače profesor urbanog planiranja na Queen's Universityju u Ontariju.
No neke su zemlje jednostavno odlučile da će imati više glavnih gradova pa danas diljem svijeta postoje nacije s dva ili više glavnih gradova.
Razlozi su im različiti. Kada se zemlje formiraju iz različitih regija, kao što je to slučaj sa SAD-om ili s Južnoafričkom Republikom, Godron kaže da regionalna konkurencija za moć može biti jedan od faktora.
- Nitko ne želi da mu rival bira gdje će mu se vlada nalaziti - kaže Gordon.
Sjedinjene Države riješile su taj sukob osnivanjem Washington D.C-ja na relativno nerazvijenom dijelu rijeke Potomac, dok se npr. Južnoafrička Republika odlučila za podjelu vlade između gradova Cape Towna, Pretorija i Bloemfonteina.
Tanzanija je 1973. izjavila da će se osnovati novi glavni grad u Dodomi, stotinama milja u unutrašnjosti od prijestolnice kolonijalnog doba Dar es Salaama i nije jedina zemlja u kojoj su čelnici raspravljali o tome gdje staviti glavni grad.
- I Kanadi su trebale godine da se odluči za Ottawu - kaže Gordon. Prijestolnica se mijenjala svake dvije godine, jer se Federacija nije mogla dogovoriti gdje bi glavni grad trebao biti.
Benin: Porto-Novo i Cotonou
Energični lučki grad Cotonou dočekuje putnike u Benin šarenom ritmom i ljuljajućim ritmovima, pa ne čudi da je najveći grad u zemlji ujedno i sjedište vlade. Službeni glavni grad udaljen je pak sat vremena u Porto-Novou. Podjela vlasti između dva grada postoji od prije nego je Benin stekao potpunu neovisnost od Francuske 1960. godine.
Bolivija: La Paz i Sucre
Dok je La Paz administrativno glavni grad Bolivije, ustavno je glavni grad Sucre udaljen na stotine kilometara. U ranim danima kolonijalne vladavine, srebro iz rudnika koji su okruživali Sucre pretvorilo je taj planinski grad u andsku elektranu. Rastuća industrija pomogla je kod koncentriranja ekonomske i političke moći u La Pazu, koji je i danas sjedište bolivijske vlade.
Côte D'Ivoire: Yamoussoukro i Abidjan
Predsjednik Félix Houphouët-Boigny (od 1960. do 1993. godine) iskoristio je vrijeme na funkciji da svoj rodni Yamoussoukro proglasi glavnim gradom zemlje 1983. godine. U usporedbi s izvornim glavnim gradom Abidjanom, Yamoussoukro ostaje uspavan pa je Abidjan tako danas sjedište vlade
Kraljevina Eswatini: Mbabane i Lobamba
Nekada poznata kao Swaziland, ova neizgrađena zemlja ima dramatično raznolik krajolik na oko 18.000 četvornih kilometara teritorija. Na planinskom se dijelu zeleni brežuljci uranjaju u vruće, suhe travnjake malo iznad razine mora.
Smješten usred brda Dlangeni, Mbabane je glavni grad, no ako želite vidjeti apsolutnog monarha Eswatinija, kralja Mswatija III, trebali biste otići u Lobambu, kraljevsku prijestolnicu. Tamo kraljevska obitelj boravi u Ludzidzini Royal Residence, jednoj od nekoliko rezidencija u cijeloj zemlji.
Malezija: Kuala Lumpur i Putrajaya
U Kuala Lumpuru se može doživjeti pravi život i kultura Malezije, dok gužva zaustavlja promet i buka dopire sa svih strana, a grad je ujedno i prijestolnica i sjedište zakonodavne vlasti i službeni dom malezijskog monarha. Ali čak i vladama treba predah od 'života velikih gradova' pa je 1995. vlada započela izgradnju Putrajaya, 'tiše' metropole koja se obavija oko masivnog umjetnog jezera.
U Putrajayi su procvjetale goleme znamenitosti, uključujući i ružičastu Putuja-džamiju.
Crna Gora: Podgorica i Cetinje
Velike palače i muzeji svjedoče o godinama kad je sjedište vlasti u Crnoj Gori bilo u Cetinju, u kojem još službeno prebivaju predsjednici. Cetinje je nakon Drugog svjetskog rata izgubilo na važnosti i sve se preusmjerilo prema Podgorici - koja je do raspada Jugoslavije 1992. bila Titograd.
Nizozemska: Amsterdam i Haag
Uz povijesne kanale, 'moderno' stanovništvo i reputaciju jedne od najpopularnijih europskih party destinacija, Amsterdam ima nekoliko bitnih karakteristika. No, premda je u nizozemskom ustavu određen kao glavni grad države, u Haagu se odvija pravo upravljanje. Tamo su se stoljećima nalazila glavna nizozemska upravljačka tijela, kao i vrhovni sud zemlje.
Južnoafrička Republika: Pretorija:, Cape Town i Bloemfontein
Južnoafrička Republika je jedina zemlja koja ima tri glavna grada, što je jedinstven aranžman osmišljen za podjelu moći na regije.
Cape Town je bio glavni grad britanske kapetanije Cape i ostaje glavni grad Južnoafrička Republika, no podjelom preostalih grana vlasti između Pretorije i Bloemfonteina, vlast se dijeli na tri dijela.
Tanzanija: Dar es Salaam i Dodoma
Godine 1973, tanzanijska vlada objavila je da seli iz obalne prijestolnice Dar es Salaam i da je Dodoma 'savršena središnja lokacija za novu prijestolnicu'. Unatoč velikim zgradama i širokim ulicama u Dodomi, u Dar es Salaamu ostaju mnoge ključne vladine funkcije. Ipak, sad bi se vlada Tanzanije mogla odlučiti za Dodomu, jer je u listopadu 2019. predsjednik John Magufuli tamo preselio svoj ured.
