Prevarite mozak tako da odredite kako ćete deset minuta raditi na zadataku. S obzirom na to da je zapravo najteže početi, nakon tih deset minuta nećete ni stati
"SUTRA ĆU"
Papirići i "mantre" najbolje su trikovi za prestanak odgađanja
Većina ljudi povremeno odgađa obveze, no kronični “prokrastinatori” (od engl. procrastinate) odgađaju mnogo važnih poslova, ne satima ili danima nego često tjednima pa i mjesecima, unatoč značajnim negativnim posljedicama, kaže psihologinja Jadranka Orehovec, voditeljica savjetovališta Taura.
A odgađamo zbog osjećaja neugode i preplavljenosti zadatkom, ali i zato što se osjećamo bespomoćno i nedoraslo zadatku, pojašnjava Orehovec i dodaje da što dulje odgađamo neki posao, to ga je teže započeti pa i samo razmišljanje o tome da bismo se trebali pokrenuti može biti i tjelesno bolno.
- To ima neurološku podlogu jer se aktiviraju područja u mozgu povezana s boli. Zato ako želimo promijeniti navike, trebamo poraditi na tim osjećajima - kaže naša sugovornica. Jednostavno, kad dobijemo neki zadatak, “znamo” da će to biti naporno i da treba uložiti mnogo truda. To izaziva neugodne osjećaje: muku, strah, napetost i to želimo što prije prekinuti pa počinjemo racionalizirati: “Danas baš nisam koncentriran”, “Kasnije ću, previše sam umorna”, ili “Ima vremena, ionako bolje radim pod pritiskom”. Umjesto posla, bacamo se na ugodnije aktivnosti: gledanje TV-a, surfanje netom, dopisivanje na Facebooku ili piće s prijateljima.
- Svaki puta kad napravimo nešto ugodno, luči se dopamin, pa se tako uvjetujemo na određeni tip ugodnih aktivnosti i na zadovoljavanje neposrednim nagradama. Kako posao neko vrijeme čeka, počnemo ga se bojati. Tada obično započinjemo sa samokritikom: “Opet radiš isto”, “Uprskat ćeš”, “Nikad ništa nećeš postići”, što još više podiže tjeskobu, a smanjuje osjećaj osobne moći i toga da imamo kapacitet da se nosimo sa situacijom. I na kraju još više bježimo. Tek kad voda dođe do grla, uhvatit ćemo se ukoštac s poslom, no tad radimo pod adrenalinom i u kaosu, što nas može koštati zdravlja i odnosa s članovima obitelji ili kolegama - kaže savjetnica.
Dobro je znati da postoje tehnike koje mogu pomoći da u kratkom roku pobijedimo naviku odgađanja. Prije svega, trebalo bi uspostaviti uredan ritam života koji je nužan da bismo imali energije za fokusiran rad, kaže psihologinja Orehovec.
To podrazumijeva kvalitetno upravljanje vremenom i odbacivanje sitnica koje kradu vrijeme. Dobar alat za to je i sastavljanje “to-do” liste, tako da najvažnije zadatke postavimo na vrh te da postavimo realistične ciljeve.
- Ponekad je korisno pravilo ‘10 minuta’ - obavežite se da ćete na zadatku raditi samo 10 minuta te da nakon toga možete stati bez krivnje. Kako je zapravo uvijek najteže krenuti, nakon tih 10 minuta vjerojatno ćete nastaviti - savjetuje psihologinja Jadranka Orehovec.
Kako se izboriti protiv želje za odgodom?
- Uklonite sve što vam ometa pažnju: ugasite internet, stišajte mobitel i ugasite radio, kaže Orehovec.
- Papirićima označite sve što vam privlači pažnju. Kad posegnete za njima, upitajte se radite li ono što biste trebali.
- Umjesto: “Ovo je dosadno”, recite si: “Ovo je zahtjevno, ali naučit ću nešto novo”, ili “Uživat ću kad završim”.
- Odredite si rokove (ostvarive) i sastavite popis razloga zbog kojih taj zadatak želite završiti ranije.
Jačanje fokusa
Ostanite fokusirani: procijenite koliko možete izdržati nad zadatkom, pa kad vam se jave ometajuće misli poput “gladan sam” zapišite ih i vratite se poslu. Kod prve stanke provjerite je li što doista hitno pa to obavite.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
