Iako je kašalj nespecifičan simptom i nastaje kod svih bolesti dišnog sustava, neke njegove karakteristike mogu pomoći u pronalaženju pravog uzroka
NESPECIFIČAN SIMPTOM
Po vrstama kašlja prepoznajte uzrok - i kako ga lako ukloniti
Kašalj je prateći simptom infekcije dišnih putova, ali i poznatih dječjih bolesti kao što su ospice i hripavac. Uzroci mogu biti vrlo različiti: već samo manjak vlage u zraku, dim i druga zagađenja mogu iritirati dišne putove i javlja se kašalj.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:56
Kašalj ne znači uvijek bolest, on je samo jedan od mehanizama obrane koji oslobađa organe za disanje od svih nepoželjnih tvari (prašine, dima, virusa, bakterija, sluzi...). Zimsko razdoblje je vrijeme prehlada i širenja respiratornih infekcija jer se više boravi u zatvorenom prostoru, a ukućani lako prenesu zarazu.
Kašalj ne zahtijeva posebno liječenje - važno je otkloniti uzrok koji ga je izazvao. Iako je kašalj nespecifičan simptom i nastaje kod svih bolesti dišnog sustava, neke njegove karakteristike mogu pomoći u pronalaženju pravog uzroka. Suh, ne naročito jak kašalj često se javlja, na primjer, u dojenčadi s akutnom upalom ždrijela i ponekad može uzrokovati povraćanje sluzi ili hrane.
U predškolske i školske djece ovakav kašalj najčešće se javlja u ranim jutarnjim satima, a nastaje zbog slijevanja sekreta u ždrijelo iz nosa, sinusa ili zbog upale "trećeg krajnika". Dugotrajni podražajni kašalj koji se javlja pred jutro, međutim može biti i znak astme. Napadaji suhog, grčevitog kašlja koji se karakterizira nizom uzastopnih iskašljaja, nakon čega slijedi snažan, zvučan udisaj, tipičan je za hripavac.
Ovakav kašalj može biti popraćen crvenilom lica i povraćanjem, osobito u dojenčadi i male djece. Kašalj u napadajima uz povraćanje ili bez njega može se javiti i kod nekih bolesti dišnog sustava uzrokovanih virusima te kod cistične fibroze. Glasan, promukao kašalj “poput laveža psa”, javlja se najčešće kod laringitisa.
Produktivni kašalj karakterističan je za bronhitis, astmu i cističnu fibrozu. Rijetko kašalj može biti dvoglasan (bitonalan). Ovakav kašalj tipičan je za suženje dušnika ili bronha koje može nastati zbog pritiska povećanog limfnog čvora ili stranog tijela. Kašalj također može biti suzdržan, a takav se javlja u djece koja otežano dišu zbog napadaja astme, upalnog procesa pluća i porebrice ili bola.
S obzirom na trajanje, kašalj može biti akutni, kronični i tvrdokorni, dugotrajni i ponavljajući. Može se javljati danju ili noću, tijekom cijele godine ili samo sezonski. Ponavljajući kašalj javlja se pri čestim upalama gornjih dišnih putova, zbog slijevanja sekreta iz nosa ili sinusa, obično u djece koja pohađaju kolektiv. Kašalj koji se javlja sezonski (proljeće, rano ljeto, jesen) najčešće je posljedica alergijske preosjetljivosti na peludi stabala, trava i korova.
Tada se uz kašalj javljaju i drugi simptomi peludne alergije: crvenilo, svrbež i suzenje očiju, kihanje i svrbež nosa, te u slučaju peludne astme i otežano disanje. S obzirom na to da je kašalj obrambeni mehanizam organizma, ne treba ga suzbijati, nego olakšavati.
Kod produktivnog kašlja potrebno je razrijediti i pokrenuti gusti sekret u dišnim putovima. Sekret se može razrijediti uzimanjem dovoljnih količina tekućine, a to je osobito važno u dojenčadi i male djece s vrućicom. Pri povišenoj temperaturi organizam gubi veće količine tekućine, sluznice su suhe, pa tako i sluznica bronha.
Upalni sekret je gust i teško se iskašljava. Lijekovi koji razrjeđuju i dijelom pokreću sekret nazivaju se mukoliticima i također pomažu u iskašljavanju. Kako bi se sekret “razbio”, može pomoći i masaža koju pedijatri često preporučuju roditeljima. Svaki dugotrajni kašalj zahtijeva posjet liječniku.
Tada se temeljem razgovora s roditeljima i pregleda djeteta odlučuje o daljnjim postupcima koji će dovesti do dijagnoze i ispravnog liječenja. U samom početku kašalj je suh, a zatim postaje vlažan i počinje iskašljavanje: sekret je najprije bjelkast, neproziran, a zatim postaje žućkast. Kod djece se obično pojavi i povišena temperatura.
Velika je vjerojatnost da se radi o upali bronha – bronhitisu. Bronhitis obično nastaje kao komplikacija prehlade - upala se “spušta” iz gornjih dišnih putova u donje. Nerijetko se na virusnu infekciju nadoveže bakterijska.
Kad se nakon prehlade od dva do tri dana, a koju može pratiti povišenje temperature, stanje pogorša, svakako se treba javiti liječniku koji će temeljem nalaza i pretraga, posebice mikrobiološke analize iskašljaja, odrediti daljnje liječenje i vjerojatno propisati antibiotike. Veći unos tekućine pridonosi razrjeđenju sekreta i pomaže ozdravljenju, kao i povoljni uvjeti mikroklime u ambijentu gdje dijete boravi (dovoljna vlažnost zraka i temperatura ne viša od 20°C).
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:
Pokretanje videa...
13:25
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
