Svjetska zdravstvena organizacija i domaći epidemiolozi preporučuju ljudima da ne koriste maske, no znanstvenici se kojima smo razgovarali ne slažu se s tim i misle da bi svi trebali nositi maske
AZIJCI TVRDE - NOSITE IH
Podijeljena mišljenja oko maski - kad je nositi i kako će pomoći
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: I u Dubrovniku uskoro počinje 'drive in' testiranje na koronu
Svjetska zdravstvena organizacija govori da vam maske ne trebaju, jer bi u suprotnom kolabirao sustav. Pošto još nije nedvojbeno dokazano da maske štite od zaraze korona virusom, jednostavnije je odrediti laganu preporuku da ljudi uzmu masku kad sami to žele - kaže nam ugledni hrvatski znanstvenih prof. dr. sc. Ivan Đikić sa sveučilišta Goethe u Frankfurtu. Ističe da su maske prije svega nužne liječnicima i medicinskom osoblju, a osobito građanima koji su bili u doticaju s oboljelima.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
02:19
- I tu je svrha maske. Ako je nosite, nećete zaštititi sebe, ali hoćete druge. Naime, ovaj virus možete nositi u svom dišnom sustavu i do pet dana bez da se pojave simptomi, i pritom možete nesvjesno zaraziti druge - nastavio je on savjetujući ljudima da stave masku kad izlaze u trgovinu ili na mjesta gdje ima i drugih ljudi.
S tim se slaže virolog dr.sc Igor Jurak koji smatra kako su se maske već odavno trebale dijeliti besplatno na ulazima u trgovine, poštu i bilo koju drugu ustanovu u kojoj se okuplja više ljudi.
- No u ovoj je situaciji teško pronaći ne samo adekvatnu kvalitetnu masku, nego bilo kakvu. Maska nije namijenjena za višekratno nošenje nego bi je trebali imati najviše nekoliko sati. Nakon toga ona gubi svrhu - pojašnjava Jurak.
Redoviti profesor biokemije i molekularne biologije sa zagrebačkog PMF-a prof. Gordan Lauc također smatra da su nam maske nužnost.
- Iskustva u Aziji pokazuju da su maske jako važne. Pritom valja znati da nisu namijenjene zaštiti pojedinca koji nosi masku, već smanjivanju količine virusa koje širi oko sebe. Istraživanja su pokazala da je velik broj ljudi infektivan čak i kada nema nikakve, ili ima vrlo slabe simptome. Zato je jako važno da svi nosimo maske, jer na taj način štitimo druge - ističe prof. Lauc.
Zaštitne maske trebaju se prioritetno davati zdravstvenom sustavu jer očigledno postoji veliki manjak u svim zemljama, ne samo u Hrvatskoj. Kada se uspostave normalni uvjeti i prestane izolacija, tada će biti na tržištu dovoljno maski. Onda je logično da će ljudi prilikom izlaska iz izolacije koristiti masku da ne bi slučajno širili zarazu rezidualnog virusa koji je ostao u populaciji - tvrdi Đikić te predviđa kako će WHO tada promijeniti preporuku i savjetovati da bi svi trebali nositi maske na javnim mjestima.
- Mi nismo dali preporuku za korištenje maski za osobe koje su zdrave, niti mislimo da su takve preporuke potrebne - poručio je prije tjedan dana ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo doc. dr. sc. Krunoslav Capak s konferencije za medije Nacionalnog stožera civilne zaštite.
Slično je u ponedjeljak objavila i Svjetska zdravstvena organizacija. Direktor WHO-a za izvanredne situacije Michael Ryan izjavio je da nošenje maski za lice, u slučaju njihovog nepravilnog korištenja, može nanijeti više štete nego koristi u borbi protiv širenja koronavirusa. Istaknuo je kako WHO vjeruje da ih trebaju nositi jedino ljudi koji su bolesni kako ne bi širili virus i zdravstveni radnici kojima su neophodne. No kineski stručnjaci ne slažu se s takvom ocjenom.
George Gao, generalni direktor Kineskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti u znanstvenom časopisu Science prije nekoliko dana poručio je da maske svakako trebaju nositi svi ljudi.
- Velika je greška u SAD-u i Europi, po mojem mišljenju, to što ljudi ne nose maske. Ovaj virus prenosi se kapljicama i bliskim kontaktom. Kapljice igraju vrlo važnu ulogu. Morate nositi masku, jer kad govorite uvijek iz usta izlaze kapljice. Mnogi ljudi imaju infekciju bez simptoma ili su u predsimptomatskoj fazi, ali su zarazni za druge. Ako nose maske za lice, to može spriječiti da se kapljice koje nose virus rasprše i zaraze druge - objasnio je Gao.
Nije svejedno na koji ste se način zarazili
Stručnjaci ističu kako je količina virusa kojem je čovjek izložen ključna te o tome ovisi težina simptoma.
Naime, u slučaju da se razbolite od COVID-19, nije svejedno jeste li se zarazili dodirivanjem neke površine ili je netko u vas izravno kihnuo.
- Ako netko kihne u vas, izloženi ste većoj količini virusa i veća je vjerojatnost da ćete se zaraziti jer ne možete izbjeći ulazak virusa u dišni sustav. Ovisi i jeste li tada dobro udahnuli virus pa je ušao duboko u vaš dišni sustav, ili ste udahnuli samo lagano pa se zadržao u gornjem dišnom sustavu. Kod svih virusnih i baterijskih bolesti doza kojoj ste izloženi je izrazito važna. Što više virusa prodre, to je brži razvoj bolesti i nije uvijek tako, ali može biti povezano i sa težinom simptoma. Više virusa može značiti teže simptome - tvrdi prof. Đikić.
Potvrđuje to i nedavna studija koju je objavio časopis Lancet.
- Prosječno virusno opterećenje teških slučajeva bilo je oko 60 puta veće u odnosu na blage slučajeve, što sugerira da veće opterećenje virusa može biti povezano s teškim kliničkim ishodima - tvrdi voditelj istraživanja dr. Wei Zhang.
Prof. Đikić kaže kako je najveća opasnost kod korona virusa činjenica da u periodu inkubacije zaraženi nemaju nikakvih simptoma, a svejedno mogu zarazu prenijeti drugima. Ljudi ne mogu znati jesu li bili u nekom trenutku izloženi bolesti te se i sami zarazili, pa zato maska pomaže.
Korona virus se replicira u nosu
Molekularna istraživanja su pokazala da je korona virus aktivan i replicira se čim uđe u dišni sustav, već u nosu. Po tome se razlikuje od većine respiratornih virusa koji obično obitavaju u dubljim dijelovima dišnog sustava. No zato ga je moguće raznim vrstama testova dokazati zahvaljujući jednostavnom i brzom brisu nosne šupljine.
Onemogućite mu ulazak u nosnice
Budući da se virus replicira već u nosnoj sluznici stručnjaci smatraju da upravo u tome leži i tajna kako ga pobijediti. Izbjegavanje mogućnosti da krupne čestice koje je netko izdahnuo prilikom disanja, kihanja ili kašljanja dopru do nosa te da virus uđe u gornji respiratorni trakt, može biti učinkovito rješenje jer se na taj način onemogućuje replikacija virusa. Time se može smanjiti ili u potpunosti izbjeći mogućnost infekcije i eventualne pojave bolesti.
Aerosol
Kašljanjem i kihanjem izbacujemo oblake patogena koji se aerosolizacijom raspršuju u kapljice manje od 10 mikrometara. Oni pomažu u prenošenju patogena na velike udaljenosti.
Važnost maske kod aerosola i krupnih čestica
Da bi čestice patogena dišnim putevima stigle do pluća i ušle u alveole, moraju biti manjeg promjera od 10 mikrometara. Suprotno tome, krupne čestice se zaglave u gornjim dišnim putevima i ne stignu do alveola. Obične kirurške maske ili bilo koja druga pamučna barijera mogu zaustaviti krupne čestice, pa su stoga jedan od oblika zaštite. Od aerosola štite tek specijalizirane maske sa dodatnim barijerama koje su trenutačno prijeko potrebne medicinskom osoblju.
Kvalitetne maske mogu zaštititi od sitnog aerosola
Krupne čestice će se zadržati i na običnoj pamučnoj maski, no za učinkovitu zaštitu od sitnih čestica potrebna je profesionalna maska kakvu ni većina naših liječnika nije imala prilike koristiti u radu. S obzirom na činjenicu da vlada kronična nestašica kirurških maski, mnogi su se odlučili šivati pamučne.
- Jednoslojne pamučne zaštitne maske nisu učinkovite kod zaštite od koronavirusa i imaju samo psihološko značenje. Nema smisla tražiti od zdravih ljudi da nose takve maske pri ulasku u trgovine i druge javne prostore - kazao je prošlog tjedna Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak. S njim se slažu prof. Ivan Đikić i dr. Igor Jurak koji ističu da takve maske ne zadržavaju čestice i ne pružaju nikakvu razinu zaštite.
- Imate sad na tržištu puno beskorisnih maski koje su napravljene amaterski i prodaju se za velik novac. To su uglavnom one višekratne, tanke, pamučne maske - opisuje prof. Đikić.
- Maske se bacaju, to se ne nosi danima. Profesionalne maske su od poroznog materijala i propuštaju zrak bolje nego pamučna maska pa se lakše diše i ne nakuplja se vlaga na njoj. Veličina pora na profesionalnim maskama je manja pa preveniraju ulazak raznih čestica - kaže dr. Jurak.
Znanstvenik Gordan Lauc kaže da nije važno kakva je maska sve dok prekriva nos i usta.
- Tu masku možemo višekratno koristiti, tako da time nećemo stvoriti nestašicu zaštitne opreme za zdravstveno i drugo ugroženo osoblje - kazao je prof. Lauc.
- Maska mora prekrivati nos i usta te ne treba imati prostora sa strane. No u ovakvoj situaciji kad nikakvih maski nema, teško je ljudima preporučiti neku i reći koja bi bila dobra za zaštitu - zaključio je prof. Đikić.
Najčešće se koristi pet vrsta maski, a WHO i medicinski centri CDC i JAMA računali su kolika je razina zaštite pojedine vrste maski kod korona virusa. Promatrali su kolika je propusnost kod svake pojedine maske i ustanovili da jedino maske klasifikacije FFP3 i P100 pružaju određenu zaštitu.
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Tijekom epidemije, ali i inače: Koliko često treba umivati lice?
POGLEDAJTE VIDEO Ivan Đikić: #ZAJEDNO24SATA
Pokretanje videa...
01:19
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
