Dugotrajan umor, iscrpljenost, problemi s plućima, krvnim žilama, pa čak i neurološki problemi dio su teškoća s kojima se susreću ljudi koji su preboljeli Covid i zbog kojih se javljaju u bolnice na liječenje
TEŽAK OPORAVAK
Postcovid sindrom javlja se do četiri tjedna nakon izlaska iz bolnice: Umor, teško disanje...
Iako je epidemiološka situacija u Hrvatskoj i dalje stabilna sve je više ljudi s postcovid sindromom, patološkim stanjima koja su posljedica preboljele zaraze koronavirusom - istaknuo je u četvrtak ministar zdravstva Vili Beroš.
POGLEDAJTE VIDEO: Branka (81) prva se cijepila protiv koronavirusa u Hrvatskoj
Pokretanje videa...
01:23
Istaknuo je kako su do početka veljače obradili više od 1000 postcovid pacijenata koje uglavnom liječe u postcovid ambulantama i drugim specijalističkim ambulantama, dok se one s najtežim simptomima liječi stacionarno. Zato su u šest bolnica njihove dnevne bolnice ili ambulante namijenili isključivo daljnjem praćenju tijeka postcovid sindroma.
- I mi i svijet o svemu tome još učimo. Mi u KB Dubrava imamo post COVID dnevnu bolnicu od studenog lani i javljaju nam se ljudi sa različitim kliničkim slikama. Kod nekih pacijenata je riječ samo o fizičkoj i psihičkoj iscrpljenosti praćenoj neznatno povišenom tjelesnom temperaturom, dok drugi dolaze sa težim problemima. Tako pojedinci pate od otežanog disanja, teškoća sa krvnim žilama te dubokom venskom trombozom, oštećenjima pluća ili čak neurološkim smetnjama kao što su trnci u prstima ili tremor. Sve to nazivamo post COVID sindrom, a to znači da je široka lepeza simptoma koje taj pojam obuhvaća - pojasnio je voditelj Kriznog stožera KB Dubrava i infektolog prof. dr. sc. Bruno Baršić.
Kazao je kako se većina javlja unutar četiri tjedna od izlaska iz bolnice, a uglavnom je riječ o ljudima koji su imali težu kliničku sliku bolesti. Koliko će post COVID sindrom potrajati, nitko ne zna. Kod nekih terapija koju bolesnici primaju daje rezultate, a drugi se i mjesecima nakon što su preboljeli virus nose sa teškim simptomima. Infektolog Baršić pojašnjava kako se organizam oporavlja nakon svakog preboljelog virusa, pa ni ovaj nije iznimka, a taj oporavak ponekad može potrajati mjesecima.
- Recimo, za one koji pate od iscrpljenosti, nema specifičnog liječenja. Kod ljudi s trombozom primjenjujemo lijekove protiv zgrušavanja krvi. Neki od pacijenata s promjenama na plućima su vrlo dobro reagirali na terapiju koja uključuje antikoagulaciju i kortikosteroide te druge lijekove i njihovi se simptomi povuku. Zaista nema pravila, kao ni kod toga tko će patiti od post COVID sindroma. Životna dob nema nikakvog utjecaja jer imamo i starije i mlađe pacijente, a primijetili smo jedino da se kod mlađih žena češće javlja kronični umor dok su ljudi s promjenama na plućima najčešće oni koji su dugo ležali ili imali težu kliničku sliku koja je zahtijevala oksiterapiju i intenzivno liječenje - pojašnjava infektolog.
Dodao je kako u njihovu dnevnu bolnicu uglavnom dolaze bolesnici koji su već ranije tijekom oporavka od virusa ležali u KB Dubrava, a po izlasku iz bolnice do njih dolaze uputnicom liječnika obiteljske medicine te daljnjom obradom odlučuju je li riječ zaista o post COVID sindromu ili nekom drugom problemu.
- S obzirom na činjenicu da je riječ o novoj bolesti, svi još o njoj učimo. Imamo među našim pacijentima i ljude koji su se naizgled oporavili od COVID-a misleći da su se izliječili, no po izlasku iz bolnice im se stanje naglo pogoršalo. Tada se i mi kao specijalisti pitamo je li kod tog čovjeka nastupio post COVID sindrom ili je još u pitanju klinička slika COVID-a - kazao je prof. Baršić.
Ljudi koji su u svijetu među prvima preboljeli COVID još su lani upozorili da se nose sa čudnim spletom simptoma za koje specijalisti nisu bili uvjereni da imaju veze s virusom, a tek nakon sastanka sa čelnicima Svjetske zdravstvene organizacije uspjeli su uvjeriti stručnjake da su njihove tegobe zaista rezultat virusa. Do danas je njihovo stanje dobilo i naziv, post COVID sindrom.
Studije koje su stručnjaci provodili diljem svijeta do sad su pokazale da se kod onih koji su preboljeli COVID najčešće javljaju dugotrajan gubitak osjeta okusa i mirisa, nedostatak zraka, otežano disanje i bolovi u prsima, kroničan umor, malaksalost, poremećaj pamćenja i koncentracije, noćno znojenje, bolovi u mišićima i zglobovima, glavobolja, kožni osip ili gubitak kose, nesanica, poremećaji pažnje i koncentracije i slično.
Talijanska studija navodi da je dva mjeseca nakon prvih simptoma COVID- a svega 12,6 posto ozdravljenih bilo bez ikakvih simptoma, 32 posto ispitanika imali su jedan do dva simptoma, dok je njih 55 posto trpjelo tri i više simptoma. Prije nekoliko mjeseci znanstvenici su istaknuli i kako postoji značajan rizik od začepljenja krvnih žila, konvulzija ili tromboze.
- U našim ambulantama smo još od travnja prošle godine primijetili povećani broj pacijenata s takvim tegobama, samo što se tada to još nije pripisivalo post COVID sindromu. Ljudi su se žalili na bolove u mišićima i zglobovima i zato su dolazili. U međuvremenu je prvi veliki val ljudi u tom stanju počeo dolaziti krajem rujna i početkom listopada. Ono što smatram jako važnim jest započeti odmah po izlasku iz bolnice sa rehabilitacijom. Naime, infekcija iscrpljuje organizam i potrebno je vrijeme da se on vrati u rutinu, no ranim pristupom omogućujte brži i lakši oporavak. Za oporavak od COVID-a nužna je fizička aktivnost, kvalitetna prehrana i odmor - ističe fizijatar reumatolog dr. Šime Mijić, ujedno član Američkoga društva za reumatologiju.
Pojašnjava kako je organizam u neravnoteži jer se morao boriti protiv teškog virusa, a s druge strane je prisilno mirovao.
- U tom mirovanju stradaju živci, krvne žile i centar za ravnotežu, pa sad valja što prije vratiti sklad - kaže on ističući kako se post COVID simptomi mogu javiti i kod ljudi koji su imali blagu kliničku sliku ili možda nisu ni znali da su bili bolesni.
- Moja preporuka za oporavak uključuje stalno pomicanje granica. Fizička aktivnost je ključna, pa tako iz dana u dan hodajte nekoliko stotina metara više. Popnite se pješice kat više, pokušajte trčati. Provjerite kako se osjećate sljedećeg dana, pa ako nemate ozbiljnije tegobe zbog kojih biste morali liječniku, ponovo pomaknite granicu. Pripazite na prehranu i kvalitetu namirnica. Što raznovrsnije i kvalitetnije, to bolje. Na taj način čuvate mišiće i strukture svih tkiva - kazao je dr. Mijić.
Uz ovih pet savjeta dr. Mijića olakšajte tegobe
1. Započnite s vježbama istezanja i fleksibilnosti jer će one povećati opseg pokreta koji se smanjen nakon produženoga mirovanja
2. Pomaknite granice. Do četvrtog kata najprije se popnite jedan kat pješice, ostatak prođite liftom, no sutradan se popnite dva kata pješice.
3. Pazite na prehranu i odmor. Nužna je kvalitetna prehrana bogata svim nutrijentima, ali ne zanemarujte važnost odmora i ne pokušavajte napraviti više nego što stvarno možete. Procijenite svoje mogućnosti.
4. Nemojte dugo sjediti ili ležati. Ograničite vrijeme koje provodite pred ekranima, a dio aktivnosti svakako organizirajte i na otvorenom. Ako se ne krećete, povećava se rizik za razvoj tromboze i embolije.
5. Ne rasipajte energiju. Napravite listu prioriteta, uskladite poslovno i privatno te podijelite obveze sa drugim članovima kućanstva.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
