Iako se na prvu čini da ne bi trebala biti riječ o pojmu koji zbunjuje, procesuirana hrana mnogima još nije posve razumljiva. Stoga su nutricionisti objasnili o čemu je riječ
ZDRAVLJE NA TANJURU
Prerađena hrana: Što je doista i zašto je loša za naše zdravlje
Unazad desetak godina nutricionisti često savjetuju da ograničimo ili posve izbacimo iz uporabe procesiranu hranu. Iz površne perspektive jasno je da treba izbjegavati čips i kolače s punjenjem, piše Elemental.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:12
No kad prošećete trgovinom, lako se zabuniti. Ljudi se nađu pred pitanjima poput ovih: Je li čak i kruh od cjelovitih žitarica prerađena hrana? A što s konzervom graha? Na proteinskoj pločici piše da je prirodna. Što to znači? Svijet procesuirane hrane istovremeno je jednostavan i kompleksan.
Što je prerađena hrana?
Svaki poljoprivredni proizvod koji je prošao postupak pranja, čišćenja, mljevenja, rezanja, sjeckanja, grijanja, pasterizacije, kuhanja, konzerviranja, smrzavanja, sušenja, dehidracije, miješanja, pakiranja ili drugih procedura koje mijenjaju hranu od njezina prirodnog stanja.
To uključuje dodavanje sastojaka poput okusa, konzervansa, nutrijenata i drugih aditiva i supstanci koje su dopuštene u proizvodnji hrane, poput soli, šećera i masnoća. Tako procesuiranu hranu opisuje američko ministarstvo poljoprivrede.
Prema toj definiciji oprana mrkva, sjeckana jabuka ili pečena brokula spadaju u procesiranu hranu. Znači li to onda da je zapravo sve procesirana hrana? Iz perspektive nutricionizma, odgovor je "ne".
Kad nutricionisti pričaju o prerađenoj hrani, govore o onoj koja je prošla postupke zbog kojih je izgubila značajan dio nutritivnih svojstava te su joj pridodali manji ili veći postotak nezdravih sastojaka poput soli, šećera i masti.
Obrada hrane postoji oduvijek. No sjeckana jabuka je prihvatljiv završetak obrade, dok je čokoladica od jabuke neprihvatljiva.
Kako bi razjasnili dvojbe, međunarodni znanstvenici i javnozdravstveni radnici osmislili su sustav klasifikacije hrane, tzv. NOVA food classification system, kako bi olakšali razaznavanje minimalno procesirane hrane koja nije štetna za zdravlje i one "ultraprocesirane" koja štete zdravlju. NOVA dijeli hranu u četiri kategorije ili grupe, ovisno o količini postupaka obrade kroz koju su namirnice prošle.
Grupa 1: Neprerađena ili minimalno prerađena hrana
Definirali su je kao jestive dijelove biljke poput sjemenki, plodova, stabljike, lišća i korijenja. Isto vrijedi i za hranu životinjskog podrijetla poput jaja, mlijeka, iznutrica ili mišića te za gljive, alge i vodu.
Grupa 2: Prerađeni kulinarski sastojci
U tu grupu namirnica ulaze ulja, soli, šećeri, masti i druge supstance koje su nastale iz namirnica u Grupi 1, a postupak dobivanja uključuje tiještenje, rafiniranje, mljevenje i sušenje.
Grupa 3: Prerađena hrana
Riječ je o namirnicama koje nastaju obradom proizvoda iz Grupe 1 i Grupe 2, a to su ukiseljeno povrće, konzervirana riba, voće u sirupima, sirevi te svježi kruh. Zapravo, riječ je o svim namirnicama u koje je čovjek dodao sol, ulje, šećer ili druge sastojke iz prethodne dvije grupe namirnica.
Grupa 4: Ultraprerađena hrana
U ovu grupu prehrambenih artikala ulaze zaslađena pića, slatke i slane grickalice, mesni proizvodi, smrznuta jela i slično. Konkretno, nije riječ o modificiranoj hrani nego formulacijama nastalima uglavnom ili u cijelosti od supstanci deriviranih iz jela i aditiva uz vrlo mali ili gotovo nikakav dodatak hrane iz Grupe 1.
- Svrha ultraprocesirane hrane je stvaranje brendirane i pogodne hrane (dugo traje i spremna je za konzumaciju), atraktivna su pakiranja i visoko profitabilni proizvodi jer sadrže jeftine sastojke, a žele se nametnuti i zamijeniti sve druge grupe namirnica. Takve proizvode obično pakiraju u atraktivnu ambalažu i oko njih je intenzivna marketinška djelatnost - izjavili su stručnjaci okupljeni oko NOVA-e.
Zašto ih izbjegavati?
Definicije su jedno, no zašto je ultraprerađena hrana postala zdravstveni problem? Studije su pokazale da je takva hrana štetna. Visoku konzumaciju ultraprerađena hrane povezuju sa:
- povećanim rizikom od razvoja bolesti krvožilnog sustava
- povećanim rizikom od razvoja bolesti srca, ali i cerebrovaskularnih bolesti
- povećanim rizikom od razvoja karcinoma dojke
- povećanim rizikom od pretilosti
To nije iznenađujuće kad se uzme u obzir što ultraprocesirana hrana nudi, a što ne nudi. Obično je takva hrana bogata solju i šećerima. Prehrana s visokim udjelom soli povezana je s rizikom od moždanog udara te kardiovaskularnih bolesti. O štetnosti šećera znanstvenici su radili brojen studije. Tijekom 2016. godine u SAD-u je Food and Drug Administration (FDA) odlučila da se dodani šećeri, zajedno s postotkom dnevnih preporučenih količina, moraju isticati na pakiranjima svih proizvoda u SAD-u.
Dodatno, ultraprocesirana hrana siromašna je sastavnicama svježih namirnica poput vlakana, fitonutrijenata, vitamina i minerala. Nedovoljan unos tih sastavnica vodi do ozbiljnih zdravstvenih tegoba. Prehrambena vlakna utječu na snižavanje visokog krvnog tlaka te općenito rizika od kardiovaskularnih bolesti te doprinose snižavanju rizika za nastanak raka crijeva.
Negativan učinak ultraprocesuirane hrane na zdravlje vrlo je visok, no unatoč tome više od 60 posto dnevnog unosa kalorija u SAD-u dolazi od takve hrane.
Javnozdravstveni servisi upozoravaju na opasnosti i godinama preporučuju smanjeni unos ili izbjegavanje te vrste hrane, no mnogi ističu kako bi na državnoj razini trebalo poduzeti nešto da svježe namirnice budu jeftinije i dostupnije.
Na kraju, vrlo je jasno što podrazumijeva zdravu prehranu i kod kupnje tu ne bi trebalo biti prevelikih dvojbi. Tražiti svježe namirnice ili one koju su minimalno procesuirane, a ako niste sigurni što uzeti, pročitajte deklaraciju na proizvodu.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:
Pokretanje videa...
21:32
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
