Vrlo važan faktor kod odlaska u mirovinu je pitanje da li je ona dobrovoljna ili ne. Ako je obavezna, za ljude to može biti vrlo demoralizirajuće i diskriminirajuće
Prijevremena mirovina je dobra za zdravlje ako se radi i dalje
Prijevremena mirovina veliko je olakšanje, rješava umora i stresa te je dobra za mentalno zdravlje, pokazuje francuska studija provedena među 14.000 zaposlenih. U najnovijem istraživanju, doktor Hugo Westerlund i njegovi kolege sa Sveučilišta u Stockholmu pratili su zdravlje francuskih zaposlenika tijekom 15-godišnjeg razdoblja i to prije i nakon što su radnici odlučili prihvatiti ponudu ranijeg umirovljenja u 55. godini života. Godinu dana prije umirovljenja, četvrtina radnika imala je simptome depresije, a svaki deseti je obolio od dijabetesa ili bolesti srca. Nakon umirovljenja, njihovo zdrastveno stanje se poboljšalo, a depresivni simptomi bili su jedva vidljivi.
- Ako je rad naporan za starije radnike, smanjenje umora može jednostavno odražavati uklanjanje izvora problema. Odlazak u mirovinu može omogućiti ljudima više vremena za opuštajuće aktivnosti - kaže Westerlund.
Još jedan faktor vrlo važan za razmatranje javlja se kod tog istraživanja, a to je da li je odlazak u mirovinu dobrovoljan ili ne. Borci protiv obvezne mirovine su tvrdili da je to vrlo demoralizirajuće i diskriminirajuće ako ljudi žele nastaviti raditi.
- Istraživanje nam govori da ljude dobrog zdravlja možemo ostaviti da rade, ako oni to žele - kaže Westerlund.
Međutim, British Medical Journal nije našao nikakve prednosti u smislu fizičkog zdravlja i vjeruju da je slika vrlo složena. Sugeriraju da odlazak u mirovinu može pogoršati zdrastveno stanje. Velike studije prije godinu dana pokazale su da prestanak rada u dobi od 65 godina povećava rizik od srčanog udara, raka i drugih bolesti, za razliku od onih koji nastave raditi u mirovini. Psiholozi kažu da je to zato jer radni odnos podiže samopoštovanje i osjećaj dobrobiti, a time i fizičko zdravlje.