Lauc i Prva dama: Pretili ljudi teže obolijevaju od korone, a i hospitalizacija je u njih češća

Debljina je poznat i značajan rizični čimbenik za razvoj COVIDA-19. Ljudi s debljinom imaju čak  46 posto veći rizik samo za pozitivan nalaz na COVID-19 u usporedbi s onim ljudima koji nisu pretili. Sukladno tome je i rizik za hospitalizaciju bitno veći, 103 posto u odnosu na ljude s normalnom tjelesnom masom, pokazali su rezultati jedne metaanalize, rekla je prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović na konferenciji 'Debljina, kronične nezarazne bolesti, geni, rizici i komplikacije bolesti COVID-19.

POGLEDAJTE VIDEO (alergija ili korona)

Pokretanje videa...

01:26

Alergija ili korona | Video: 24sata/pixsell

Ona je naglasila da je značajno više ljudi koji imaju debljinu zaraženo korona virusom u svijetu, ali i u Hrvatskoj. Također je dodala kako je za očekivati da će ova pandemija dovesti do značajnog porasta problema s debljinom kako u Hrvatskoj tako i u svijetu.

Znanstvenik Gordan Lauc je naglasio važnost glikanskih biomarkera koji bi mogli odigrati značajnu ulogu u prevenciji bolesti povezanih sa starenjem i prekomjernom tjelesnom težinom.

- Velika prednost glikana kao biomarkera je da se oni promjene i do deset godina prije nego što na kraju pojavi neka bolest. Mi gledajući glikane danas možemo predvidjeti hoće li netko razviti dijabetes u budućnosti, kardiovaskularne ili upalne  bolesti. Sve te bolesti, kao i prekomjerna težina su poznati faktori rizika za teški oblik COVIDA-19. To nam daje mogućnost da danas nešto napravimo i na taj način izbjegnemo bolest u budućnosti uključujući i COVID-19 – dodao je Lauc.

Debljina je također jedan od najčešćih uzroka kardiovaskularnih bolesti, a kardiovaskularni bolesnici su prepoznati kao značajno rizični za razvoj težih komplikacija bolesti COVID-19.

- Tijekom epidemije bolesti COVID-19 ljudi koji su oboljeli od kardiovaskularnih bolesti suočeni su s dvostrukim rizikom. Prije svega oni imaju veći rizik od razvoja težeg oblika bolesti COVID-19. Međutim, oni su suočeni sa strahom od zaraze korona virusom pa se vrlo često kasno javljaju liječniku nakon uočenih simptoma te ne odlaze redovito na preglede, ne kontroliraju zdravlje srca te dodatno ugrožavaju svoje zdravstveno stanje – rekla je dr. med. Ivana Portolan Pajić, zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo.

I ljudi sa šećernom bolešću imaju veći rizik za razvoj teže kliničke slike od COVIDA-19.

- U Republici Hrvatskoj ima 320.000 registriranih osoba sa šećernom bolešću, a ukupna brojka se procjenjuje na preko 500.000 tisuća. Ljudi sa šećernom bolešću osim teže kliničke slike puno češće budu hospitalizirani i nažalost imaju češće potrebe za respiratorom i puno je češći smrtni ishod – kazao je docent Dario Rahelić.

OPASNOST JE JOŠ TU Zagrepčani još uvijek ne znaju koje su otrove udisali nakon lanjskog požara na Jakuševcu

U ovom osjetljivom razdoblju vrlo važna je i komunikacija, naglasila je dr. med. Ana Puljak iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar.

- U ovako izazovnim vremenima i situacijama koje su nam svima nove i nepoznate, dolazi do raznolikih i intenzivnih emocija. Vrlo je važno prepoznati emocije koje ovakvi događaji izazivaju zato što one usmjeravaju naše ponašanje. Primjerena komunikacija, kao komunikacija unutar zdravstvenog sustava te medijska komunikacija, nam pomaže u ostvarenju našeg cilja, odnosno očuvanja zdravlja u što je moguće većoj mjeri kao i stišavanja intenzivnih emocija koje mogu opteretiti ljude. Edukacije o načinima kako to postići te ostale aktivnosti koje se provode u cilju očuvanja mentalnog zdravlja sigurno postaju sve važnije - zaključila je Puljak.