Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Prema tumačenju dr. Ramija Kaminskog, to su pojedinci koji ne vole pripadati skupinama. Otrovert zasad nije znanstveno potvrđen zaseban tip ličnosti niti prihvaćena kategorija u kliničkoj psihologiji
Posljednjih mjeseci veliku pozornost javnosti privukao je stav američkog psihologa i psihoterapeuta dr. Ramija Kaminskoga, koji je nakon godina rada s pacijentima razvio ideju da mnogo njih dijeli iste, specifične osobine. Tako je skovao izraz otrovert, navodeći da je, uz introverte i ekstroverte, u slučaju tih ljudi riječ o novoj vrsti osobnosti.
Izraz otrovert sastavljen je od riječi "otro", što je izvedeno iz latinske riječi za "drugi", i "vert", od latinskoga glagola koji znači "okrenuti se prema". O svemu je napisao knjigu "Dar nepripadanja: Kako autsajderi napreduju u svijetu onih koji se vole uklapati", koja je izašla prošle godine. Dr. Kaminski i sebe definira kao otroverta, a prema njegovim tumačenjima riječ je o ljudima koje odlikuje to da ne žele pripadati nijednoj skupini. Oni pritom, ipak, nisu nikakvi društveni izopćenici.
KLIKNITE OVDJE, RIJEŠITE TEST I SAZNAJTE JESTE LI OTROVERT
“Za razliku od osoba s poremećajima u odnosima, otroverti su empatični i prijateljski nastrojeni, no teško im je istinski se uklopiti u društvene skupine, unatoč tome što se u pogledu ponašanja ne razlikuju od osoba koje su se dobro prilagodile okolini", piše Kaminski u svojoj knjizi. Ujedno tvrdi da otroverti postoje izvan spektra ekstrovertiranosti i introvertiranosti. Umjesto toga, otroverte, koji često djeluju kao ekstroverti, definira osjećaj da su drukčiji. Često je riječ, smatra dr. Kaminski, o toplim i prijateljskim osobama koje su omiljene u društvu, no jednostavno im je teško osjećati se ugodno u grupnim situacijama, iako to drugi vjerojatno ni ne primjećuju.
Rami Kaminski
A postoji li doista nova vrsta osobnosti i je li službena klinička psihologija počela prihvaćati taj izraz, upitali smo zagrebačkog psihologa i psihoterapeuta dr. Krešimira Prijatelja.
- Otrovert zasad nije znanstveno potvrđen zaseban tip ličnosti niti prihvaćena kategorija u kliničkoj psihologiji. Psihijatar Rami Kaminski tim pojmom opisuje ljude koji mogu biti društveni i ostvarivati bliske odnose, a ipak ne osjećaju pripadnost grupi. Takav opis može nekome biti blizak, no prepoznavanje određenog iskustva i njegovo imenovanje još nisu dovoljni da govorimo o novoj vrsti osobnosti. Za to su potrebna sustavna istraživanja koja bi pokazala što taj pojam objašnjava povrh već poznatih osobina ličnosti - tumači dr. Prijatelj i dodaje kako je važno pritom pojasniti da ni introverti ni ekstroverti nisu strogo odvojene skupine.
Ekstraverziju, kaže psiholog, promatramo kao dimenziju na kojoj se ljudi razlikuju, a ne kao podjelu prema kojoj svatko mora pripadati jednom od dva tipa. Također, društvenost i osjećaj pripadnosti nisu isto.
- Možemo lako razgovarati s ljudima, biti prihvaćeni u društvu i imati bliska prijateljstva, a da se ne poistovjećujemo s grupom ili nam grupna druženja nisu osobito važna. Iz psihoterapijske perspektive zanimalo bi me što osoba zapravo misli kad kaže 'Nigdje se ne uklapam'. Odgovara li joj manji krug bliskih ljudi, ali osjeća pritisak okoline da bude društvenija? Ili želi biti dio društva, a osjeća se neprihvaćeno i boji se odbacivanja? Ista rečenica može opisivati vrlo različita iskustva i potrebe - nastavlja dr. Prijatelj uz napomenu da sama sklonost samostalnosti ili druženju udvoje nije znak psihološkog problema, no osjećaj nepripadanja koji osobu boli zaslužuje pažnju i razumijevanje.
Razumljivo je, dodaje, da novi nazivi privlače pozornost jer mogu donijeti olakšanje kroz koje će ljudi zaključiti: "Dakle, nisam jedini koji se tako osjeća".
- Ipak, bio bih oprezan da od korisnog opisa ne napravimo čvrstu etiketu koja zatvara prostor za bolje razumijevanje sebe. Važnije je kako osoba živi, koliko je zadovoljna svojim odnosima te ima li bliskost koja joj je potrebna nego kojem ćemo je ‘tipu’ pripisati - zaključuje dr. Prijatelj.
24sata © 2026
