Rano prepoznavanje simptoma multiple skleroze i liječenje su ključni za usporavanje bolesti

Za oboljele od multiple skleroze (MS) teret bolesti je velik i jasna je potreba da se liječenje započne što je ranije moguće kako bi se kontrolirala aktivnost bolesti i usporio njezin napredak, smanjio rizik od novih pogoršanja bolesti, odgodio nastup trajne onesposobljenosti (invaliditeta) te općenito dovelo do boljeg dugoročnog ishoda bolesti, naglašeno je na  briefingu za novinare na kojem su sudjelovali vodeći stručnjaci iz Hrvatske, Slovenije i Srbije, te predstavnici bolesnika iz udruge 'MS Tim Hrvatska', povodom Dana multiple skleroze.

POGLEDAJTE VIDEO: Oni žive s multiplom sklerozom

Pokretanje videa...

06:55

Ne primite vijest da imate prehladu koja će proći za mjesec dana, već da imate neizlječivu bolest koja nerijetko vodi u invalidnost. Možete zamisliti kako mi je to bilo čuti kao mladoj mami sa 25 godina. Nevjerica, šok i svi najgori osjećaji, rekla je Kristina | Video: 24sata/pixsell

Stručnjaci iz regije su istaknuli da je važno što ranije početi liječenje jer multipla skleroza je drugi najčešći uzrok invaliditeta, odmah iza prometnih nesreća. Novinarima su predstavljene najnovije znanstvene spoznaje te se upozorilo na tzv. tinjajuće lezije (engl. smouldering)  na mozgu koje mogu pogoršati multiplu sklerozu i tijek bolesti. 

- Znanstvene spoznaje o multiploj sklerozi kontinuirano se nadograđuju. Danas se smatra da je multipla skleroza „tinjajuća“ bolest. Tzv. „tinjajuće” lezije javljaju se u mozgu bolesnika s multiplom sklerozom, predstavljaju kroničnu i dugotrajnu upalu koja ostaje aktivna tijekom duljeg vremenskog perioda. Ispitivanje u 192 bolesnika koji boluju od multiple skleroze pokazalo je da prisustvo tinjajućih lezija povećava mogućnost razvoja kognitivnih problema i poteškoća pokretljivosti u usporedbi s bolesnicima bez tzv. tinjajućih lezija. Ispitivanje je također pokazalo da kod bolesnika u kojih su vidljive tinjajuće lezija postoji veća vjerojatnost progresije multiple skleroze - istaknuto je na skupu, na kojem su o novim spoznajama o bolesti govorili  prof.dr. sc. Mario Habek, specijalist neurolog iz KBC Zagreb, dr.sc. Gregor Brecl Jakob, specijalist neurolog iz UKC Ljubljana,  prof. dr. Jelena Drulović, specijalist neurolog iz UKC Srbije. 

Prof. dr. sc. Mario Habek iz KBC-a Zagreb, hrvatski predstavnik u Europskom društvu za liječenje i istraživanje multiple skleroze (ECTRIMS), u izlaganju je govorio o novim smjernicama za liječenje osoba oboljelih od relapsne multiple skleroze i preporukama za provođenje dijagnostičkih postupaka, kako bi se dodatno poboljšala mogućnost praćenja progresije bolesti i učinkovitosti liječenja:

- Liječenje multiple skleroze treba biti proaktivno, rano, bazirano na medicini temeljenoj na dokazima i dostupno pravovremeno svim oboljelima, o čemu svjedoče brojne internacionalne i nacionalne smjernice. Što raniji početak liječenja bolesnika usporava progresiju bolesti, smanjuje rizik od nastanka novih relapsa bolesti, odgađa nastup trajne onesposobljenosti (invaliditeta), te općenito dovodi do boljeg dugoročnog ishoda bolest - naglasio je. 

PREPOZNAJTE POČETNE SIMPTOME! Multipla skleroza je bolest mlađih ljudi: 'Žene obolijevaju dva puta češće od muškaraca'

I dr.sc. Gregor Brecl Jakob spomenuo je važnost ranog prepoznavanja i početka liječenja multiple skleroze te istaknuo:

- Uslijed novih znanstvenih spoznaja, strategija liječenja multiple skleroze u posljednjih se nekoliko godina značajno promijenila, ukazujući na važnost individualnog pristupa i multidisciplinarnog rada, a u odluku o liječenju potrebno je uključiti i bolesnika. 

- Multipla skleroza je autoimuna bolest središnjeg živčanog sustava koja se zbog širokog spektra simptoma te različite prezentacije kod svakog bolesnika s pravom naziva bolešću s tisuću lica. Znanstvene spoznaje o multiploj sklerozi kontinuirano se nadograđuju. Danas se smatra da je  MS tinjajuća bolest - iako tijekom radioloških pretraga nema vidljivih upalnih procesa, velik dio oboljelih doživi pogoršanje zbog tinjajućeg patološkog procesa koji utječe na cijeli središnji živčani sustav, naglasila je prof. dr. Jelena Drulović.

Radiološke pretrage ponekad ne pokazuju vidljive promjene, no kako je u multipli sklerozi često prisutan tinjajući patološki proces, redovite kontrole izrazito su važne, kažu stručnjaci. Kao rezultat novih znanstveno utemeljenih spoznaja, nastale su nove preporuke kojima se optimizira provođenje i klinička interpretacija magnetske rezonancije (MRI):

•    Promjena protokola za provođenje MRI-a kako bi se dodatno poboljšala mogućnost praćenja bolesti te omogućila što bolja procjena učinkovitosti liječenja. 
•    Racionalizacija korištenja kontrasta prilikom provođenja pretrage
•    Nove preporuke za provođenje pretrage kod djece i trudnica

Prisutni su posebno istaknuli da je prognozu bolesnika s tinjajućim lezijama moguće poboljšati te da je od ključne važnosti dobra suradnja liječnika i bolesnika, redovite kontrole i pridržavanje plana liječenja.

BOLEST TISUĆU LICA Multipla skleroza: Koji su česti simptomi, kako se liječi i kako prehrana može u tome pomoći?

MS - bolest zaa koju nema lijeka

Multipla skleroza (MS) je kronična bolest od koje prema procjenama boluje 2,5 milijuna ljudi diljem svijeta i za koju trenutno ne postoji lijek. Procjenjuje se da u Hrvatskoj od multiple skleroze boluje više od 6500 osoba.

MS se javlja kada imunosni sustav greškom napada zaštitni i potporni sloj koji obavija živčane stanice (mijelinsku ovojnicu) u mozgu, kralježničnoj moždini i vidnim živcima, te tako uzrokuje upalu i dovodi do oštećenja. To oštećenje može izazvati niz različitih simptoma, uključujući mišićnu slabost, umor i poteškoće s vidom, te u konačnici može dovesti do onesposobljenosti.  U većine osoba s MS-om prvi se simptomi javljaju između 18. i 50. godine života, zbog čega je ova bolest vodeći uzrok onesposobljenosti koja nije posljedica traume u mlađih odraslih osoba.

Relapsno-remitirajući MS (RRMS) najčešći je oblik bolesti, a karakteriziraju ga epizode pojave novih ili pogoršanja postojećih znakova i simptoma (relapsi), nakon kojih slijede razdoblja oporavka. U približno 85 posto ljudi s MS-om na početku se dijagnosticira RRMS. U većine ljudi s dijagnozom RRMS-a bolest će naposljetku prijeći u sekundarno-progresivni MS (SPMS), u kojem se onesposobljenost stalno pogoršava tijekom vremena.  Relapsirajući oblici MS-a (RMS) uključuju ljude s RRMS-om i osobe sa SPMS-om koje i dalje imaju relapse. Primarno progresivni MS (PPMS) je onesposobljavajući oblik bolesti obilježen stalnim pogoršanjem simptoma, ali najčešće bez izraženih relapsa ili razdoblja remisije.

Primarno progresivni oblik bolesti dijagnosticira se u približno 15 posto osoba s MS-om.

Kod svih oblika MS-a, u bolesnika je prisutna aktivnost bolesti – upala u živčanom sustavu i trajan gubitak živčanih stanica u mozgu – čak i kada klinički simptomi nisu vidljivi ili kada se naizgled ne pogoršavaju. Važan cilj liječenja MS-a jest što prije smanjiti aktivnost bolesti kako bi se usporilo napredovanje onesposobljenosti.

MOJA PRIČA Sestre Tea (29) i Lea (26) boluju od multiple skleroze: 'Muž me nosio na rukama da rodim...'

Duga povijest udruženja za pomoć oboljelima

Hrvatski sabor donio je, na inicijativu Saveza društava multiple skleroze Hrvatske, 17. travnja 2015. godine odluku o proglašenju Nacionalnog dana oboljelih od MS-a 26. rujna. No, povijest je znatno dulja. Tradicija obilježavanja tog dana potječe od 1979. godine kada je 26. rujna, uz nazočnost oboljelih od multiple skleroze i neurologa iz Rijeke i Zagreba, osnovano prvo Udruženje za pomoć oboljelima od multiple skleroze i srodnih bolesti Hrvatske. Svrha je obilježavanja Nacionalnog dana multiple skleroze upravo podizanje svijesti o toj bolesti kao globalnom problemu te poticanje na promjene kako bi se poboljšala kvaliteta života oboljelih.