Ne zna se točan uzrok nastanka bolesti, a liječnici pretpostavljaju da značajnu ulogu igra genetika te odabir načina prehrane i životnog stila. Za normalno funkcioniranje mozga potrebni su stalni izazovi i učenje
DAJTE MOZGU ZADATKE
Rizik od Alzheimera raste uz traumu glave, pušenje i alkohol
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Što stres sve može prouzročiti u našem tijelu većina ni ne zna
Oko 47,5 milijuna ljudi u svijetu ima neki oblik demencije, a procjenjuje se da je u Europskoj uniji 6,4 milijuna ljudi s takvim bolestima te da bi do 2050. godine broj mogao narasti i na više od 115 milijuna oboljelih u svijetu. Procjenjuje se da u Hrvatskoj živi oko 86 000 osoba s demencijom.
- O Alzheimerovoj bolesti i demencijama nemamo točnu statistiku nego pokazatelje o broju hospitaliziranih pacijenata koji se liječe u dnevnim bolnicama ili su bili stacionarno liječeni. Od 2012. bilježimo uzlazni trend u broju oboljelih od tih bolesti. Broj se utrostručio u zadnjih pet godina. Bilo je 225 bolnički liječenih ljudi zbog Alzheimera, a već 2016. godine ih je bilo 612 - kazala je prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić, dr. med. specijalistica javnog zdravstva i Voditeljica odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti u HZJZ-u.
Tvrdi da se taj porast može obrazložiti otvaranjem dnevnih bolnica pa pacijenti dobivaju bolji tretman, ali i liječnici bolje prepoznaju simptome i češća je dijagnostika tih bolesti.
- Dobna skupina oboljelih od Alzheimerove bolesti je u prosjeku od 75. do 84. godine, a slično je i s drugim oblicima demencije. To su bolesti starije populacije. Točan razlog zašto dolazi do tih bolesti se još ne zna, a pretpostavlja se da postoje rizični čimbenici - nastavila je prof. Štimac.
Većem riziku su izloženi ljudi koji su imali oboljele članove obitelji.
- Osim genetske predispozicije, rizik su trauma glave, pušenje i neumjereno pijenje alkohola. Smatra se da sve ono što su rizici za nastanak kardiovaskularnih bolesti, istovremeno su i rizici za bolesti mozga, odnosno demencije i nastanak Alzheimera - ističe.
Traume glave mogu se spriječiti i vezanjem sigurnosnog pojasa u automobilu te nošenjem kacige na biciklu i motoru, dok se ostale rizike može umanjiti odabirom zdravog prehrambenog režima i redovitom tjelovježbom, odnosno fizičkom aktivnošću.
- Simptomi bolesti počinju postupno. Prvi i najizrazitiji simptom Alzheimerove bolesti je gubitak pamćenja, a nastavlja se psihičko i fizičko propadanje te nepokretnost i potpuna funkcionalna onesposobljenost pacijenta i njegova ovisnost o tuđoj njezi i pomoći. Demencija je jedan od glavnih uzroka invalidnosti među starijim ljudima diljem svijeta, s fizičkim, psihološkim, socijalnim i ekonomskim utjecajima na ljude koji boluju od demencije, ali i njihove obitelji, njegovatelje pa u konačnici i na cjelokupno društvo - zaključila je Štimac.
Dodala je da u Hrvatskoj nedostaje organizirana i stručna podrška upravo za članove obitelji oboljelih koji podnose najveći teret skrbi za takve bolesnike, te da bi društvo u cjelini trebalo poraditi na tome.
Kako prepoznati Alzheimera?
Poremećaj pamćenja samo je jedan od mogućih znakova pojave Alzheimerove bolesti. To su još i nesnalaženje u vremenu i prostoru, poteškoće govora, čitanja i pisanja, promjena osobnosti te učestalo gubljenje stvari.
Barem 15 minuta na dan plešite i učite za vitalniju um
Za normalno funkcioniranje mozga potrebni su stalni izazovi i učenje novih zadataka. Rutina uspavljuje mozak i zbog nje se veze između neurona slabije obnavljaju, što pogoduje propadanju moždanih funkcija.
- Ako se pojave prvi znakovi zaboravljivosti treba se potruditi što više čitati, rješavati razne problemske zadatke, križaljke, uključiti se u socijalne aktivnosti, družiti se ili učiti stranih jezika - istaknula je prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić.
Tako se, dodaje, može spriječiti razvoj Alzheimerove bolesti i različlitih oblika demencije u starijoj dobi. Za bolje funkcioniranje mozga nužni su i kvalitetan san, uravnotežena mediteranska prehrana te redovita tjelovježba koja uključuje najmanje pola sata fizičke aktivnosti u kontinuitetu. Naime, fizička aktivnost stimulira rad srca koje pojačano radi te tako bolje opskrbljuje mozak i ostale organe kisikom. A bolja cirkulacija omogućuje i bolju koncentraciju. Također, redovitim vježbanjem izlučuju se hormoni i druge tvari koje povoljno utječu na oporavak i stvaranje novih neurona. A tjelovježba pokreće i hormone sreće što dugoročno utječe na sjajno raspoloženje.
Male vježbe za jači mozak
- Ako ste dešnjak, zube perite lijevom rukom
- Kad se vraćate iz trgovine kući, odaberite put kojim ne idete previše često
- Naučite svirati instrument
- Upišite školu plesa ili naučite novi strani jezik
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Maska može imati negativan učinak na kožu - spriječite to
POGLEDAJTE VIDEO (Boris Banović) #ZAJEDNO24SATA:
Pokretanje videa...
00:24
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
