DOBRO JE ZNATI
Samo uništavate okus: Voće i povrće koje ne treba u hladnjak
Hladnjak je nezaobilazan za čuvanje mnogih namirnica, no nije svako voće i povrće dobro odmah spremiti na hladno. Niskim temperaturama i vlagom nekim proizvodima možemo narušiti okus, miris i teksturu. Određene namirnice trebale bi najprije dozreti na sobnoj temperaturi, dok se druge najbolje čuvaju u suhoj i prozračnoj smočnici. Važno je i razlikovati cijele, neoštećene plodove od već narezanih namirnica koje uglavnom treba spremiti u hladnjak
Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
RAJČICE.
Rajčice je najbolje čuvati na kuhinjskom pultu, podalje od izravne sunčeve svjetlosti. Niske temperature mogu oslabiti njihovu bogatu aromu i promijeniti teksturu pa rajčice postaju brašnaste i manje sočne. Posebno je važno izvan hladnjaka ostaviti rajčice koje još nisu potpuno dozrele. Kada su sasvim zrele i ne planirate ih brzo pojesti, možete ih nakratko spremiti u hladnjak, ali ih prije posluživanja ostavite neko vrijeme na sobnoj temperaturi kako bi im se djelomično vratio okus.
U nastavku donosimo devet vrsta voća i povrća kojima hladnjak nije uvijek najbolji izbor.
RAJČICE.
Rajčice je najbolje čuvati na kuhinjskom pultu, podalje od izravne sunčeve svjetlosti. Niske temperature mogu oslabiti njihovu bogatu aromu i promijeniti teksturu pa rajčice postaju brašnaste i manje sočne. Posebno je važno izvan hladnjaka ostaviti rajčice koje još nisu potpuno dozrele. Kada su sasvim zrele i ne planirate ih brzo pojesti, možete ih nakratko spremiti u hladnjak, ali ih prije posluživanja ostavite neko vrijeme na sobnoj temperaturi kako bi im se djelomično vratio okus.
BANANE.
Banane je bolje ostaviti na sobnoj temperaturi jer hladnoća usporava ili prekida njihovo prirodno dozrijevanje. Kora u hladnjaku može brzo potamnjeti, iako plod iznutra još uvijek može biti jestiv. Držite ih u zdjeli za voće ili obješene na držaču, dalje od izravnog sunca. Ako postanu prezrele i premekane, možete ih iskoristiti za kruh od banana, smoothie ili palačinke.
AVOKADO.
Tvrd i nezreo avokado treba ostaviti na kuhinjskom pultu kako bi pravilno dozrio. Stavljanje nezrelog avokada u hladnjak može znatno usporiti taj proces, zbog čega će dulje ostati tvrd i bez karakteristične kremaste teksture. Tek kada omekša, možete ga spremiti u hladnjak kako biste mu nakratko produljili trajnost. Narezani avokado obavezno držite na hladnom, po mogućnosti s košticom, a površinu možete premazati s malo limunova ili limetina soka kako bi sporije potamnjela.
JABUKE.
Jabuke ne morate odmah spremati u hladnjak. Na sobnoj temperaturi mogu ostati približno jedan do dva tjedna, osobito ako ih čuvate na suhom mjestu, dalje od topline i izravnog sunca. Želite li ih sačuvati znatno dulje, tada ih ipak premjestite u hladnjak. Redovito ih pregledavajte jer jedna oštećena ili trula jabuka može ubrzati propadanje ostalih plodova.
KOŠTIČAVO VOĆE.
Breskve, nektarine, šljive i drugo koštičavo voće najbolje je ostaviti na sobnoj temperaturi dok potpuno ne dozriju. Ako ih prerano stavite u hladnjak, hladnoća može usporiti dozrijevanje te negativno utjecati na njihovu slatkoću, sočnost i teksturu. Plodove položite u jednom sloju i povremeno provjeravajte koliko su omekšali. Kada postanu zreli, možete ih kratko držati u hladnjaku kako biste spriječili prebrzo propadanje.
KRUMPIR I BATAT.
Krumpir i batat najbolje je čuvati na hladnom, tamnom, suhom i dobro prozračenom mjestu, ali ne u hladnjaku. Na vrlo niskim temperaturama dio škroba u krumpiru može se pretvoriti u šećer, što utječe na njegov okus, boju tijekom pripreme i teksturu. Vlaga u hladnjaku može pogodovati i propadanju namirnice. Nemojte ih držati u zatvorenim plastičnim vrećicama, nego u papirnatoj vrećici, košari ili prozračnoj posudi.
LUK I ČEŠNJAK.
Cijele glavice luka i češnjaka trebale bi se čuvati u hladnoj, suhoj, tamnoj i prozračnoj smočnici. Vlaga u hladnjaku može ih omekšati te povećati mogućnost pojave plijesni i klijanja. Nemojte ih držati u nepropusnim plastičnim vrećicama jer im je potrebna cirkulacija zraka. Luk također držite odvojeno od krumpira jer plinovi i vlaga koje ispuštaju mogu ubrzati međusobno kvarenje. Oguljeni ili narezani luk i češnjak, za razliku od cijelih glavica, treba spremiti u zatvorenu posudu u hladnjaku.
ZIMSKE TIKVE.
Butternut tikva, hokaido tikva i druge zimske sorte s čvrstom korom mogu se dugo čuvati izvan hladnjaka. Najbolje im odgovara hladno, suho i tamno mjesto s dobrom cirkulacijom zraka. Hladnjak može zauzeti mnogo prostora, ali i utjecati na teksturu i okus cijele tikve. Ipak, nakon što je prerežete, preostali dio treba dobro zamotati ili staviti u zatvorenu posudu te čuvati u hladnjaku.
BOSILJAK.
Svježi bosiljak osjetljiv je na niske temperature pa mu listovi u hladnjaku mogu brzo pocrnjeti, uvenuti i izgubiti aromu. Bolje ga je tretirati poput rezanog cvijeća: stabljike stavite u čašu s malo vode i držite na kuhinjskom pultu, podalje od izravnog sunca. Vodu povremeno promijenite, a listove nemojte prati sve dok ih ne budete koristili jer višak vlage ubrzava propadanje. Još je praktičnije držati malu biljku bosiljka u kuhinji kako biste uvijek imali svježe listove.
