Lifestyle

Komentari 5

Savjeti hrvatske nutricionistice kako da burger ne bude najgori neprijatelj vaše linije i zdravlja

Savjeti hrvatske nutricionistice kako da burger ne bude najgori neprijatelj vaše linije i zdravlja

Sol je neophodan hranjiv sastojak, ali previše natrija pridonosi povišenom krvnom tlaku, koji uzrokuje srčani i moždani udar. Cheeseburger sa svim dodacima ima 1500 miligrama soli, što je previše

Znanstvena istraživanja upozoravaju da redovito jedenje hamburgera iz restorana brzom hranom može štetiti vašem srcu.

POGLEDAJTE VIDEO: Prvi koraci nakon što osjetite simptome srčanog udara

Donosimo šest razloga zašto burgeri iz restorana s brzom hranom nisu dobri za zdravlje.

1. Fast food menu je gorivo za pretilost

Tipični dvostruki burger i krumpirići sadrže više od 1100 kalorija. Dodajte veliko gazirano piće, slaninu i sir i imate preporučenu dnevnu dozu unosa kalorija u tijelo. Kad unesete više kalorija nego što sagorite probavom, metabolizmom i kretanjem, višak skladištite kao masnoću, a s vremenom možete postati debeli ili pretili.

- Uz burger najbolje je piti vodu, mineralnu vodu ili vodu sa okusom. Umjesto peciva, burger se može zamotati u listove salate, a sve zajedno jede se sa salatom i povrćem. Na ovaj način smanjujemo energetski unos i povećavamo nutritivnu vrijednost obroka - savjetuje magistra nutricionizma Sandra Marić Bulat.

2. Pljeskavica iz restorana brze hrane je puna soli

Sol je začin života. To je neophodan hranjiv sastojak za ljudsko tijelo, ali previše natrija pridonosi povišenom krvnom tlaku, ključnom faktoru rizika za srčani i moždani udar.

Cheeseburger sa svim dodacima ima 1500 miligrama soli, količinu soli koja se smatra dnevnom gornjom granicom za ljude koji imaju povišeni krvni tlak. Pročitajte prehrambene naljepnice i saznat ćete koliko brzo se mogu nagomilati miligrami natrija u jedan obrok.

- Ako pripremate burger kod kuće, smanjite sol i povećajte u pripremi količinu luka i ljute papričice koji pojačavaju okus - savjetuje nutricionistica Marić Bulat.

3. Hamburger je iznenađujuće bogat šećerom

Mljevena junetina nije jedini dio burgera koji može pridonijeti kardiovaskularnim bolestima. Kukuruzni sirup s visokim udjelom fruktoze, koji je jedan od sastojaka kečapa, kiseli krastavci i pecivo mogu povećati razinu šećera, što povećava rizik od srčanih bolesti.

4. Temelj burgera je crveno meso

Kada su istraživači koji objavljuju u JAMA Internal Medicine magazinu uspoređivali unos crvenog mesa i peradi iz šest studija u kojima je sudjelovalo preko 29 tisuća ljudi, otkrili su značajnu povezanost crvenog mesa s kardiovaskularnim bolestima i smrću, piše MSN. Koliko je viška mesa, od propisane količine, bilo potrebno za pojavu srčanih smetnji? Otprilike dva hamburgera tjedno.

- Zdraviji izbor burgera je u izboru puretine koja sadrži manje masnoća ili dodatak cjelovitih žitarica poput kvinoje i bulgura koji se izvrsno vežu sa mesom, a povećavaju količinu vlakana u samom obroku - otkrila je Marić Bulat dobre zamjene za klasične sastojke.

5. Burgeri iz restorana brze hrane su puni upalnih sastojaka 

Slatki začini, bijelo brašno, sir i slanina, tipični sastojci koji se stavljaju u burgere, smatraju se upalnom hranom, kažu istraživači s Harvard T.H. Chan School of Public Health u izdanju časopisa American College of Cardiology za 2020. godinu. 

Njihovo je istraživanje pokazalo da su ljudi koji su jeli puno proupalne hrane za 38 posto ugroženiji za pojavu kardiovaskularnih bolesti u usporedbi s ljudima čija se prehrana bazira na protuupalnim namirnicama.

- Zdraviji izbor hamburgera radi se sa dodatkom cjelovitih žitarica, poput bulgura ili kvinoje, kako bi pomogli povezati meso. Te žitarice sadrže manje natrija, vitamine, minerale i vlakna. Istovremeno dodajte mnogo povrća. Špinat, luk, isjeckana paprika pojačavaju okus, hrskavost i nutritivnu vrijednost hamburgera - savjetuje magistra Marić Bulat kako pripremiti burger na zdraviji način.

6. Burgeri sadrže i loše masti

Meso hamburgera sadrži zasićene masti, koje su povezane s bolestima srca. Iako neke studije sugeriraju da zasićene masti nemaju tako loš utjecaj kakav ljudi misle da imaju, Američko udruženje za srce i dalje preporučuje izbjegavanje previše zasićenih masti.

Ali postoji još jedna mast koja se prirodno nalazi u mesu hamburgera, transmasnoća, za koju se zna da podiže razinu LDL (lošeg) kolesterola, a da ne povisuje dobar HDL. I zasićene masti i transmasti imaju nezdrav učinak na razinu LDL kolesterola i kao rezultat toga povećavaju rizik od srčanog udara

Ali, količina masnoća se može smanjiti.

- Pečenjem hamburgera na roštilju ipak se nešto masnoća gubi, dok se pečenjem u tavi veliki dio masnoća upija u samu smjesu - zaključuje nutricionistica Marić Bulat.

Najčitaniji članci