Sestra Sandra Karabatić već 20 godina radi na odjelu onkologije na Jordanovcu. U trenucima u kojima čovjek prvi put čuje dijagnozu najvažnije je ostati pribran i biti podrška, kaže
DOBRI DUH ODJELA
Sestra Sandra: Oboljeli od raka žele čuti 'skupa ćemo se boriti’
Sandra, molim te, pomozi mi da preživim barem dok mi dijete ne završi srednju školu, prisjeća se onkološka medicinska sestra Sandra Karabatić s odjela postintenzivne njege Klinike za plućne bolesti Jordanovac razgovora s pacijenticom koja već deset godina živi s karcinomom pluća.
- Tad je njezina kći bila u drugom razredu srednje. U tom trenutku ne znate što biste rekli. Želite joj to obećati, ali kako kad to ne ovisi o meni. Ta nemoć vas razdire. Nisam ništa rekla, samo sam se nasmiješila, stisnula je za ruku i rekla: ‘Zajedno ćemo se boriti, važno je da nađemo lijek na koji ćete odreagirati i vjerujem da vi to možete izdržati’. To joj je bilo dovoljno, iako nisam ništa spektakularno rekla - kaže Sandra, koja se u ovakvim situacijama nalazi svakodnevno.
Pacijentica je, nakon što joj je priopćena dijagnoza, započela prvu kemoterapiju, na koju je razvila alergijsku reakciju što je značilo da je liječenje kemoterapijom završeno. Bila je u strahu. Nakon svega započela je s drugom terapijom i uspjelo je. Od toga je prošlo deset godina, a njezina kći ne samo da je završila srednju školu, nego i fakultet, udala se i rodila.
- To su trenuci koji ostave traga, osjećaj nemoći je najteži. Ostati pribran u svim situacijama, odgovoriti na bezbroj pitanja, biti podrška. No poruke te pacijentice: ‘Hvala na pažnji, profesionalnosti i iznad svega humanosti’ vrate vam energiju i snagu za dalje - kaže Sandra, koja u Klinici na Jordanovcu radi 20 godina i sve su ispunjene emotivnim nabojem.
Neki pacijenti, kaže, odbiju specifično onkološko liječenje jer ne vjeruju u ishod, a nisu se spremni nositi s popratnim pojavama.
- Takav pacijent mora dobiti više pozornosti i treba mu se pružiti što više informacija kako bi bio siguran da je donio pravu odluku - priča i dodaje:
- U mojoj praksi svega šest pacijenata je odbilo liječenje nakon otvorenog razgovora baziranog na argumentima. U sjećanju mi je ostala jedna draga pacijentica koja je bila liječena kemoterapijom i odlično je sve podnosila, no kad je došlo do ponovne aktivnosti bolesti imala je indikaciju za primjenu pametnih lijekova, no odustala je. Svi su bili iznenađeni i nisu mogli razumjeti njezinu odluku. Razgovarala sam s njom, o razlozima odustajanja. Pametni lijekovi kao popratnu pojavu mogu imati osip po licu sličan pubertetskim aknama, a na to nije bila spremna. Žena je bila lijepa, njegovana, uvijek dotjerana i razumjela sam je. Rekla je: ‘Spremna sam prihvatiti činjenicu da već imam dovoljno godina, da ovo znači da mi se bliži kraj i spremna sam, ali nisam spremna na promjene na licu’.
Molila je da dolazi na kontrole što smo joj i osigurali - prisjeća se Sandra, koja svoj posao onkološke medicinske sestre smatra kompleksnim i zahtjevnim.
Potrebno je, kaže, puno specifičnog znanja, manualnih vještina, sposobnosti brze reakcije u kriznim situacijama, empatije i, ono što je kruna svega, imati komunikacijske vještine. Medicinske sestre su 24 sata uz pacijenta, i prve su s kojima će pacijenti podjeliti svoje strahove, tražiti odgovore na bezbroj pitanja. Na neke nema odgovora, ali nekad samo prisutnost i šutnja mogu biti odgovor, smatra Sandra.
- Prilagoditi treba veliku količinu informacija pacijentu kako bi bile razumljive poštujući njegove želje, intelektualne sposobnosti i znanje. S druge strane, i obitelj i prijatelji koji žele biti dio tog procesa zahtijevaju veliki angažman. Svaki pacijent ima život prije bolesti i svoju životnu priču te nam je u fokusu naučiti njega i njegovu obitelj kako da nastavi aktivno živjeti - kaže Sandra.
Da bi pacijent lakše prihvatio svoju bolest nemjerljiva je podrška obitelji i prijatelja.
- Jednako je stresna situacija za pacijenta i za članove njegove obitelji, stoga ukoliko se sami ne mogu nositi s novonastalom situacijom svakako se preporuča posjet psihologu. Rak pluća je kompleksna bolest, danas s novim metodama liječenja možemo govoriti o kroničnoj bolesti koja podrazumjeva redovite kontrole i terapiju. To zna biti iscrpljujuće, organizacijski zahtjevno. Stoga na početku liječenja pacijente savjetujemo da uključe svoje prijatelje, obitelj, svakom da određenu ulogu, a tako će se i oni osjećati bolje kad znaju kako mogu pomoći, dok će sam pacijent lakše podnjeti svoje liječenje. Jedni su zaduženi za vožnju na kontrolu i terapiju, s drugim svakodnevno odlazi u šetnju jer je to neizmjerno važno, treći odrađuju nabavku namirnica kada sam to nije u stanju - savjetuje Karabatić.
Trenutak istine: Važno je odmah započeti s liječenjem karcinoma
Trenutak saznavanja dijagnoze kod pacijenta izaziva cijelu paletu emocija, od ljutnje, odbijanja, tuge, straha, beznađa i povlačenja u sebe, a emocije su toliko snažne da mnoge informacije jednostavno ne čuju i ne zapamte. To je proces prihvaćanja i zato je neobično važno da odmah nakon priopćene dijagnoze pacijent započne s liječenjem, smatra Sandra.
- Najteže je kako se nose s iščekivanjem i odgodom. Tjedan dana gore dolje nema utjecaj na ishod liječenja, ali kroz rad s oboljelima od raka presudno je za što bolje prihvaćanje novonastale situacije započeti liječenje istovremeno s otkrivanjem dijagnoze. Nakon toga slijedi faza pretraživanja internetskih portala, velikih posjeta, svaki poznanik, prijatelj, članovi obitelji žele pomoći pa zovu, dolaze, dijele savjete, najčešće vrlo nespretno tješe, mole nas da ne otkrivamo dijagnozu. No kako vrijeme odmiče broj onih koji ostaju uz pacijenta je jako mali. Najčešće je razlog što ne znaju kako pomoći, strah. Medicinska sestra tada ima neprocjenjivu ulogu. Korak po korak s pacijentom i njegovom obitelji prođe sve situacije, popratne pojave koje se mogu pojaviti kao posljedica liječenja - objašnjava Sandra. Prihvatiti činjenicu da bolujete od raka pluća nije lako, a pogotovo ako izostane podrška okoline i obitelji.
Rehabilitacija je izrazito bitna: Disanje i vježba
Ono o čemu se malo govori je važnost rehabilitacije kod oboljelih od raka pluća. Brojne studije su pokazale koliki utjecaj na podnošenje liječenja i produljenje života ima rehabilitacija. Preporučuju se vježbe disanja, lagana tjelovježba, najbolje šetnja, te se ne preporučuju masaže, osobito donjih ekstremiteta, kaže.
Mijenjati navike je izrazito teško kod oboljelih
Iluzorno je očekivati da ćemo u potpunosti nekome promijeniti životne navike, ali je važno pokušati napraviti barem male pomake. Najteže je s pušenjem, s obzirom na to da se dio pacijenata, iako suočeni s dijagnozom, nije spreman odreći cigareta. Oko deset posto pacijenata, govori Sandra, spremno je i u potpunosti mijenja životne navike, 50 posto nastavlja sa svojim životom i ne smatra da bi trebali nešto mijenjati, dok 40 posto uvodi neke promjene, bilo da prestanu pušiti, mijenjaju prehranu, koriste preparate za podizanje imuniteta i slično.
- Činjenica je da oboljeli od malignih bolesti gube na tjelsnoj težini i zbog toga medicinska sestra svim pacijentima radi procjenu nutritivnog statusa, i daje savjete o prehrani. Oboljeli od raka pluća nemaju apsolutne zabrane u prehrani, ali je važno napomenuti da moraju imati redovite obroke, bogate proteinima, uzimati vitamine i minerale iz svježeg voća i povrća, orašaste plodove, bijelo meso, ribu. Piti treba puno tekućine minimalno 1500 ml, a tri dana poslije terapije 2000 ml, najbolje vodu.
- Koncetrirane šećere svakako treba izbjegavati, jer nutritivno su bezvrjedni, a troše veliku količinu energije za probavu što dodatno iscrpljuje pacijenta.
Prije odlaska na masažu trebalo bi potražiti savjet nadležnog liječnika
Ljudi s tumorom skloniji su razvoju dubokih venskih tromboza koja uzrokuje plućnu emboliju. Ti ljudi obično osjećaju trnce u rukama i nogama pa se ne preporučuje masaža ruku i nogu, čak i leđa, ali ni masaža aparatima koji vibriraju odnosno masiraju. Dakle, lagana limfna drenaža je prihvatljiva, ali ne i ona prava, kaže Sandra.
Muškarci, žene, majke, supruge...
Osim što joj je bilo kao mladoj teško nositi se s teškim dijagnozama, još je bilo teže nositi se sa skromnim rezultatima liječenja.
- Prema statistici od raka pluća najčešće oboljevaju stariji muškarci, ali u svakodnevnom radu vidim i mlađe ljude, žene, majke, supruge kojima je dijagnosticirana ta zloćudna bolest. S druge strane bila je i percepcija javnosti, nekih zdravstvenih profesionalaca i kreatora zdravstvne politike koji su vjerovali da rak pluća nije ekonomski isplativ te da zbog skromnih rezultata liječenje nije isplativo. Iako je to možda imalo smisla, kada ispred vas stoji čovjek sa svojim životom, nadanjima, obitelji iza sebe, kako mu reći "Vi statistički niste isplativi?". Kad se suočiš s bolešću, cijelo vaše biće ima samo jedan cilj - ozdraviti ili živjeti što duže. Svaki dan je važan - govori Sandra.
Znala je da nešto treba mijenjati, ne i kako, ali se odlučila zajedno s kolegicama i nekolicinom liječnika, na zamolbu jednog mladog pacijenta, osnovati udrugu - udrugu za pomoć oboljelima od raka pluća i drugih bolesti pluća.
- Bilo je to prije točno deset godina kada su svi bili skeptični i nisu vjerovali da možemo išta napravit po tom pitanju. No danas ponosno mogu reći da nisu bili u pravu i da smo napravili značajne iskorake.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
