Do sada je u medicini zabilježeno 500 ljudi koji iznenada mogu utonuti u san i spavatima danima, pa i mjesecima, uz povremena buđenja radi odlaska na toalet i konzumiranja hrane
KLEINE-LEVINOV SINDROM
Sindrom Snjeguljice: Nitko ne zna koliko će spavati kad usne
Sedamnaestogodišnja Sharik Tovar iz Kolumbije pati od rijetkog sindroma 'uspavane ljepotice' zbog kojeg u bilo koje doba dana ili noći može upasti u san. Te epizode mogu trajati danima, tjednima, pa i mjesecima, a često kad se probudi pati od privremenog gubitka memorije, pa se, tako, na primjer, ne može sjetiti majčinog lica.
Prema američkom Nacionalnom udruženju za rijetke bolesti, riječ je o rijetkom Kleine-Levinovom sindromu, kod kojega se čovjek povremeno može probuditi, da bi nešto pojeo i obavio nuždu. Znanstvenici procjenjuju da pogađa jednoga do pet ljudi na milijun. Do sada je u medicinskoj literaturi zabilježeno oko 500 slučajeva, no smatra se da ima i ljudi koji prođu bez odgovarajuće dijagnoze.
POGLEDAJTE VIDEO:
Prema podacima Nacionalnog instituta za rijetke neurološke poremećaje, oko 70 posto ljudi s ovim sindromom su muškarci, no često se javlja i kod adolescentica i može se pojaviti u bilo kojoj dobi. Kod Sharik Tovar prve epizode pojavile su se kad je imala 2 godine, a najdulja epizoda koju je imala trajala je 2 mjeseca. Kad je u krevetu, majka joj miksa hranu i hrani je tekućinom svakih nekoliko sati, kako bi bila sigurna da je dobila sve potrebne sastojke.
Osoba pogođena ovim sindromom dok je budna može se osjećati zbunjeno i dezorijentirano, a mnogi ljudi pokazuju i nedostatak emocija. Roditelji govore kako im ništa ne ulazi u fokus i svako svjetlo i buka im smetaju. Uz taj sindrom mogu se javiti pojačan apetit, halucinacije te razviti i neobično jaka seksualna želja, kažu u Fondaciji za istraživanje Kleine-Levinovog sindroma. No, između tih epizoda, ljudi često ne pokazuju niti jedan od tih simptoma i savršeno su dobrog zdravlja.
Uzroci ovog sindroma nisu poznati, iako znanstvenici sumnjaju da mogu biti povezani s poremećajem u hipotalamusu, koji je zadužen za kontrolu tjelesnih funkcija među kojima su spavanje i apetit. Kad je čovjek zdrav, stanice u hipotalamusu drže nas budnima šaljući kemijske signale u koru mozga. Druge stanice u istom području mozga zadužene su za uspavljivanje. Na taj način hipotalamus djeluje kao 'prekidač' koji 'pali' i 'gasi' našu aktivnost. Kod Kleine-Levinovog sindroma taj se prekidač nekako 'pokvario'.
Studija iz 2005. godine pokazala je da se oko 72 posto slučajeva tog sindroma pojavilo nakon što je čovjek imao simptome zaraze, pa postoje pretpostavke da patogeni organizmi mogu narušiti funkciju hipotalamusa kod zaraženih. Druga je mogućnost da obrambeni mehanizam u tijelu poremeti tkivo u hipotalamusu i izazove napadaj. U rijetkim slučajevima, bolest se može pojaviti kod više osoba u obitelji, što ukazuje na mogućnost da i genetika može igrati ulogu.
Jednom kad se simptomi pojave, oni mogu trajati 8 do 12 godina. U međuvremenu, pacijentima se prepisuju stimulansi, poput amfetamina, koji bi ih trebali držati budnima i spriječiti epizode pospanosti. U terapiju mogu biti uključeni i antidepresivi, te antiepileptici, koji u nekim slučajevima smanjuju učestalost epizoda, piše portal LiveSciennce.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:
Pokretanje videa...
12:01
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
