Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Svaka generacija odrasla je u različitim ekonomskim, kulturnim i društvenim uvjetima, pa se značenje sreće razvija zajedno s njima. Ono što je idealno jednoj generaciji, vjerojatno je sasvim nebitno drugoj
Generacija Z, milenijalci, generacija X i boomeri imaju potpuno različite ideje o tome što znači biti sretan, piše Your Tango. Sreća se često smatra univerzalnim ciljem. To je nešto što svi žele, čak i ako imaju različite načine definiranja i postizanja sreće. A definicija sreće se itekako mijenjala s godinama, razičitim iskustvima odrastanja i društvenoj konotaciji.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:52
Svaka generacija ima jedinstvena očekivanja koja oblikuju ono što se nadaju dobiti od svijeta i od vlastitih života. Za generaciju boomera, rođenu otprilike između 1946. i 1964. godine, sreća je povezana s uvjerenjem da naporan rad vodi do sigurnosti. Odgajani su u razdoblju ekonomskog rasta i prilika, pa su se predanost i upornost smatrali ključevima sjajnog života. Zadovoljstvo dolazi od postizanja karijernih ciljeva i gledanja kako se desetljeća truda isplate.
Obitelj također igra središnju ulogu u definiciji sreće generacije boomera. Vjenčanje, rađanje više djece i gledanje kako odrastaju i osnivaju vlastite obitelji smatraju se najvećim životnim nagradama. Sreća se može pronaći u tradicijama i nasljeđu koje prenose.
Usred ekonomske nesigurnosti i rastuće stope razvoda, generacija X (1965. do 1980.) naučila se oslanjati na sebe od malih nogu. Odrasli su cijeniti autonomiju u svom osobnom i profesionalnom životu, pa je sreća značila slobodu odlučivanja bez vanjskog uplitanja. Potvrda i pažnja ne nose veliku težinu za generaciju X. Osjećaju se najispunjenije gradeći stabilne, uspješne živote pod vlastitim uvjetima.
Poput generacije baby boomera koja im je prethodila, generacija X također smatra financijsku sigurnost i uspjeh u karijeri važnim komponentama sreće, ali na praktičniji način. Nije im stalo do statusa. Najvažnije je održavanje ugodnog načina života, otplata dugova i štednja za mirovinu. Ono što najviše žele je mogućnost uzdržavanja uz održavanje osjećaja slobode.
Iako profesionalna postignuća ostaju važna milenijalcima (1981. do 1996.), veliki dio njihove sreće leži u obavljanju smislenog i ispunjavajućeg posla. Kako su se tehnologija i društvene norme mijenjale, ova generacija počela je preispitivati tradicionalne definicije uspjeha. Radije su tražili poslove koji su se bolje podudarali s njihovim vrijednostima i interesima.
Financijska stabilnost se kod njih promatra iz drugačije perspektive. Izazovi poput rastućih troškova stanovanja i sve konkurentnijeg tržišta rada pomaknuli su njihove prioritete s akumuliranja što većeg bogatstva na jednostavnu fleksibilnost u financijama i život bez stresa. Svoju sreću pronalaze u mogućnosti da si priušte iskustva i pronalaženju zdrave ravnoteže između poslovnog i privatnog života.
Osim toga, dobri odnosi i osobni rast značajno doprinose sreći milenijalaca. Mnogi odlučuju ne posvetiti se odmah braku i napredovanju u karijeri, ostavljajući vrijeme za putovanja, hobije, brigu o sebi i druge stvari u kojima uživaju. Žele da im život bude ispunjen, a ne da love prekretnice.
Ova generacija (1997. do 2012.) odrasla je u potpunosti u digitalnom dobu i stalno je izložena beskrajnom toku informacija, mišljenja i usporedbi. Mladi ljudi su vrlo svjesni važnosti mentalnog zdravlja i umjesto da teže verziji sreće koju definiraju drugi, žive na način koji se čini vjernim onome što jesu.
Poput milenijalaca, generacija Z preferira pronaći svrhu u svojim životnim aktivnostima. Žele da im karijera pruži financijsku sigurnost, ali i da im ostavi vremena za strasti i interese. Jednostavni užici i stil života bez drame su im najprivlačniji.
Istovremeno, ova generacija se suočava s jedinstvenim izazovima koji uvelike mijenjaju njihov pogled na život. Sreću ne vide kao odredište do kojeg treba doći. To je nešto što treba njegovati i štititi tijekom cijelog svog postojanja.
24sata © 2026
