Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Voda je toplija no ikad, a s temperaturom dolaze i stotine novih, invazivnih vrsta koje prijete uništenjem autohtonih populacija i načina života koji o njima ovisi
More naših predaka nepovratno se mijenja. Klimatske promjene, uzrokovane izgaranjem fosilnih goriva, pretvaraju Sredozemno more u "žarišnu točku" globalnog zatopljenja.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
VIDEO
Kao poluzatvoreni bazen, Sredozemlje se zagrijava znatno brže od globalnog oceana, djelujući kao sustav ranog upozorenja. Podaci su alarmantni: između 1982. i 2019. temperatura površine mora porasla je za 1,3 °C, u usporedbi s globalnim prosjekom od 0,6 °C. Srpanj 2025. zabilježen je kao najtopliji mjesec otkad postoje mjerenja, s prosječnom temperaturom od 26,9 °C, dok je u nekim regijama prelazila i 28 °C. Znanstvenici ovaj proces nazivaju "tropikalizacijom" Mediterana, a njegovi učinci nisu više daleke projekcije, već šteta koja se događa sada.
Otvaranje Sueskog kanala 1869. stvorilo je koridor za morske vrste iz toplih krajeva, a klimatske promjene pretvorile su ga u autocestu. One stižu plivajući, prikačene za trupove brodova ili u njihovim balastnim vodama. Prije su ugibale tijekom zime, no danas, kad temperatura vode od Libanona do Sicilije rijetko pada ispod 15 °C, mnoge ostaju. Prema UN-u, u Sredozemlju je zabilježeno više od tisuću stranih vrsta, od kojih je pola uspostavilo stalne populacije koje se brzo šire. To je porast od 40 posto u samo jednom desetljeću, što pokazuje da postojeće mjere nisu uspjele.
Najopasniji novi stanovnici
Iako neke pridošlice izgledaju atraktivno, njihov utjecaj je razoran. Riba lav (Pterois miles), grabežljivac bez prirodnih neprijatelja, desetkuje domaće ribe i rakove. Srebrnopruga napuhača (Lagocephalus sceleratus), poznata kao "najgori osvajač", iznimno je otrovna i uništava ribarske mreže. Posebno su štetne dvije vrste ribe zeca (Siganus luridus i S. rivulatus). Ti nezasitni biljojedi pretvaraju bogate podvodne šume algi, ključne za opstanak drugih vrsta, u gole kamene pustinje. U nekim dijelovima Turske, invazivne vrste danas čine i do 80 posto ulova.
A što je s našim Jadranom?
Jadransko more, kao poluzatvoreni i relativno plitki dio Sredozemlja, nije imuno na ove promjene. Naprotiv, proces "tropikalizacije" i ovdje uzima maha. Znanstvenici upozoravaju da rastuća temperatura mora otvara vrata invazivnim vrstama koje se šire sa juga. Neke od najopasnijih vrsta spomenutih u članku već su uspostavile stabilne populacije i u Jadranu. Otrovna riba lava (vatrenjača) sve se češće viđa duž obale i na otocima, gdje kao grabežljivac bez prirodnog neprijatelja predstavlja izravnu prijetnju domaćim ribljim fondovima. Uz nju, širi se i invazivni plavi rak koji uništava mreže i narušava prirodnu ravnotežu. Predviđanja za budućnost su zabrinjavajuća: nastavak zagrijavanja Jadrana vjerojatno će ubrzati dolazak novih tropskih vrsta, što će dodatno ugroziti autohtone vrste i trajno izmijeniti ekosustav kakav poznajemo.
Invazija nije kaotična, već slijedi predvidljiv obrazac. Detaljna znanstvena analiza širenja 130 indo-pacifičkih ribljih vrsta otkrila je jasnu putanju. Golema većina, 94 posto, prvi je put zabilježena u istočnom Mediteranu, uz obale Izraela, Libanona i Turske. Od te ulazne točke, širenje se ubrzava. Novoj vrsti u prosjeku trebaju četiri godine za prvi "skok" u susjednu regiju. Nakon toga, brzina se udvostručuje – svaki sljedeći korak traje tek nešto više od dvije godine. Procjenjuje se da je invazivnoj vrsti potrebno oko 22 godine da stigne od Sueskog kanala do središnjeg Mediterana. Putanja je gotovo uvijek ista: prvo prema sjeveru uz obalu Levanta, a zatim oštro skretanje na zapad, prema Grčkoj, Italiji i sjevernoj Africi.
Dr. Abed El Rahman Hassoun, jedan od voditelja studije, naglašava hitnost situacije.
- Ovi scenariji pokazuju da još možemo nešto promijeniti. Svaka desetina stupnja se računa. Političke odluke koje se sada donose odredit će hoće li ekosustavi u Sredozemnom moru propasti, djelomično ili potpuno, ili će ostati funkcionalni.
Dok je iskorjenjivanje nemoguće, pogođene zajednice pronalaze načine za suživot. Ribari, uz potporu Opće komisije za ribarstvo za Sredozemlje, pretvaraju prijetnju u priliku. U Turskoj i Libanonu stvaraju se nova tržišta za ribu lava i druge jestive pridošlice. U Tunisu je invazivni plavi rak, koji je prijetio tradicionalnom ribolovu, pretvoren u unosan posao nakon što su FAO i tuniska vlada pomogli u povezivanju ribara s novim tržištima. Na Cipru, gdje je riba zec odavno prisutna, danas se smatra delikatesom po cijeni od 25 eura za kilogram. No, prilagodba je samo ublažavanje posljedica. Mediteran se nepovratno mijenja, a znanstvenici upozoravaju da lokalne mjere neće preokrenuti trend bez odlučne globalne akcije protiv uzroka klimatskih promjena.
24sata © 2026
