Sezonske prognoze su najnesigurniji segment meteorološkog prognostičkog sustava, dok globalno zagrijavanje stabilno i ubrzano raste što za posljedicu, uz ostalo, ima veći rizik od požara i manju dostupnost vode, upozorava glavni ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler
Unatoč razvoju modela, sezonske prognoze još su nepouzdane kada je riječ o oborinama.
- Temperature možemo solidno predvidjeti, ali hoće li ljeto ili zima biti kišni ili sušni i dalje je puno teži zadatak - rekao je Güttler u razgovoru za Hinu.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:02
Ipak, sezonske prognoze bolje predviđaju srednje sezonske temperature. Modeli pokazuju da će i nadolazeća zima biti toplija od prosjeka, premda su mogući kratkotrajni prodori hladnog zraka.
Meteorologija se danas, kaže Güttler, fokusira na tri vremenska horizonta: kratkoročni, srednjoročni i dugoročni.
- Kratkoročne i srednjoročne prognoze unutar dva dana i do otprilike dva tjedna iznimno su točne. Točnost se stalno povećava jer modeli napreduju, a umjetna inteligencija nam pomaže analizirati ogromne količine podataka - objasnio je.
Na suprotnom kraju nalaze se klimatske projekcije, koje prognoziraju gdje će se klima nalaziti kroz deset ili sto godina.
- Klimatski modeli danas su nevjerojatno detaljni i zato su klimatske projekcije postale ključne za urbanizam, poljoprivredu, energetiku i upravljanje rizicima - istaknuo je.
Sezonske prognoze ostaju između dviju disciplina "u praznom prostoru", kaže Güttler. Radi se o predugom periodu da bi se tretirale kao klasična meteorološka prognoza, a prekratke da bi ih u potpunosti vodili stabilni klimatski obrasci.
Prošla godina bila je povijesna jer je prva koja je prešla prag od 1,5 °C iznad predindustrijskog razdoblja. Güttler naglašava da to "još uvijek nije kršenje Pariškog sporazuma, jer se ciljevi odnose na višegodišnji prosjek, a ne pojedinačnu godinu, ali pokazuje koliko smo blizu trenutku kada će i to postati nova normalnost".
Globalno zagrijavanje ne teče glatko, nego kroz prirodne oscilacije, no trend od oko 0,3 °C po desetljeću je, kako kaže, neumoljiv. To je promjena većeg razmjera nego bilo što s čime se civilizacija susrela u zadnjih nekoliko tisuća godina.
Regionalni trendovi su još izraženiji.
- Sredozemlje je žarišna točka klimatskih promjena. Hrvatska to osjeća na vlastitoj koži: ljetne temperature rastu i do pola stupnja po desetljeću, a dijelovi Dalmacije gube 10 do 15 posto ljetnih oborina po desetljeću - rekao je.
Posljedice su sve očitije: veći rizik od požara, manja dostupnost vode, pritisak na poljoprivredu i veći troškovi za turizam i komunalne službe.
Zime postaju toplije, ali pritom bilježe blagi porast oborina jer toplija atmosfera može zadržati više vodene pare, što pojačava hidrološku cirkulaciju i dovodi do učestalijih zimskih oborina.
Güttler podsjeća na zanimljiv podatak.
- Klimatski scenariji su 2009. govorili o 5°C zagrijavanja do kraja stoljeća. Danas smo, zahvaljujući obnovljivim izvorima i boljoj energetici, bliže 3 °C - objašnjava i dodaje da je to znatan pomak u odnosu na ono što se očekivalo prije petnaest godina.
Prema aktualnim projekcijama, prag od 1,5 °C bit će vrlo vjerojatno trajno pređen u sljedećih pet godina.
- To neće izazvati nagli katastrofični skok, ali će označiti ulazak u topliji klimatski režim iz kojeg nema povratka bez dubokog smanjenja emisija - kaže.
Tehnološki je, dodaje, moguće ostati ispod 2 °C, ali samo ako se postigne globalna neto-nula do sredine stoljeća.
U Hrvatskoj razina mora godišnje raste 3 do 5 milimetara pa se do kraja stoljeća može očekivati pola metra viša razina mora.
- Niske obale i dolina rijeke Neretve su točke koje moraju očekivati porast vodostaja - rekao je ravnatelj.
Iako se često čuje prigovor da pojedinačni napori građana malo znače, Güttler tvrdi suprotno.
- Val malih kućnih solarnih elektrana ogroman je pomak. U Hrvatskoj ih je sve više i to znači otpornije zajednice i manje račune za struju - objašnjava.
Takvi lokalni napori čine svaki krov, kako kaže, malom elektranom i daju značajan doprinos ukupnoj energetskoj otpornosti zemlje.
Hrvatska je, dodaje, u posljednjem desetljeću napravila impresivan tehnološki skok.
- Imamo instalirani kapacitet oko 1,3 GW vjetroelektrana i približno isto toliko solarnih elektrana. To je nekoliko desetaka puta više nego prije petnaest godina - istaknuo je.
Povećanje kapaciteta obnovljivih izvora pokazuje da je, unatoč ograničenjima, zemlja u stanju brzo reagirati na klimatske izazove.
No najveći zaostatak ostaje sektor prometa.
- Ako bismo brže elektrificirali vozila i sustave grijanja, istovremeno bismo smanjili emisije i poboljšali kvalitetu zraka u gradovima - napominje Güttler.
Güttler upozorava da klimatske promjene i kvaliteta zraka nisu odvojene teme, nego dva usko povezana procesa.
- Zagađenje zraka i klimatske promjene dijele isti izvor – izgaranje fosilnih goriva - ističe. Čestice PM2.5 i PM10 pogoršavaju respiratorne i kardiovaskularne bolesti, a staklenički izvori utječu na klimu.
- Kada smanjujemo emisije, smanjujemo i zdravstveni rizik i klimatski pritisak - naglašava. U Hrvatskoj su koncentracije čestica u urbanim sredinama i dalje povišene, osobito zimi, što dodatno ističe važnost elektrifikacije grijanja i prometa.
- To je mjera koja istodobno čisti zrak i smanjuje emisije CO₂, - rekao je.
DHMZ ne samo da prati i modelira vrijeme i klimu, nego razvija sustave ranog upozoravanja za ekstremne događaje.
- Sustav ranog upozoravanja ključan je jer nam omogućava da opasne situacije ne dođu kao iznenađenje - kaže Güttler.
Sustavi su osobito važni jer klimatske promjene povećavaju učestalost i intenzitet ekstremnih pojava.
- Naša je zadaća ne samo predviđati, nego i pravovremeno obavještavati javnost i institucije, kako bi se smanjile štete i rizici - zaključio je.
Razgovarala: Vera Kadijević
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:23
24sata © 2025
