Depresija nije ništa više nego crna rupa, no dobra je stvar što je genijalni fizičar dokazao kako se upravo u tome može pronaći nada za ono bolje što slijedi
PAMETAN ČOVJEK
Stephen Hawking imao najbolji savjet za ljude sklone depresiji
Dan prije nego je proslavio svoj 76. rođendan, pokojni Stephan Hawking držao je predavanje o depresiji na Kraljevskom institutu u Londonu. Taj je veliki um i genijalni znanstvenik povukao paralelu između crnih rupa i depresija, dajući nadu onima koji pate zbog osjećaja tuge i beznađa, piše Independent.
Pokretanje videa...
01:57
- Poanta ovog predavanja je da crne rupe u svemiru nisu zapravo toliko crne koliko ih mi prikazujemo. One nisu vječni zatvori kako smo ih prije doživljavali. Stvari mogu ući u crnu rupu, ali i izaći iz nje, a nakon toga mogu završiti i u drugom svemiru. Ako smatrate da ste u crnoj rupi, ne odustajte. Uvijek postoji izlaz - istaknuo je slavni fizičar.
Nešto slično je nagovještavao kao moguće i puno ranije, još u svojoj "Kratkoj povijesti vremena". No, u to vrijeme još uvijek je vrijedilo da ono što pada u crnu rupu, zauvijek nestaje iz "našeg" postojanja. Hawking se stoga za života ozbiljno bavio istraživanjima da li možda sva ta materija i energija završava u nekom drugom svemiru.
Suštinski sve čime se Hawking bavio desetljećima poslije, imalo je nekakve veze s crnim rupama, a njegov posljednji znanstveni rad, objavljen posthumno na stranicama Sveučilišta Cornell, pokazao je da sva ta masa iz zvijezda, prašine, svemirskih plinova, sva energija, čak i svjetlost što je crne rupe privlače gravitacijskom silom milijardama puta snažnijom od ove na površini Zemlje, na kraju ipak biva oslobođena.
Odjednom, crna rupa više nije beskonačni kraj, zamka, nešto zlokobno, odjednom se ispostavlja da crne rupe ne uništavaju informacije o svemu što se ikada dogodilo u svemiru, kao što je ispadalo dok se materija tumačila kao sasvim određena svojom masom, električnim nabojem i kutnim momentom.
Rekli su mu da neće dočekati 23. rođendan
Unatoč tome što su mu liječnici 1963., još kao 21-godišnjaku, dijagnosticirali amiotrofičnu lateralnu sklerozu (ALS), smrtonosnu bolest motoričkih živaca, i predvidjeli mu još samo dvije godine života, on je doživio 76.
Da je to doista čudo, svjedoči činjenica kako se od ALS-a umire kroz nekoliko godina. No, Hawking se pokazao kao medicinski fenomen, apsolutni svjetski rekorder u preživljavanju. I ne samo što je živio više od pola stoljeća duže nego što su mu prognozirali, nego je u međuvremenu postao i fenomen u svijetu fizike, briljantan znanstvenik, briljantan čovjek koji je potpuno nepokretan iz svojih kolica obilježio skoro pola jednog i tko zna koliki dio drugog stoljeća.
Rodio se usred Drugog svjetskog rata, netko bi rekao i prikladno, u Oxfordu, a simbolika ide i dalje od toga. Kao što je mali Einstein u školi muku mučio s brojevima, kao što su i jednom Tesli počeci u onom u čemu će se poslije pokazati kao genij bili prilično čupavi, tako i Hawking sebe kao osnovca opisuje kao "prosječnog". No, sve će se to brzo promijeniti. U srednjoj školi zvali su ga "Einsteinom", a da vjerojatno nisu imali pojma koliko su bili na pravom tragu. Pa je upisao fiziku i kemiju na Oxfordu, jer nije mogao matematiku. Pa je bio užasno frustriran "smiješno lakom matematikom", kao i time što je bio najmlađi od svih kolega, izdvojen od ostalih. Ubrzo se to ipak promijenilo.
Usput je shvatio da je to što mu je studij "frustrirajuće lagan", zapravo i prednost jer si može priuštiti rad uz studij. Jedan sat dnevno bilo je sasvim dovoljno za izdržavati se, naveo je poslije u "Mojoj kratkoj povijesti". A onda, sklon glazbi, SF-u, tako nekim stvarima, nakon godine i pol počeo mu se otvarati studentski raj. Bilo je tu i nekih djevojaka, među kojima i izvjesna Jane Wilde koja će od 1965. do 1995. biti Jane Hawking. I dok se pripremao diplomirati iz kozmologije na Cambridgeu, naglo je postao nespretan, počeo je imati problema s govorom, svi oko njega su primijetili da mu se nešto događa i... ubrzo mu je dijagnosticiran ALS.
Snaga volje i vječni humor
Je li zbog toga pao u depresiju? Naravno da jest! Nije vidio smisla u tome da preostalih 20-ak mjeseci života trati na diplomiranje i slično. No, ispostavilo se da mu bolest napreduje neobjašnjivo sporo, da će, ako bude ljenčario, morati ljenčariti, bogami, ponižavajuće dugo vremena. Pa mu je palo na pamet da bi se mogao vjenčati s Jane. A za to je trebalo i zarađivati. A za to, pak, doktorirati.
"Zbog toga sam po prvi put u svom životu počeo raditi pravi posao. Na moje iznenađenje, ispostavilo se da mi se to sviđa", pisao je poslije u autobiografiji. Na što je to samo nalikovalo...
Imao je samo 23 godine kad je s kolegom i mentorom Rogerom Penroseom matematički objasnio početak svemira Velikim praskom. Posljedično je spojio Einsteinovu Opću teoriju s kvantnom mehanikom. 1973. je s još dvoje kolega postavio teoriju o crnim rupama, točnije "Četiri zakona mehanike crnih rupa". 1974. je došao do toga da crne rupe isijavaju radijaciju, koju su potom nazvali "Hawkingovom radijacijom", zbog koje crne rupe nakon neopisivo puno milijardi godina nestanu, praktično "ispare".
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:
Pokretanje videa...
03:46
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
