Lifestyle

Komentari 2

Što je Badnjak i zašto se baš na ovaj dan kiti božićno drvce?

Što je Badnjak i zašto se baš na ovaj dan kiti božićno drvce?

Ime Badnjaka povezano je s glagolom 'bdjeti' jer se na taj dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje. Badnjak je također ime za drvo koje se pali na ognjištu za Badnjak

Katolici danas obilježavaju Badnjak. Badnji dan ili Badnja večer je naziv dana prije Božića u kršćanskom kalendaru. Tradicionalno se na Badnjak posti, iako Katolička Crkva post ne smatra obveznim.

POGLEDAJTE VIDEO:

Ime Badnjaka povezano je s glagolom 'bdjeti' jer se na taj dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje. Badnjak je također ime za drvo koje se pali na ognjištu za Badnjak. 

Po gregorijanskom kalendaru Badnjak pada 24. prosinca te ga toga dana slave u katoličanstvu i protestantizmu. Po julijanskom kalendaru Badnjak pada također 24. prosinca, međutim to je 6. siječnja po gregorijanskom kalendaru te ga toga dana slave u nekim pravoslavnim crkvama.

Na sam su se Badnjak ukućani rano ustajali, a žene su napravile božićni objed, pospremile dom i pripremale nemrsnu hranu za večeru, jer se na Badnjak ne jede meso. Uglavnom se jela riba, često bakalar, pekao kruh koji bi bio na stolu sve do blagdana Sveta tri kralja, a njegova je veličina simbolizirala obilje naredne godine.

Muškarci su pak hranili stoku koja je također trebala biti spokojna zbog božićnih svetkovina, a također su pripremali drva za ogrjev i nabavljali hranu koju bi domaćice potom pripravljale. Nakon večere odlazilo bi se na tradicionalnu misu, tzv. polnoćku, na kojoj bi se dočekao Božić.

I danas se na Badnjak tradicionalno posti odnosno priprema posna hrana, a najviše bakalar. Također,  obično se na Badnjak kiti jelka, a u krugu obitelji pjevaju i božićne pjesme. Ispod božićnog drvca se stavljaju darovi koji se otvaraju ujutro.

S vjerojatnim podrijetlom u europskim pretkršćanskim kulturama, božićno drvce ima dugu povijest te je u različitim kulturama postalo uobičajen zimski prizor. Božićno drvce jedna je od najpoznatijih i najpopularnijih tradicija koje se povezuju s proslavom Božića.

U Njemačkoj i sjevernoj Europi običaj ukrašavanja stabala potječe iz poganskih vremena kad su stabla smatrali simbolima koji predstavljaju plodnost bogova prirode. Običaj je bio povezan sa zimskim solsticijem (oko 21. prosinca) kojeg su smatrali danom ponovnog rođenja boga Sunca. 

Ukrašavanje stabala kasnije je postao jedan od kršćanskih običaja, i to nakon što je Crkva 25. prosinca odredila kao dan Kristova rođenja, time zamijenivši pogansku proslavu solsticija.

Ivica Galović/Pixsell

Radi se obično o zimzelenom stablu koje se unosi u dom ili se postavlja na otvorenom, a tijekom dana prije Božića ukrašava se kuglicama, slasticama te božićnim lampicama, malim raznobojnim svjetiljkama, dok su se prije češće ukrašavala svijećama. Na vrh drvca često se postavljaju anđeo ili zvijezda repatica koja predstavlja Betlehemsku zvijezdu iz priče o rođenju Isusa Krista.

U Hrvatskoj se tek 1850-ih godina počinje pojavljivati običaj ukrašavanja božićnog drvca na što su utjecali njemačka tradicija te tadašnji prostorno-politički odnosi. Ipak, čak i prije širenja tog običaja, domovi su na Badnjak bili ukrašavani cvijećem, plodovima i zelenilom, a za to su najčešće bila zadužena djeca.

Najčitaniji članci