Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Ako su probiotici radnici u našem crijevnom vrtu, prebiotici su njihovo gorivo. Riječ je o neprobavljivim vlaknima koja prolaze kroz gornji dio probavnog sustava netaknuta i stižu do debelog crijeva
U užurbanom svijetu zdravlja i nutricionizma, pojmovi poput probiotika, prebiotika i postbiotika postali su dio svakodnevnog rječnika. Iako zvuče slično, svaki od njih ima jedinstvenu i ključnu ulogu u održavanju ravnoteže crijevnog mikrobioma, složenog ekosustava od bilijuna mikroorganizama koji žive u našem probavnom sustavu. Zamislite svoja crijeva kao vrt: da bi bio bujan, potrebne su vam dobre sjemenke (probiotici), gnojivo za te sjemenke (prebiotici) i korisne tvari koje zdrave biljke proizvode (postbiotici). Razumijevanje njihovih uloga prvi je korak prema izgradnji zdravijih crijeva i, posljedično, cjelokupnog zdravlja.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:31
Probiotici su živi mikroorganizmi, takozvane "dobre" bakterije i kvasci, koji, kada se unesu u adekvatnim količinama, donose zdravstvenu korist domaćinu. Njihova je glavna uloga naseljavanje crijeva kako bi pomogli u održavanju ili ponovnom uspostavljanju prirodne ravnoteže mikroflore. Ovo je osobito važno kada je mikrobiom narušen zbog bolesti, loše prehrane ili upotrebe antibiotika. Najčešći i najpoznatiji sojevi probiotika pripadaju rodovima Lactobacillus i Bifidobacterium, no koriste se i kvasci poput Saccharomyces boulardii, koji se pokazao učinkovitim u smanjenju dijareje povezane s antibioticima.
Iako mnogi posežu za dodacima prehrani, stručnjaci sa Sveučilišta Stanford naglašavaju da su prirodni izvori često bolji izbor. Fermentirana hrana poput jogurta s aktivnim kulturama, kefira, kiselog kupusa, kimchija i kombuche ne samo da sadrži žive mikroorganizme, već i metaboličke nusprodukte koji mogu pružiti dodatne zdravstvene koristi. Jedna studija pokazala je da je prehrana bogata fermentiranom hranom tijekom deset tjedana dovela do povećanja raznolikosti mikrobiote i smanjenja upalnih markera u tijelu. Suprotno uvriježenom mišljenju, uzimanje probiotika nakon terapije antibioticima može čak i usporiti oporavak mikrobioma.
Ako su probiotici radnici u našem crijevnom vrtu, prebiotici su njihovo gorivo. Riječ je o neprobavljivim vlaknima koja prolaze kroz gornji dio probavnog sustava netaknuta i stižu do debelog crijeva, gdje služe kao hrana za korisne bakterije. Ovaj proces fermentacije selektivno potiče rast i aktivnost dobrih bakterija, pomažući im da napreduju i obavljaju svoje vitalne funkcije. Najčešći prebiotici su inulin, fruktooligosaharidi (FOS) i galaktooligosaharidi (GOS).
Konzumacijom hrane bogate prebioticima osiguravamo da naši probiotici imaju sve što im je potrebno za razmnožavanje. Znanstvenici preporučuju unos od oko pet grama prebiotika dnevno kako bi se adekvatno nahranili korisni mikrobi. Prirodni izvori prebiotika su brojni i lako dostupni. Nalaze se u češnjaku, luku, poriluku, šparogama, bananama (osobito zelenijim), zobi, ječmu i korijenu cikorije. Prehrana bogata vlaknima ključna je jer, u nedostatku prebiotika, mikrobiom može početi razgrađivati zaštitni sloj sluznice crijeva, što može dovesti do upala. Konzumacija prebiotika i probiotika zajedno ponekad se naziva sinbiotikom, jer se vjeruje da takva kombinacija pojačava pozitivne učinke.
Postbiotici su relativno nov pojam u raspravi o zdravlju crijeva, a predstavljaju korisne spojeve koje probiotici proizvode dok se hrane prebioticima. To su u suštini "otpadni" produkti fermentacije, ali iznimno blagotvorni za naše zdravlje. Za razliku od probiotika, postbiotici nisu živi organizmi. Uključuju tvari poput kratkolančanih masnih kiselina (SCFA) kao što je butirat, enzima, peptida, vitamina i dijelova staničnih stijenki mrtvih bakterija.
Prema definiciji Međunarodne znanstvene asocijacije za probiotike i prebiotike (ISAPP), postbiotik je "pripravak neživih mikroorganizama i/ili njihovih komponenti koji pruža zdravstvenu korist domaćinu".
Budući da nisu živi, postbiotici su stabilniji i otporniji na toplinu i želučanu kiselinu, što ih čini sigurnijom opcijom za osobe s oslabljenim imunitetom. Istraživanja pokazuju da mogu pomoći u jačanju crijevne barijere, smanjenju upala te podržavanju imunološkog sustava. Butirat, jedan od ključnih postbiotika, glavni je izvor energije za stanice koje oblažu debelo crijevo. Budući da nastaju fermentacijom, postbiotici se prirodno nalaze u namirnicama poput kefira, jogurta, kiselog kupusa, kimchija i kombuche. Stoga je najbolji način za unos ili poticanje proizvodnje postbiotika u tijelu uravnotežena prehrana bogata vlaknima (prebioticima) i fermentiranom hranom.
24sata © 2026
