Stres je kriv za pojavu alergija kao i za negativno razmišljanje

Jedna od najspominjanijih pojava suvremenog doba, stres, katkad se čini gotovo poput nekog nevidljivog neprijatelja koji nikad ne spava i napada iz zasjede čim se malo opustite. Ne, upravo suprotno, napada jer ste previše napeti, a ne opušteni.

- Stres je prirodna reakcija organizma na neku, na primjer, opasnu ili životno ugrožavajuću situaciju. Tada se u tijelu počnu događati fiziološke promjene koje organizam potiču da se bori ili da bježi. U tijelu se luče hormoni kortizol i adrenalin, ubrzava se disanje i rad srca, stežu se mišići, povećava se krvni tlak i izoštravaju se osjetila. Sve ove reakcije potiču organizam na akciju kako bi preživio - opisuje nam stres psihologinja Anita Čavrag, mlađa konzultantica u timu Ramiro. 

Danas su životno ugrožavajuće situacije, nastavlja psihologinja, više iznimka nego pravilo, no unatoč tome, stres je i dalje sveprisutan, posebice u visokorazvijenim društvima. Naime, naše tijelo ne razlučuje u kojoj su mjeri različiti uzročnici stresa stvarno opasni za nas, pa radilo se o opasnoj situaciji u vožnji ili samo o svađi s bliskom osobom, naš će živčani sustav reagirati jednako kao i u pradavna vremena. 

- Organizmu je jako naporno stalno biti u takvom stanju pripravnosti pa svakodnevna izloženost stresu uzrokuje niz zdravstvenih tegoba, poput povišenog krvnog tlaka, oslabljenog imuniteta, većeg rizika od kardiovaskularnih bolesti, ubrzanog starenja i veće podložnosti mentalnim oboljenjima - kaže Čavrag. 

Jedna od tegoba koje ne povežemo odmah sa stresom, a jako je povezana s njim, različiti su osipi, često praćeni svrabom.
Stručnjaci opisuju da pri pojačanom stresu imunoški sustav oslabi i tijelo može početi izlučivati histamin kako bi se borio protiv bolesti. Ako stres ne prestane, može se razviti alergija na neko sredstvo iz okruženja, poput deterdženta, peludi ili prašine, primjerice. A isti taj pad imuniteta koji pokreće proizvodnju histamina krivac je i za česte prehlade.

Istraživanje provedeno na sveučilištu Carnegie Mellon u Pittsburghu pokazalo je da su ispitanici, namjerno zaraženi virusom prehlade, koji nisu bili izloženi stresu odoljeli bolesti, za razliku od skupine pod stresom u kojoj se većina razboljela. Jedan od razloga za razornost stresa je, pojašnjavaju liječnici, u hormonu kortizolu koji izlučuje nadbubrežna žlijezda i koji mijenja način na koji naš organizam metabolizira masnoće, proteine i ugljikohidrate, što izaziva ili naglo nakupljanje kilograma ili njihov nagli gubitak.

Isti je taj hormon odgovoran za pojavu akni i u doba kad ih ne biste očekivali. Važno je na vrijeme prepoznati simptome dulje izloženosti stresu kako bismo na vrijeme usporili tempo i uzeli si vremena za opuštanje, savjetuju psiholozi.