Mnogi su si opraštanjem od slavnog košarkaša na društvenim mrežama 'olakšali' vijest o tragediji, iako ga nisu poznavali. Prema istraživanjima, većina ljudi smatra da je takav način iritantan
ONLINE PORUKE
Sućut preko društvenih mreža: Nikako ne pomaže i iritantno je
Društvene mreže nam već dugo daju uvid u tuđe živote, od kojih su nam svakako najzanimljiviji oni slavnih i poznatih. Ako oni to objave, mi u svakom trenutku možemo znati jesu li na kavi, kako se provode, s kim su. Zbog uvida u njihove živote, mi imamo osjećaj da ih poznajemo. Kada netko slavan umre, čini nam se kao da nam je umro poznanik i osjećamo veću empatiju prema toj osobi te imamo potrebu oprostiti se s njom preko istih tih društvenih mreža, kazala nam je naša glavna stručnjakinja za analitiku i audience engagament Mia Toljan.
Dosta se ljudi u Hrvatskoj, a pogotovo košarkaških fanova u nedjelju navečer na društvenim mrežama opraštalo od najdražeg košarkaša Kobea Bryanta koji je tragično preminuo u padu helikoptera. Njegov broj pratitelja na Instagramu prije vijesti o smrti bio je 11 milijuna pratitelja, a sada ih je preko 16 milijuna.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:12
- Na primjer, kada je preminula princeza Diana, ljudi nisu imali društvene mreže, ali su u velikim skupinama dolazili u London zapaliti svijeću za nju i ostaviti cvijeće. Danas to ne moraju raditi već svoju sućut iskažu na društvenim mrežama - podsjeća Toljan.
Mnogi su si time 'olakšali' vijest o tragediji, iako čovjeka nisu poznavali. Prema istraživanju WebMD-a iz 2019. godine, većina ljudi smatra da je tugovanje zbog nečije smrti na društvenim mrežama - besmisleno i iritantno. Zapravo malo ljudi misli da je to dobra ideja.
I ranije su ljudi posthumno neke slavne osobe učinili još popularnijima nego što su bili za života, a neki zarađuju više otkad ih nema. Prema Forbesu, na primjer, Elvis Presley i dalje zarađuje 50 milijuna dolara svaku godinu.
Za većinu javnosti, kada umre netko slavan, to je 'nadnaravni događaj'. Kada netko od slavnih umre tako dramatično, često podsjeća obične smrtnike na tamnu stranu slave i da novac i uspjeh u karijeri ne garantiraju sreću. Internet također ima veliku ulogu u tome da od svakog događaja, uključujući i smrt, stvori društveni trend. Sadržaj postaje zanimljiviji ako se dijeli. Iako je i više nego suosjećajno što ljudi tuguju na društvenim mrežama za osobama koje osobno ne poznaju, fascinantno je kako ne tuguju toliko za onima koji nisu slavni, piše The Guardian.
Kako pomoći onom koji tuguje?
Dr. Seth J. Gillihan, profesor psihologije sa Sveučilišta u Pennsylvaniji kazao je kako svi koji smo okruženima onima koji tuguju radimo dvije stvari, piše Daily Mail.
Prvo, pokušavamo osobu oraspoložiti smanjujući vrijednost tužnom događaju ili napravimo usporedbu. 'Tako je mojoj teti bilo kada je izgubila muža', objašnjava profesor.
Iako su sve to dobre namjere, tvrdi on, nema smisla. Osobi treba pustiti da žaluje, nema tog savjeta koji joj možete ponuditi da se ona osjeća bolje.
Drugo, nestanemo. 'Kad netko umre, odmah se pojavimo pred vratima njihovih bližnjih da bi izrazili sućut, rekli 'sve se događa iz nekog razloga', 'možda bi ti pomogla ova knjiga'... Ali onda nestanemo kad ljudi najviše trebaju našu potporu, a ona bi trebala biti konstantna. A još manje kada sućut izrazimo na društvenim mrežama. Ne pomaže nikome, osim nama samima', kazao je Dr. Gillihan.
Žalovanje može proći tek kada se proživi svih pet faza tuge...
Način i duljina žalovanja su individualni, iako postoje neke općenite značajke. Kod nekih ljudi žalovanje počinje odmah nakon gubitka (postoji i preuranjeno žalovanje, primjerice kad obitelj zna da će vrlo bolesni član uskoro umrijeti), a kod nekih je odgođeno. Većina psihologa slaže se kako se žalovanje sastoji do pet faza: nevjerica, tuga, ljutnja, depresija i prihvaćanje.
I djecu treba naučiti da su smrt i gubici prirodni procesi koji se događaju, tužni su, ali s njima se treba nositi. Izbjegavanje prolaženja kroz faze tugovanja vodi u bolest, najčešće u depresiju i ovisnosti. Svaku fazu žalovanja važno je proći i prebroditi jer bez toga nije moguće nastaviti 'normalan' život.
Ako se žalovanje izostavi, ono može imati negativne posljedice i na buduće generacije, što je u knjizi 'Žalovanje' objasnio doc. dr. sc. Darko Marčinko, specijalist psihijatar i pročelnik Spec. zavoda za poremećaje hranjenja i personologiju Klinike za psihijatriju Medicinskog fakulteta KBC-a Zagreb.
POGLEDAJTE NAJNOVIJU EPIZODU VIDEO SERIJALA 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:
Pokretanje videa...
03:46
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
