Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
4 komentara

Trava se sije u rujnu: Jeste li već pripremili tlo kako treba?

Osnovni preduvjet za dobivanje gustog i čistog travnjaka sjetvom je da se sije na jesen ili početkom rujna, kažu nam stručnjaci za uzgoj travnatih površina

Foto: Dreamstime
4 komentara

Optimalno vrijeme za sjetvu travnjaka je kasno ljeto ili rana jesen, najbolje rujan, iako nije rijetko da se sije i u proljeće, objašnjavaju nam stručnjaci iz Hortikulture Ćustić s dugogodišnjom tradicijom uzgoja travnih busena.  

- Više je razloga za to. U ranu jesen prošle su velike ljetne vrućine, već se javlja poneka kiša, tlo je još uvijek zagrijano nakon ljeta, a dovoljno vlažno što stvara optimalne uvjete za klijanje i nicanje sjemena. U to vrijeme vegetacija većine korova je već pri kraju, pa oni neće biti dovoljno jaki niti konkurentni mladom travnjaku nakon nicanja, a ako je podloga kvalitetno pripremljena, najvjerojatnije se korovi uopće neće razviti - kaže nam Martina Ljubičić iz Hortikulture Ćustić.

Foto: Marin Tironi/PIXSELL

Novi travnjak stići će se formirati i dovoljno razviti da se nekoliko puta prije zime i pokosi. 

Zašto je ipak bolja jesen? 

- Nakon zime, po dolasku nove vegetacije u proljeće, travnjak je već formiran, u boljoj vegetacijskoj poziciji od korova koji tek niču.  Uz adekvatnu gnojidbu travnjak će vrlo brzo početi rasti, zgusnuti se i onemogućiti rast korova i drugih biljaka. 

Naravno, moguće je sjetvu obavljati i u proljeće, ali tada je put do lijepog travnjaka znatno teži. 
U proljeće se sije u hladno tlo, period nicanja je barem 15-20 dana, a u tom razdoblju već kliju i niču korovi koji su prirodno puno jači od mladih klica trave, rastu brže i najčešće prerastu novo iznikli travnjak. Površina je tada uglavnom mješavina trava i drugih korovnih vrsta koju nazivamo - livada - objašnjava Martina. 

Ako se baš mora sijati u proljeće, to treba obaviti do kraja travnja da trava nikne i travnjak se zgusne prije ljetnih vrućina. Ako se zakasni sa sjetvom u proljeće i sije se u periodu vrućine, sasvim je izvjesno da će jako sunce spaliti mlade klice trave, a korov tada jako intenzivno i agresivno raste i najčešće „proguta“  mladi travnjak.

Kako izabrati vrstu trave?

Foto: Marin Tironi/PIXSELL

U samoj smjesi treba biti više vrsta trava, jer takva smjesa bolje podnosi razne uvjete - vrućinu, vlagu i druge uvjete, napominje kaže Martina Ljubičić.  Izbor trava, nastavlja, ovisi o klimatskoj zoni u kojoj se travnjak nalazi, karakteristikama tla, položaju travnjaka (sunce ili sjena), namjeni (gaženje, sport ili okućnica) i uvjetima i mogućnostima budućeg uzdržavanja (pristupačnost vodi - sustav za zalijevanje, redovita ili neredovita košnja, prisustvo ili odsustvo vlasnika i sl...). Ipak, na kvalitetu travnjaka ne utječe toliko izbor travnog sjemena već pravilno uzdržavanje i njega.

Nema više domaćih vrsta 

- Travnjak je danas izuzetno zahtjevno održavati jer nema više naše domaće autohtone trave čiji je uzgoj bio mnogo jednostavniji. 
Prije devdesetih postojala je oranica za uzgoj sjemena trave blizu Osijeka, koja danas više ne postoji, a mi uvozimo sjeme proizvedeno u Nizozemskoj, Danskoj, Italiji, Americi - kaže Martina.

Koju travu odabrati u odnosu na podneblje (kontinent/primorje)?

Postoje dvije osnovne grupe trava: mikroterme i makroterme.

Za kontinent:

Mikroterme su kod nas najčešće korištene vrste trava kao što su ljulj (lolium), vlasulja (festuca) i vlasnjača (poa), a u makroterme zoysia, bermudagrass, paspallum i druge vrste koje nisu toliko uobičajene kod nas.  

Mikroterme dobro podnose niske temperature i do -20°C, zimi djelomično požute i ulaze u fazu mirovanja, ali u proljeće s kretanjem vegetacije i nakon prve košnje nastavljaju s rastom i vrlo brzo se pretvaraju u lijep i zelen travnjak. Najintenzivnije rastu u periodu umjerenih temperatura (proljeće, jesen).

- Takve trave nešto teže podnose ljetnu vrućinu (preko 30°C), ljeti im se usporava rast, sklone su ljetnim paležima (bolestima) i potrebno ih je redovito ljeti zalijevati i korigirati košnju. U kontinentalnim krajevima uspješno prežive zimu, a ljeti uz odgovarajuću njegu uglavnom nema većih posljedica osim usporenog rasta i najčešće su vrste za ukrasne i sportske travnjake. U našem podneblju ove trave podjednako dobro uspjevaju i na obali i na kontinentu - kaže Martina.  

 

Za primorje:

Makroterme su trave koje uspijevaju u mediteranskim toplim i vrućim područjima. Uspješno podnose visoke ljetne temperature i nedostatak vode, i najjače rastu baš u periodu vrućina, ali već na temperaturama oko 0°C potpuno prestaju s rastom, a na negativnim temperaturama tijekom zime potpuno ugibaju. Zato takve trave nije moguće uzgajati u kontinentalnim krajevima i preporučaju se isključivo za područja s visokim ljetnim temperaturama i blagim zimama, preporučuju iz Hortikulture Ćustić. 

 

Drenaža/priprema tla

Bilo da se travnjak formira sjetvom ili da se postavlja travni busen potrebno je adekvatno pripremiti podlogu. Ako je površina jako zakorovljena može se primijeniti totalni herbicid uz poštivanje karence, ali najčešće je dovoljno mehanički odstraniti postojeću vegetaciju i krupne komade zemlje, kamenja i slično, te usitniti površinski sloj tla.   

Foto: Marin Tironi/PIXSELL

- Ne postoji univerzalni recept za pripremu terena, jer to ovisi o karakteristikama tla. Kod nas još uvijek nije uobičajena praksa da se za privatne okućnice radi kemijska i fizikalna analiza tla i na osnovu rezultata radi gnojidba mineralnim i organskim gnojivima i dodavanje potrebnih materijala (negdje se dodaje pijesak, negdje treset, a negdje organski materijali), nego se preporuke uglavnom daju paušalno i "na pamet". Tlo može biti kiselo ili alkalno, glinasto, praškasto i nepropusno ili jako pjeskovito i propusno,  bogato ili siromašno organskom tvari, plodno ili neplodno. Na glinastoj ili praškastoj zemlji travnjak jako teško raste - objašnjava Srećko Ćustić, vlasnik tvrtke Hortikultura Ćustić. 

Naravno, dodaje, tlo se prije mora pofrezati ili preštihati do dubine od 30 centimetara. Bitno je i da se za travnjak osigura neutralno do slabo kiselo tlo, pH 6,5 -7,0 pjeskovito i propusno s dovoljnom količinom hraniva. - Organska tvar (humus) popravlja strukturu tla, stvara bolje vodozračne odnose u tlu i poboljšava mikrobiološku aktivnost, pa su kvalitetniji uvjeti za klijanje i nicanje sjemena, te razvoj korijena. 

- Mineralnom gnojidbom dodaje se dušik, fosfor, kalij i mikroelementi koji su neophodni za početni rast i daljni razvoj travnjaka - govori nam Srećko Ćustić.

Što s prihranom?

Foto: Dreamstime

Za lijep travnjak, osim ostalih zahvata poput sijanja kvalitetne smjese, pravilne košnje i zalijevanja, važno je i dodavanje gnojiva kako bi hranjiva doveli u ravnotežu te omogućili usvajanje hraniva, kaže Diana Marjanović, inženjerka fitomedicine i agronomkinja, te osnivačica poljoprivrednog portala agronomija.info.

- Nakon sjetve travnjaka mnogi žele u rekodnom roku stvoriti travnjak iz snova pa čim prve vlati trave provire iz površine tla pristupaju gnojidbi što se nikako ne preporučuje. Naime, mlade vlati su osjetljive i direktan kontakt s gnojivom može dovesti do propadanja i sušenja trave. Gnojivo koje je unešeno u tlo prije same sjetve dovoljno će opskrbiti hranjivima sve do prve košnje - kaže Diana. Ukrasne trave, pak, preporučuje se prihranjivati dušičnim gnojivima tri puta godišnje, ovisno i o broju košenja.

Količina čistog dušika koja se unese tijekom jedne godine ne bi smjela prelaziti 30 g/m2. Ako primijetite da je trava žućkasto-zelenkasta, slabije raste te prvo počinju žutjeti donje, starije vlati svakako bi trebali napraviti prihranu dušikom.

- Fosfor također utječe na rast razvoj, a pojava ljubičastih žila na starijim vlatima očiti je nedostatak ovog elementa. Za kvalitetnu ishranu travnjaka fosforom, optimalno je dodati do 6 g/m2 čistog fosfora godišnje. Također, za lijep travnjak važno je obratiti pozornost i na dodavanje mikroelemenata poput željeza, bora, magnezija i cinka - kaže Diana Marjanović. Dodaje da se na tržištu mogu nabaviti razna gnojiva za prihranu travnjaka.

- Kod startne gnojidbe odaberite gnojiva koja brzo otpuštanju hranjive elemente, ali isto tako imaju i produženo djelovanje. Nitratni oblici dušika brzo se otpuštaju i daju trenutni efekt, a kako bi osigurali da travnjak duži period usvaja dušik, preporučujem da dušik bude i u amonijskom obliku. Osim dodavanja klasičnih N-P-K formulacija, preporučuje se i dodati kalcijeve nitrate bacanjem po površini ili unošenjem u tlo. Folijarno možete dodavati elemente poput željeza ili po potrebi dodati gnojivo ovisno o elementu koji je u deficitu, ali isto tako i vodotopiva gnojiva koja se mogu primijeniti i folijarno - kaže Diana.  

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message