Profesor Ignasi-Xavier Adiego identificirao je tekst kao ulomak iz drugog pjevanja Ilijade. Riječ je o čuvenom 'Katalogu brodova', detaljnom popisu grčkih snaga okupljenih za pohod na Troju
HOMER I MUMIJA
U utrobi mumije stare oko 1600 godina pronađen je rijedak primjerak Homerove Ilijade
Čitanje članka:
2
min
Svijet arheologije ostao je u čudu nakon što je tim stručnjaka u Egiptu, na drevnom lokalitetu Oksirinh, otkrio papirus s ulomkom Homerove Ilijade skriven u utrobi mumije stare oko 1600 godina. Riječ je o prvom takvom pronalasku u povijesti, gdje je jedan grčki književni tekst namjerno uključen u proces balzamiranja, što otvara potpuno novi pogled na pogrebne običaje i kulturni život u grčko-rimskom Egiptu.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:11
Neočekivano otkriće u gradu papirusa
Zajednički španjolsko-egipatski tim s Instituta za drevni Bliski istok Sveučilišta u Barceloni došao je do izvanrednog otkrića tijekom kampanje iskopavanja provedene između studenog i prosinca 2025. godine. Lokacija je Al-Bahnasa, mjesto gdje se nalazio drevni Oksirinh, grad smješten oko 190 kilometara južno od Kaira. U faraonsko doba poznat kao Per-Medjed, Oksirinh je bio jedno od najvažnijih središta grčko-rimskog Egipta i postao je slavan krajem 19. stoljeća kada su britanski arheolozi ondje otkrili tisuće papirusa, čime je zaslužio nadimak "grad papirusa". U grobnici broj 65, unutar kompleksa od tri vapnenačke komore, znanstvenici su pronašli mumiju iz rimskog doba s neobičnim dodatkom - smotuljkom papirusa položenim na trbuh kao dio rituala balzamiranja.
Više od magijskih tekstova
Dosad su svi papirusi pronađeni u kontekstu balzamiranja sadržavali tekstove magijskog ili ritualnog karaktera, namijenjene zaštiti pokojnika u zagrobnom životu. No nakon što su stručnjaci pažljivo analizirali i restaurirali krhki materijal, uslijedilo je iznenađenje. Profesor Ignasi-Xavier Adiego, klasični filolog i voditelj projekta Oksirinh, identificirao je tekst kao ulomak iz drugog pjevanja Ilijade. Riječ je o čuvenom "Katalogu brodova", detaljnom popisu grčkih snaga okupljenih za pohod na Troju. Ilijada, ep pripisan Homeru koji datira oko 800. godine prije Krista, temeljno je djelo zapadne književnosti koje se bavi Trojanskim ratom, gnjevom junaka Ahileja te vječnim temama časti, sudbine i smrtnosti.
- Nije prvi put da pronalazimo zapakirane i zapečaćene grčke papiruse ugrađene tijekom procesa balzamiranja mumije, ali do sada su bili uglavnom magijskog sadržaja. S druge strane, treba podsjetiti da se od kraja 19. stoljeća u Oksirinhu pojavio ogroman broj papirusa, među kojima su i grčki književni tekstovi od velike važnosti, ali velika je novost pronaći književni papirus u pogrebnom kontekstu - izjavio je Adiego.
Reciklirani ep ili znak statusa?
Zašto bi se jedan od najpoznatijih epova zapadne književnosti našao unutar mumije postalo je ključno pitanje za istraživače. Znanstvenici još nisu sigurni zašto je baš ovaj tekst odabran. Jedna teorija, koju iznosi Maite Mascort, suvoditeljica arheološke misije, jest da je papirus možda recikliran. Prema njoj, moguće je da je "rukopis Ilijade korišten za pisanje magijskih tekstova" koji su se inače stavljali uz pokojnika, a sam književni tekst bio je tek podloga. S druge strane, neki stručnjaci vjeruju da je prisutnost Homerova teksta mogla biti jasan simbol obrazovanja, visokog društvenog statusa ili kulturnog identiteta pokojnika. To bi značilo da lokalna elita u Oksirinhu, vjerojatno bogati trgovci ili svećenici, nije bila samo pod utjecajem grčke kulture, već je i aktivno sudjelovala u njezinim književnim tradicijama, kako prenose svjetski mediji.
Prozor u miješanje kultura
Ovo otkriće nije izoliran slučaj koji svjedoči o miješanju kultura. Pogrebni običaji u Oksirinhu tijekom rimskog doba bili su jedinstven spoj egipatskih, grčkih i rimskih tradicija. Umjesto tradicionalnih kanopskih vaza za čuvanje organa, svećenici su preferirali ispuniti tjelesnu šupljinu očuvanim materijalima, uključujući i svitke papirusa zapečaćene glinom. Cijela nekropola slika je svijeta u kojem su se ispreplitale različite prakse. Tijekom iskopavanja pronađene su i druge mumije iz rimskog doba, od kojih su neke imale "zlatne jezike" - amulete za koje se vjerovalo da će pokojniku omogućiti govor pred Ozirisovim sudom u zagrobnom životu. Uz njih, pronađene su i male terakota i brončane statue, uključujući prikaze egipatskog boga Harpokrata i rimskog Kupida. Takav spoj različitih običaja i vjerovanja pokazuje koliko je grčko-rimski Egipat bio dinamično i multikulturalno društvo.
*uz korištenje AI-ja
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
