Europa je prije 400 godina mislila da glazba može zaustaviti kugu, a danas da može spriječiti kardiovaskularne bolesti. Cilj projekta je uzeti otisak kardiovaskularnih odgovora ljudi dok slušaju glazbu
PROJEKT HEART.FM
Visok krvni tlak? Aplikacija za srce propisuje terapiju glazbom
Od samog početka Beethovenove simfonije srce zatreperi, no ne samo figurativno. I dok nas glazba emocionalno dira, fizički ona stimulira srce i može sniziti krvni tlak.
Više od jedne od pet osoba u dobi od 15 i više godina u EU prijavilo je da ima visok krvni tlak, što može dovesti do zatajenja srca, bubrega ili mozga. Čak i neznatno snižavanje krvnog tlaka može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
VIDEO
Srčane melodije
Od Laboratorija za znanost i tehnologiju glazbe i zvuka u Parizu do King's Collegea u Londonu, profesorica Elaine Chew razvija aplikaciju za pametne telefone za poboljšanje zdravlja srca u sklopu projekta pod nazivom HEART.FM kojega financira EU.
„Stvaramo aplikaciju koja će pratiti reakciju ljudi dok slušaju glazbu i zatim prilagoditi tu glazbu kako bi im bila od koristi”, kaže Chew, profesorica inženjerstva na King'su koja surađuje s bolnicom St. Bartholomew u Londonu.
Aplikacija upotrebljava mjerenja srca osobe i algoritme umjetne inteligencije za stvaranje režima slušanja koji regulira krvni tlak.
Dok HEART.FM pomaže ljudima danas, još jedan projekt kojega financira EU pod nazivom GOING VIRAL osvrće se na to kako su se javne percepcije i uporaba glazbe u Europi razvijale tijekom razdoblja izbijanja bolesti u posljednja četiri stoljeća.
U 17. stoljeću mnogi ljudi u Europi vjerovali su da glazba ima moć zaustaviti ili čak spriječiti izbijanje kuge, kaže profesorica Marie Louise Herzfeld-Schild, koja vodi projekt GOING VIRAL i muzikologinja je na Sveučilištu za glazbu i scensku umjetnost u Beču.
Dva projekta pokazuju kako su se popularni pogledi na glazbu promijenili od Handelovih dana i povećanu moć glazbe u kombinaciji s modernom tehnologijom.
Osobna perspektiva
Chew ima osobnu povezanost s ovim projektom. Bolovala je od nepravilnog rada srca, koji je uspješno izliječen. Ovo iskustvo osvijestilo je Chew o vlastitom i zdravlju srca drugih ljudi.
„Medicina mi je omogućila puno bolju kvalitetu života i navela me da preispitam svrhu onoga što radim”, rekla je.
I sama profesionalna pijanistica, Chew od 2018. proučava kako ljudska srca reagiraju na glazbu, počevši od pacijenata koji imaju srčani stimulator.
Srčani se stimulatori upotrebljavaju za liječenje nekih abnormalnih ritmova srca, zvanih aritmije, koji mogu uzrokovati presporo, prebrzo ili nepravilno kucanje srca. Srčani stimulator omogućuje da srce pacijenta pravilno kuca tako što mu šalje električne impulse.
Chew i kolege iz bolnice St. Bartholomew otkrili su dobre vijesti: vrijeme oporavka između otkucaja srca ljudi sa srčanim stimulatorom moglo bi se modulirati glazbom. Načelno, kraće vrijeme oporavka ukazuje na stres, dok dulje ukazuje na opuštenost ili smirenost.
Chew se oslanja na nalaze svog rada koji uključuje pacijente sa srčanim stimulatorom kako bi razvila aplikaciju HEART.FM za puno širu skupinu ljudi.
„Ljudi uživaju u glazbi kao ugodnoj zabavi, razlika je u tome što mi pratimo kako na glazbu reagira tijelo”, rekla je.
Cilj projekta HEART.FM jest uzeti otisak kardiovaskularnih odgovora ljudi dok slušaju glazbu. Chew često povezuje studente na uređaj za testiranje i zatim im šalje podatke iz aplikacije kako bi mogli vidjeti vlastitu fiziološku reakciju na glazbu.
Aplikaciju, koja je još u razvoju, korisnici bi preuzimali na pametni telefon kako bi pratili ritmičke reakcije svog srca na glazbu i kako bi im ona preporučila glazbenu terapiju za snižavanje krvnog tlaka. Plan je da aplikacija postane globalno dostupna za preuzimanje iz trgovina aplikacijama.
Promjena stajališta
U okviru projekta GOING VIRAL, kojega financira Europsko istraživačko vijeće, Herzfeld-Schild zanima što su Europljani u prošlosti osjećali prema glazbi.
Njezin projekt istražuje i uspoređuje emocionalna iskustva koja su ljudi imali u pogledu glazbe tijekom tri epohe izbijanja bolesti u Beču: kuge 1679. i 1713., kolere 1831. i gripe 1918.-19.
Herzfeld-Schild smatra da se emocionalna iskustva razlikuju kroz povijesna razdoblja.
„Način na koji emocionalno plovimo svijetom vezan je uz naš odgoj i ono što smo naučili o svijetu”, rekla je. „To mijenja naše mišljenje o glazbi.”
Tijekom izbijanja kuge, ljudi u zapadnoj Europi često su okrivljavali planete i vjerovali da glazba može utjecati na njih i, kao rezultat toga, zaustaviti ili otjerati pošast.
Istovremeno je postojalo i vjerovanje da vas kontaminirani predmeti mogu razboljeti. Postoje zapisi o ljudima koji su palili instrumente ili note.
„Glazba je u tom kontekstu bila opasna”, kaže Herzfeld-Schild. „Vjera je bila vrlo važna, pa su ljudi kugu shvatili kao Božju kaznu.”
Alternativno bi okrivili Židove ili strance s Istoka, rekla je.
Glazbeni bijeg
Tijekom 1700-ih, percepcija u Europi ponovno je evoluirala kako bi prihvatila ideju o glazbi kao izvoru blaženstva tijekom slušanja.
„Ideja o univerzalnoj vrsti ‚prave‘ glazbe i o tome da je glazba dobra za sve započinje tek u 18. stoljeću”, rekla je Herzfeld-Schild. „Također, tijekom kasnog 18. stoljeća javlja se ideja o glazbi kao vrsti religioznog iskustva, poput otkrivenja ili bijega od ovog turobnog života.”
U vrijeme izbijanja kolere u 19. stoljeću, medicinska praksa i popularni stavovi prema glazbi promijenili su se. Nakon što su ljudi shvatili da kolera potječe iz prljave vode, u Beču su organizirani dobrotvorni balovi za žrtve kolere, na kojima je čak bila i nova glazba skladatelja Johanna Straussa.
Posljednja epidemija koju će Herzfeld-Schild istražiti je takozvana španjolska gripa, koja je započela 1918. Pojavila se kad su si neki mogli priuštiti rane verzije gramofona i slušati glazbu u svojim domovima.
Bilo je to burno vrijeme za Austriju jer se prva epidemija gripe poklopila sa završetkom Prvog svjetskog rata, raspadom monarhije i nestankom Habsburškog Carstva.
„Doista postoji rupa u znanju o tome kako se glazba emocionalno doživljavala u ovim vremenima bolesti”, rekla je Herzfeld-Schild.
Tijekom pandemije bolesti Covid-19 koja je započela 2020., primijetila je da ljudi kao da vjeruju u zajedničko iskustvo s onima koji su se suočili s izbijanjima pandemija u ranijim razdobljima. No, ova se pretpostavka Herzfeld-Schild činila pogrešnom na temelju njezina više od desetljeća dugog proučavanja povijesti glazbe, medicine i emocija.
„Iz svega što trenutačno znam, emocionalni doživljaji glazbe tijekom pandemije bili su različiti u svim vremenima i na svim mjestima”, rekla je. „Sigurna sam da je ljudima u prošlosti također bilo vrlo drugačije.”
Autor ANTHONY KING
Istraživanja u ovom članku financira Europsko istraživačko vijeće EU-a (ERC). Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Više informacija:
Ako želite saznati više o projektima u ovom članku koji se financiraju iz programa EU-a, slijedite poveznice u nastavku.
Istraživanje EU-a o kardiovaskularnim bolestima
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
