Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
31 komentara

Za sve bolesniju djecu krivi su kozmetika, obrađena hrana...

Djeca previše vremena provode u zatvorenim i pregrijanim prostorima. U vrtiću bi trebali samo jesti, spavati i ići na toalet, a preostalo vrijeme provoditi igrajući se na svježem zraku

Foto: Željko Hladika/24sata; Privatni album
31 komentara

Djeca su i prije rođenja, još u majčinoj utrobi, izložena velikom stresu. Razlog leži u tomu što su današnji mladi parovi mnogo više pod stresom nego što je to nekad bio slučaj. Hormon stresa vrlo negativno djeluje na razvoj dječjeg mozga.

To je samo jedan od razloga zbog kojih su danas djeca sve bolesnija, i što su prisutne bolesti koje prije nisu ni postojale, kaže nam poznati hrvatski pedijatar prof. dr. Milivoj Jovančević.

Foto: Željko Hladika/24sata; Privatni album

Djeca obolijevaju od autizma, alergijskih bolesti, astme, ADHD-a, neurodermitisa, autoimunih bolesti... 

Mnogo toga, kaže prof. dr. Jovančević, nepovoljno utječe na rani rast i razvoj djeteta. Mozak i imunosni sustav najosjetljiviji su, jedan bez drugog ne funkcioniraju, a istodobno su najviše na udaru nepovoljnih čimbenika. Primjerice, ističe prof. dr. Jovančević, danas smo izloženi golemom broju različitih kemijskih spojeva, a djeca i prije nego što se rode, preko organizma svoje majke. Tu su još industrijski obrađena hrana, štetna kozmetika te velika i opasna zagađenja tla, zraka i vode. Sve čega prije nije bilo u tolikoj mjeri.

- Nije dobro postati fobičan, ali mjere opreza treba poduzeti. Nedvojbeno je od iznimnog značenja osigurati što manji unos potencijalno štetnih kemijskih spojeva tijekom trudnoće i ranog djetinjstva – tumači prof. dr. Jovančević.

dmexco in Cologne JEDNOSTAVNI MILIJARDER Direktor Twittera otkrio svoje trikove za borbu protiv stresa

Poznati liječnik također smatra da djeca suviše vremena provode u zatvorenom i pregrijanom prostoru, a kad govori o vrtićima, smatra da djeca unutra trebaju samo jesti, spavati te ići na toalet. Sve stalo vrijeme, kaže, trebali bi provoditi vani, po uzoru na skandinavske zemlje, koje primjenjuju baš takav princip, zbog čega imaju čak 70 posto manju učestalost infekcija nego mi. Jednako tako, zimi svi živimo u kućama i stanovima s previsokom temperaturom, što iznimno loše djeluje na zdravlje djece.

Two happy children playing with windmill | Autor:

- U normalnim okolnostima sluznica dišnih putova reagira tako da njezine trepetljike, u kojima su protutijela, potjeraju viruse i bakterije prema ustima i dijete to iskašlje. No u pregrijanom prostoru sluznica se osuši, trepetljike polegnu i nemaju svoju funkciju, a sluznica onda postaje hranilište za bakterije. S druge strane, kad su djeca vani na hladnom zraku, ako se igraju i trče, strujanje zraka pomaže im da iskašlju sekret, a hladnoća podražava sluznicu, koja se potom čisti – govori prof. dr. Jovančević ističući da zimi u kući temperatura ne bi smjela prelaziti 21 stupanj, niti noću niti danju.

'TO JE POMODARSTVO' Kontracepcija za zaboravne: Naušnice sprečavaju trudnoću?

Još jedan razlog koji svakako utječe na lošiji rast i razvoj djeteta je i to što mnoge majke ne doje, već djeci daju industrijski proizvedeno zamjensko mlijeko. 

Dijete bi se prvih šest mjeseci života trebalo hraniti isključivo majčinim mlijekom, a prof. dr. Jovančević kaže da stručnjaci u Hrvatskoj ulažu velike napore kako bi se podigao postotak majki koje doje svoju djecu. To je kontinuirani proces na kojem treba stalno raditi, kaže pedijatar te ističe kako je Grad Zagreb to odlično riješio kroz savjetovališta za sve majke. Ekipa u Zagrebu, kaže prof. dr. Jovančević, radi odličan posao, i to bi trebao biti ogledni primjer i za sve ostale gradove u Hrvatskoj.

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message