Lifestyle

Komentari 0

Zabluda kockara: Što je čovjek pametniji, to su veće šanse da napravi veću (i skuplju) grešku

Zabluda kockara: Što je čovjek pametniji, to su veće šanse da napravi veću (i skuplju) grešku

Kad promatra kratki niz podataka koji ukazuju na obrazac, čovjek je sklon tome da zaključi kako će se taj obrazac protegnuti na dulji rok, što podrazumijeva veliki rizik od pogreške

Što ste pametniji, to je veća vjerojatnost da ćete napraviti veću, a time možda  i po vas skuplju grešku! Pokazala je to studija iz 2012. godine, u okviru koje su znanstvenici promatrali kako i zašto se znamo prevariti oko nekih krajnje jednostavnih stvari, odnosno na temelju čega donosimo odluke koje nas u životu koštaju.

POGLEDAJTE VIDEO: Ovo su greške koje nikad ne biste smjeli napraviti na poslu

Na primjer, ako se okladite s nekim hoće li se kad bacite novčić on okrenuti na 'glavu', ili na 'pismo', i treći put ste pogodili da će biti glava, velika je vjerojatnost da ćete se biti spremni okladiti i na veliki novac. Neki će izabrati glavu, uvjereni da ih je krenulo, neki možda pismo (jer nakon tri glave, jednom mora pasti i pismo), no stvar je u tome da su šanse i dalje jednake kao i prvi put: 50 prema 50.

To je tek jedan od primjera na temelju kojeg su znanstvenici utvrdili da su takve odluke povezane s većom inteligencijom i boljim izvršnim funkcijama poput radne memorije i rješavanja sukoba. Ukratko - pametni smo, razumijemo zakon velikih brojeva i definitivno možemo uočiti uzorke. Ali to ne znači da ćemo uvijek odlučiti u skladu s tim, prenosi portal Inc. 

Prirodno je pretpostaviti da je pojava određenog slučajnog događaja manje vjerojatna nakon niza istog događaja. Zapravo, što je serija duža, to je lakše pretpostaviti da će se sljedeći put niz prekinuti. Dakle, ako je prodajni zastupnik uspio nagovoriti pet potencijalnih klijenata na kupnju, velike su šanse da mu to neće uspjeti i šesti put. Ako je vaša omiljena nogometna ili rukometna momčad pobijedila u zadnjih osam utakmica, postoje velike da u devetoj neće. Ako vam agencija za regrutaciju zaposlenika pošalje četvero sjajnih radnika, peti vjerojatno neće biti u toj kategoriji... 

Istraživanje, pak, pokazuje da što je netko pametniji, to je uvjereniji da može prepoznati obrasce, te da može predvidjeti što će se dogoditi sljedeće. Čak i kad je riječ o jednokratnoj situaciji, ishod je neovisan o bilo kojem stvarnom obrascu, no mi na temelju prethodnih događaja formiramo stav. 

Riječ je o pojavi koja se kolokvijalno naziva zabluda kockara. 

Kako izbjeći zabludu kockara (unatoč svoj pameti)?

U socijalnoj psihologiji ta se kognitivna pristranost naziva heuristikom reprezentativnosti i označava  tendenciju da pretpostavimo da će se kratki niz slučajnih ishoda ponoviti u dugom obrascu. Poanta je u tome da vjerujemo kako je mala količina uzoraka dovoljna za predviđanje razvoja situacije s velikom količinom.

Kako to možete izbjeći?

Prvo, razmislite jesu li određeni događaji povezani ili neovisni. Ne postoji skupina jednakih radnika. Ako njih dva, ili tri iz jedne agencije budu sjajni, ne dopustite da to utječe na to kako ćete ocijeniti četvrtoga kojega vam šalju. 

Ako trgujete na tržištu kapitala i ono već tri dana raste, nemojte automatski pretpostavljati da će danas pasti. 

Ključ je u velikim umjesto o malim brojevima. Ako ste stvarnim podacima i analizom utvrdili da obrasci postoje - na primjer, ako uočite da vam treba stotinu telefonskih poziva 'na slijepo' da nagovorite 10 novih klijenata na kupnju robe, razmislite o kratkoročnim rezultatima u tom kontekstu. Ako su dva poziva zaredom bila uspješna, sljedeći poziv ima istu vjerojatnost uspjeha kao da je prethodnih deset poziva bilo neuspješno. Dugoročno će se rezultati izjednačavati.

Najčitaniji članci